Mandić i Spajić medijskim i političkim spinovima pokušavaju da spriječe poništenje zaključka Ustavnog odbora

-Pravnik koji kaže da se deklaratorna odluka ne može pobijati pred sudovima, odnosno da protiv deklaratorne odluke nema pravnog lijeka, očigledno da nikada u sudnicu nije ušao a pitanje je i kako je završio fakultet. U našem pravnom sistemu ne postoji aktivnost protiv koje nije dozvoljena žalba, odnosno neki pravni lijek – decidan je u izjavi za Portal ETV poznati crnogorski advokat Nikola Martinović, koji u  potpunosti odbacuje stavove koje su  predstavnici parlamentarne većine plasirali kroz današnji tekst u dnevnom listu Vijesti.

Ključna teza, koju u tekstu obrazlažu ,,neimenovani pravnici” - očito bliski stavovima premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko - svodi se na stav da nije moguće poništiti ,,konstataciju predsjednika Skupštine o prestanku mandata jer je riječ o deklaratornom aktu koji se ne može poništiti”.

SPINOVANJE PARLAMENTARNE VEĆINE 

Kao potvrdu teze tih neimenovanih pravnika, Vijesti se pozivaju i na izjavu premijera Spajića koji je u petak, nakon burnog dana u Skupštini Crne Gore, na konferenciji za medije kazao da je odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović ,,prošla u plenumu i da ne postoji mehanizam za njeno povlačenje”.   

Ujedinjena crnogorska opozicija je prekinula plenarno zasijedanje Skupštine, zahtijevajući da se, zbog kršenja člana 154 Ustava Crne Gore, kao i više članova Zakona o Ustavnom sudu, ponište zaključci Ustavnog odbora da je sudiji Ustavnog suda Đuranović istekao mandat jer je stekla uslove za starosnu penziju. 

Na taj zahtjev danas su, kroz tekst u Vijestima, reagovali predstavnici parlamentarne većine, naglašavajući nemogućnost pravnog djelovanja protiv zaključaka Ustavnog odbora i konstatacije predsjednika Skupštine Mandića. 

-Sagovornici ,,Vijesti” ističu da se dešavalo da se poništavaju odluke Skupštine pred sudovima, ali u konkretnom slučaju se postavlja pitanje ,,koji je sud nadležan i gdje je pravni osnov za poništavanje nešega što je deklarativnog karaktera”. 

PRAVNI ODGOVOR

Advokat Martinović nema dilemu da postoji pravni osnov i da svaka odluka, pa i deklaratorna, podliježe provjeri.   

-Vidite, rješenja o nasljeđivanju su takođe deklaratornog karaktera, ali se na sva ta rješenja ima pravo žalbe i vođenja sudskog postupka. Ako deklaratornu odluku nije moguće žalbom pobijati, značilo bi da sud može da konstatuje nasljednike iako osoba nije umrla i da ne postoji pravo žalbe na tu odluku?! Naravno da to ne može biti validan pravni zaključak – ističe Martinović. 

Potom pravi paralelu sa dešavanjima u crnogorskom parlamentu gdje je Ustavni odbor usvojio zaključke, a predsjednik Skupštine konstatovao da je sudiji Dragani Đuranović prestao mandat, iako nije bilo obavještenja sa plenarne sjednice Ustavnog suda.

-Protiv te odluke svakako ima zakonsko pravno sredstvo i ishod tog postupka je za svakog pravnika, koji je iole ozbiljan, vrlo jasan: ta odluka ne može ostati na pravnoj snazi. No, očito da je ovdje riječ o političkim, a ne pravnim akcijama ili dilemama – zaključuje Martinović. 

ŠTO KAŽE ZAKON 

Teza koja se danas, kroz riječi neimenovanih sagovornika, plasirala u dnevnom listu Vijesti – da je nemoguće poništiti zaključke Ustavnog odbora i kasniju Mandićevu ,,deklaratornu odluku” o penzionisanju sudije Ustavnog suda - nema pravnu zasnovanost gledajući ključne odredbe Zakona o opštem upravnom postupku. 

-Javnopravni organ će pokrenuti upravni postupak po službenoj dužnosti kada je to propisano zakonom ili drugim propisom i kad utvrdi ili sazna da obzirom na postojeće činjenično stanje postupak treba pokrenuti radi zaštite javnog interesa - piše u članu 100 Zakona o upravnom postupku. 

Već iz ove odredbe jasno je da - ,,radi zaštite javnog interesa” - osim sudije Dragane Đuranović kojoj su povrijeđena prava, mogu uslijediti i predstavke građana, pa i opozicionih partija koje su jedinstvene da je, u slučaju penzionisanjea sudije, riječ o pravnom nasilju koje sprovodi parlamentarna većina. 

Kao jedan od uporednih pokazatelja da je nemoguće poništiti odluku predsjednika Skupštine, u Vijestima se navodi slučaj Irene Radović, aktuelne guvernerke Centralne banke Crne Gore koja je 2018. godine bila razriješena funkcije viceguvernerke. 

-Jedan od sagovornika ,,Vijesti” pojašnjava da je Ireni Radović prekinut mandat, a da je sutkinji Đuranović mandat prestao pu Ustavu – navodi se u tekstu, bez preciziranja na osnovu čega neimenovani pravnik zaključuje da je sudiji prekinut mandat ,,po Ustavu”. 

No, pozivanje na slučaj Irene Radović je bez ikakvog značaja I nemoguće za poređenje jer je u slučaju penzionisanja sudije Đuranović Ustavni odbor prekršio član 154 Ustava Crne Gore, kao i Zakon o Ustavnom sudu I time izazvao političku, ali i ustavnu krizu. 

Zato i postoji javni interes, shodno Zakono o upravnom postupku, da se poništi akt po službenoj dužnosti, upravo po odrebama člana100 tog zakona.  

I zbog toga djeluju potpuno legitimna traženja opozicije da se poništi zaključak Ustavnog odbora jer je posljedica tog zaključka - odluka Skupštine o prestanku funkcije, iako bi iz njenog teksta proisticalo da je donio lično Andrija Mandić, glumeći nekog suverena. 

Posljedice poništenja zaključka Ustavnog odbora, posmatrajući član 142 Zakona o upravnom postupku, odnose se na sve odluke koje su iz nje proistekle, pa, u ovom slučaju, i na Mandićevu ,,deklaratornu” odluku. 

Očito, priča o komparaciji penzionisanja sudije Đuranović sa ranijim penzionisanjem sudije Draškovića nije urodila plodom, pa su iz vrha parlamentarne većine posegnuli sa novim priomjerom – slučajem Irene Radović, iako ema dodirnih tačaka sa penzionisanjem sudije Đuranović. Niti se na taj način može spriječiti prvana akcija poništenja neustavne odluke. 

-Poništavanjem rješenja poništavaju se i pravne posljedice koje je to rješenje proizvelo – zapisano je u članu 142 Zakona o opštem upravnom postupku.

Očito je da Mandić i Spajić, nakon konsultacija sa njihovim pravnim timovima, strahuju od ove mogućnosti koju zakon otvara – prava na povraćaj u pređašnje stanje kao posljedice ispravljanja nezakonitosti i zaštita ustavnog poretka. Jer je kršenje pravnog poretka kada nezakoniti akti - Zaključak Ustavnog odbora i Odluka koju potpisuje predsjesjenik Skupštine - budu dalje u pravnom prometu i u njemu egzistiraju.