HRA: Crna Gora mora unaprijediti zaštitu od zlostavljanja

Povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, koji Ujedinjene nacije obilježavaju svakog 26. juna od 1997. godine, Akcija za ljudska prava (HRA) upozorava da Crna Gora još ne obezbjeđuje zaštitu od torture i drugih oblika zlostavljanja u skladu s međunarodnim standardima.

Iz HRA navode da istrage navoda o zlostavljanju često nijesu djelotvorne, što, kako ističu, stvara utisak nekažnjivosti, obeshrabruje žrtve da prijave nasilje i povećava rizik od njegovog ponavljanja. Posebno naglašavaju da preporuke Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja (CPT) još nijesu u potpunosti primijenjene.

– Pozivamo nadležne institucije da ove godine preduzmu odlučne mjere radi unapređenja zaštite od torture i drugih oblika zlostavljanja, da odobre automatsku objavu CPT izvještaja, kao i da unaprijede zaštitu prava žrtava – poručili su iz HRA.

Crna Gora, kako podsjećaju, još nije ispunila završno mjerilo za Poglavlje 23 u pregovorima sa EU, koje zahtijeva punu primjenu preporuka CPT-a i obezbjeđivanje brzog i efikasnog procesuiranja slučajeva zlostavljanja.

Iako je bilo određenih pomaka, ističu da i dalje postoji značajan raskorak između normativnog okvira i njegove primjene u praksi.

- Da je problem i dalje izražen potvrđuje i Evropska unija. Evropski parlament je u Rezoluciji o Crnoj Gori za 2025. godinu pozvao crnogorske vlasti na punu implementaciju preporuka CPT-a, izražavajući zabrinutost zbog povećanog broja pritužbi na torturu, dugotrajnih postupaka i blagih sankcija za odgovorne službenike - dodaju iz HRA.

Dodatnu zabrinutost, kako se navodi, potvrđuju i preliminarni nalazi CPT-a nakon posjete Crnoj Gori u novembru 2025. godine, u kojima se ističe pogoršanje uslova i tretmana pritvorenika u odnosu na 2022. godinu.

– Pozivamo Vladu da sistemski pristupi primjeni svih preporuka CPT-a i da omogući automatsku objavu izvještaja čim bude izrađen, uz hitno sprovođenje preporuka na koje se predugo čeka – navode iz HRA.

Potrebne hitne sistemske mjere

Iz HRA posebno izdvajaju da je neophodno: obezbijediti djelotvorne, nezavisne i blagovremene istrage svih navoda o torturi,  uvesti audio-vizuelno snimanje policijskih saslušanja, kao i da svi policijski službenici imaju vidljive identifikacione oznake.

- Neophodno je unaprijediti uslove u pritvorskim i zatvorskim jedinicama, poboljšati zdravstvenu zaštitu i dokumentovanje povreda i uspostaviti efikasan sistem pritužbi i kontakt sa porodicom - ocjenjuju oni.

Podaci državnih tužilaštava, kako se navodi, pokazuju određeni napredak – u prvom kvartalu 2026. formirana su 43 predmeta u vezi sa zlostavljanjem i iznuđivanjem iskaza, od čega je gotovo polovina pokrenuta po službenoj dužnosti.

Međutim, dodaju, i dalje postoje ozbiljni problemi u procesuiranju, posebno kada dokazi nijesu blagovremeno prikupljeni ili kada nedostaju medicinski vještaci, naročito van centralnih gradova.

- Zabrinjava i činjenica da je na kraju prvog kvartala 2026. bilo 40 neriješenih predmeta iz ranijih godina, što dodatno otežava utvrđivanje odgovornosti - poručuju iz HRA.

Blaga kaznena politika i dalje problem

Ističu da je od 2022. do juna 2026. pravosnažno okončano 29 postupaka, od kojih je 21 rezultirao osuđujućim presudama protiv 34 policijska službenika.

Ipak, u HRA upozoravaju da i dalje dominiraju uslovne kazne, koje su izrečene u oko 59% slučajeva, dok su zatvorske kazne znatno rjeđe.

Pozitivan pomak, kako navode, predstavlja zakonska izmjena iz 2025. godine kojom je propisano automatsko prestajanje radnog odnosa za službenike osuđene za torturu ili zlostavljanje.

Dodatne preporuke

Iz HRA ukazuju i na potrebu kontinuirane obuke policije i tužilaca, uvođenje tjelesnih kamera, suspenziju osumnjičenih službenika tokom istrage, kao i precizno vođenje evidencija o lišenju slobode.

Posebno zabrinjava, ističu, što se Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela i dalje ne primjenjuje, čime su žrtve uskraćene za važan mehanizam zaštite i reparacije.