Kavarić: Kada dijete kaže da je žedno, organizam je već ušao u stanje dehidracije

Žeđ nije znak dehidracije, već njen simptom, pa kada osoba osjeti žeđ organizam je već poprilično dehidriran, posebno kada su u pitanju djeca. Najbolja hidratacija postiže se vodom, flaširanom vodom, nezaslađenim čajevima, kao i voćem poput lubenice, dinje i breskve, te povrćem kao što su krastavci i paradajz, koji doprinose rehidraciji tokom ekstremnih vrućina, kazao je u Jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju, prof. dr Nebojša Kavarić.

Tokom ekstremnih vrućina najosjetljivija su, prije svega, djeca, zatim starije osobe, hronični bolesnici, dijabetičari, kao i osobe koje rade ili intenzivno vježbaju na suncu, kaže Kavarić.

– U mjesecima kada su temperature iznad 31, 32, 33 i 34 stepena, a već se približavaju ili prelaze temperaturu našeg tijela, mogu se javiti različiti simptomi koji su posljedica pregrijavanja. Organizam se hladi znojenjem i drugim mehanizmima, ali su na ekstremnim, tropskim temperaturama ti mehanizmi znatno ograničeni. Tada se javljaju pospanost, umor, malaksalost, glavobolja, zujanje u ušima i žeđ – rekao je Kavarić.

Kako ističe, žeđ nije znak dehidracije, već simptom koji ukazuje da je organizam već izgubio značajnu količinu tečnosti, što kod djece i hroničnih bolesnika, u kombinaciji sa pregrijavanjem, može biti veoma opasno.

Kavarić upozorava da usljed pregrijavanja mogu nastati sunčanica i toplotni udar, ali naglašava da je riječ o dva različita stanja. Sunčanica nastaje zbog dugotrajnog izlaganja glave i vrata suncu bez adekvatne zaštite.

– Kod sunčanice se javlja čitav niz simptoma, od glavobolje, vrtoglavice i povraćanja do poremećaja tjelesne temperature. To stanje je uglavnom lokalnog karaktera i prolazi nakon boravka u rashlađenoj prostoriji, unošenja dovoljno tečnosti i tuširanja. Za razliku od toga, toplotni udar je ozbiljno, hitno medicinsko stanje koje može dovesti do značajnog porasta tjelesne temperature i zatajenja vitalnih sistema, uključujući kardiovaskularni sistem, sa mogućim teškim posljedicama – istakao je Kavarić.

Govoreći o izboru destinacije za ljetovanje, posebno kada su u pitanju porodice sa djecom, Kavarić savjetuje da se bira mjesto koje u neposrednoj blizini ima ambulantu dostupnu tokom cijelog dana.

Odrasla osoba bi tokom ljeta, dodaje on, trebalo da unese između tri i pet litara tečnosti dnevno, u zavisnosti od nivoa fizičke aktivnosti. Kako je znojenje osnovni mehanizam rashlađivanja organizma, nedovoljan unos tečnosti može dovesti do njegovog poremećaja.

– Djeca su posebno osjetljiva na gubitak tečnosti. Mnogo brže ulaze u stanje dehidracije, a može doći i do vaskularne insuficijencije usljed smanjenog volumena tečnosti u organizmu, što dovodi do pada krvnog pritiska i potencijalno opasnih stanja. Djeci treba stalno nuditi vodu, bez obzira na to da li traže da piju. Starijoj djeci treba redovno nuditi vodu, a bebama često davati flašicu sa vodom. Kada dijete kaže da je žedno, to više nije simptom, već posljedica dehidracije – zaključio je Kavarić.