Đuranović u DRV: Pismo Lidije Mitrović razotkriva zastrašujuću šemu uticaja u pravosuđu

Optužbe koje je u otvorenom pismu iznijela bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović na račun Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića djeluju vrlo utemeljeno i predstavljaju samo vrh ledenog brijega kada je riječ o šemi uticaja na pravosuđe u Crnoj Gori, ocijenio je, gostujući u emisiji „Drugačija radio veza“ na Anteni M, glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović.

Govoreći o pismu Mitrović, koja je nestala uoči odlaska na izdržavanje zatvorske kazne od sedam mjeseci, Đuranović je naveo da je njena odluka o odlasku bila pogrešna, ali da su navodi koje je iznijela ozbiljni i zastrašujući.

- Njene tvrdnje djeluju vrlo utemeljeno. I ne samo što djeluju, nego je nažalost ono vrh ledenog brijega i tiče se samo situacije Lidije Mitrović i njenog odnosa sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, ali kompletna situacija, kada se malo zagrebe ispod površine, pokazuje šemu uticaja koja je iskreno rečeno zastrašujuća.Ali, još više zastrašujuće djeluje i ćutanje ove političke elite- kazao je Đuranović.

On je govorio i o ulozi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u dugogodišnjem procesu kadrovskog prestrukturiranja u pravosuđu. Đuranović je podsjetio da je Novović, još dok je bio član Sudskog savjeta, imao ključnu ulogu u izboru sudija Vrhovnog suda, uključujući i one kojima su, prema nalazima Agencije za sprečavanje korupcije, frizirane ocjene kao kandidatima. Glavni i odgovorni urednik Televizije E kritikovao je i pasivnost opozicije i institucija sistema.

- Podaci su nepobitni – da je Novović je učestvovao u izboru sudija Vrhovnog suda, da su frizirane ocjene i da su ti ljudi poslije djelovali vrlo jasno politički. Mislim na sutkinje Milenku Žužić i Seku Piletić. S druge strane, postupanje Novovića, od kada je izabran za GST, nakon nezakonitog penzionisanja Milivoja Katnića - što je utvrđeno, ali do toga očigledno nikome više nije stalo, je vrlo problematično. Tu je, recimo, meni vrlo interesantno ponašanje opozicije, prije svega Demokratske partije socijaliste, koja ćuti na sve te događaje. Kao da se plaši da, ako bi stala u odbranu nekih principa, ili pravnih normi, da bi im neko rekao: Aha, to je bio vaš glavni specijalni tzužilac. Dakle, imamo tu jednu situaciju u kojoj su postupanja GST vrlo problematična, ali nijesu problematizovana od onih instanci koje bi trebalo da ih roblematiziuju- kazao je Đuranović.

Prema njegovim riječima, ta praksa ukazuje na sistemsko uspostavljanje mreže lojalnosti unutar pravosuđa, čije se dalekosežne posljedice danas jasno vide.

- Pisali smo, mislim, vrlo kritički, iako nam to neće neki priznat danas, o lošem uticaju dugogodišnje vladavine crnogorskim pravosuđem Vesne Medenice i ne može nikako biti dobro ako jedan čovjek, ili nekoliko odabranih ljudi, upravljaju današnjim pravosuđem. Kada kažem današnjim pravosuđem, onda mislim prevashodno na tužilačku organizaciju, ali i dijelom na odluke sudova- kazao je.

U emisiji je pažnja posvećena bila i ulozi dijela medija i političkih struktura u kreiranju, kako je ocijenjeno, atmosfere straha i nekritičkog odnosa prema radu SDT-a.

- Nije slučajno što je šest kritičkih medija bilo pod lupom SDT i što su, ako se ne varam, pet novinara i pisac Milorad Popović bili pod direktnim napadom specijalnog državnog tužilaca Miloša Šoškića. Imate takvu jednu situaciju u kojoj su neki mediji izloženi direktnom pritisku SDT-a, a drugi mediji o tome ne izvještaju ništa. I onda, kada se desi situacija gdje se direktor uprave policije obruši na novinara Petra Komnenića, onda su svi začuđeni zašto se to desilo. Znate kako, kada se počne sa manipulacijama porukama, pa se počne manipulisati sa raznim podrškama, pa izbacate neke ljude koji će vam valjati za nešto kasnije, onda se postavlja pitanje da li vi na taj način svjesno pravite plan za ucijenjivanje nekih adresa - medijskih, ali i političkih. Ipak, vjerujem da je ovo politika koja neće imati dug rok trajanja, ali ima značajne posljedice po društvo- kazao je Đuranović.

On je upozorio da instrumentalizacija pravosuđa, pod izgovorom borbe protiv korupcije i kriminala, vodi daljoj eroziji povjerenja u institucije.