Krneta: Za slijetanje u autorotaciji pilot mora biti pripremljen 1000 odsto, jer se sve dešava u dvije sekunde

Na snimku nedavne drame iznad Prokletija, koji su medijima dostavljeni nakon incidenta, vidi se da je letjelica Ministarstva unutrašnjih poslova perfektno prizemljena sa jednim motorom u radu, jer su putanja i položaj helikoptera tokom autorotacije potpuno drugačiji, rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E pilot, instruktor i vazduhoplovni egzaminer Goran Krneta.

Helikopter MUP-a iznad Prokletija suočio se sa otkazivanjem motora na letjelici Bell 212, staroj gotovo pola vijeka, ali su pilot i kopilot uspjeli da bezbjedno prizemlje letjelicu sa sedam putnika – tri člana posade i četiri spasioca – u blizini puta Gusinje–Grebaje.

Iako iza sebe ima više od 10.000 sati leta na helikopterima i šest prinudnih slijetanja, Krneta kaže da se, kao i u drumskom saobraćaju, nezgode dešavaju i u vazduhoplovstvu.

– Mnogo je jača vijest kada se to desi u vazduhu, pa i mnogo zanimljivija za gledaoce. Dešava se stalno u svijetu, ali proporcionalno broju letjelica to se mnogo rjeđe događa. Naravno, kao i kod automobila, tehnički kvarovi su svakodnevica i u vazduhoplovstvu širom planete – rekao je Krneta.

Kaže da je pogledao snimak slijetanja helikoptera MUP-a kod Gusinja i da se na njemu, prema njegovom mišljenju, vidi da je letjelica prizemljena sa jednim motorom u radu.

– Na ovom snimku može da se vidi da je helikopter prizemljen sa jednim motorom u radu, zato što su putanja i sam položaj letjelice kod autorotacije sasvim drugačiji. U ovom slučaju, po mom mišljenju, imali smo slijetanje sa jednim motorom koje je perfektno izvedeno. Nijesam siguran da li je zvuk koji se čuje poticao od motora koji je već otkazao ili djelimično otkazao, ili od drugog motora koji je bio u radu. Ukoliko je riječ o tom drugom motoru, moguće je da je zbog preopterećenja došlo do njegovog gašenja ili oštećenja turbine. Međutim, odgovore na to treba da daju istražni organi, dok mi možemo samo da iznosimo stručna mišljenja – istakao je Krneta.

Ekipa redakcije Budilnika uputila je pitanja MUP-u sa zahtjevom za dodatno pojašnjenje događaja, ali odgovori nijesu dostavljeni.

Krneta smatra da starost helikoptera Bell 212 nije presudno uticala na incident, jer su u avijaciji i konstrukcija letjelice i motori pod stalnim nadzorom i redovnim održavanjem.

– Na helikopteru Bell 212 sve ima svoj vremenski i časovni rok. Kada dođe vrijeme da se određeni dio zamijeni, on mora biti zamijenjen – naglasio je Krneta.

Dodaje da lično ne voli da leti na starijim helikopterima zbog specifičnih opterećenja kojima su izloženi.

– Helikopter nije isto što i avion. Na njemu postoje mnogo veća dinamička naprezanja, naprezanja na uvijanje, torziju i centrifugalne sile, uz znatno veće obrtne momente koje stvara rotor. Sam rotor je u suštini krilo koje se okreće brzinom i do 800 kilometara na čas, pa možete zamisliti kakvim su opterećenjima izloženi materijali – rekao je Krneta.

Govoreći o otkazivanju motora, on ističe da helikopter u slučaju gubitka pogona mora završiti na zemlji, bilo kontrolisanom autorotacijom ili nekontrolisanim padom.

Autorotacija je, objašnjava, režim bezmotornog leta u kojem se rotor okreće zahvaljujući strujanju vazduha tokom spuštanja letjelice.

– Potencijalna energija koju helikopter ima, odnosno visina, koristi se kao pogonsko gorivo za okretanje rotora. Autorotacija je specifična zbog nekoliko ključnih momenata. Prvi je trenutak kada dođe do otkazivanja motora, kada pilot, u zavisnosti od tipa helikoptera, mora da reaguje u roku od pola sekunde do najviše dvije ili tri sekunde. Ukoliko tada ne odreaguje, dolazi do pada obrtaja rotora i granice nakon koje rotor više ne može da se okreće. Zato je izuzetno važno da piloti neprestano prolaze obuke i trenaže za takve situacije. Za slijetanje u autorotaciji pilot mora biti apsolutno pripremljen, 1000 odsto, i stalno u treningu, jer su to momenti koji se dešavaju u svega dvije sekunde – zaključio je Krneta.