Dječija gojaznost nije samo pitanje viška kilograma, već problem koji može ozbiljno da ugrozi fizičko i mentalno zdravlje

 (Foto: Kwanchai Chai-udom)
(Foto: Kwanchai Chai-udom)

Dječija gojaznost ozbiljan je zdravstveni problem koji može ostaviti ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje. Zato roditelji ne treba da čekaju da dijete „preraste“ višak kilograma, već treba pravovremeno da potraže stručnu pomoć, upozorava dječiji endokrinolog dr Maja Raičević.

- Gojaznost kod djece u Crnoj Gori jedan je od alarmantnih javnozdravstvenih problema. Prema zvaničnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u našoj zemlji svako treće ili četvrto dijete uzrasta šest do devet godina prekomjerno je uhranjeno, dok je svako sedmo ili osmo dijete gojazno - navodi dr Raičević.

Ističe da se u svakodnevnoj praksi sve češće susrijeće sa gojaznošću među adolescentima, što ukazuje na potrebu da se problem na vrijeme prepozna i liječi.

Gojaznost nije samo posljedica loših životnih navika

Iako su nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranima i konzumacija industrijski prerađene, visokokalorične hrane među glavnim uzrocima gojaznosti, njena pojava ne može se objasniti isključivo životnim navikama.

- Gojaznost je složen, multifaktorski poremećaj na koji mogu uticati i genetska predispozicija, poremećaj sna, hormonski status, kao i brojni psihološki i socijalni faktori unutar porodice i okruženja - pojašnjava dr Raičević.

Zato je važno da roditelji obrate pažnju na promjene u tjelesnoj masi djeteta i ne očekuju da će se problem spontano riješiti tokom odrastanja.

- To je jedna od najčešćih zabluda. Mnogi roditelji su duboko ubijeđeni da će im se dijete ‘izdužiti u pubertetu’ i da će višak kilograma nestati sam od sebe. Međutim, zaborave na činjenicu da je pubertet faza intenzivnog rasta i razvoja i da je apetit u tom periodu fiziološki pojačan, pa se često problem gojaznosti u ovom uzrastu dodatno pogorša - navodi sagovornica Analitike.

Savjetuje da se stručna pomoć potraži čim se primijeti neadekvatno povećanje tjelesne mase, jer pravovremena reakcija može spriječiti da se problem produbi i nastavi i u odraslom dobu.

- To je trenutak kada možemo spriječiti da dijete uđe u začarani krug u kojem postaje gojazna odrasla osoba, sa svim zdravstvenim problemima koje ova bolest donosi - ističe dr Raičević.

Pedijatar je prva adresa

A kada roditelji prepoznaju problem, naredni korak je odlazak kod izabranog pedijatra, koji prati rast i razvoj djeteta i može da procijeni jesu li potrebni dodatni pregledi i savjetovanje.

- Pored pedijatra, ključnu ulogu u savjetovanju o korekciji navika ima i specijalista za ishranu. Dječiji endokrinolozi često dolaze na red kasnije, kada već postoje komplikacije koje, nažalost, u današnje vrijeme kod djece uopšte nisu rijetkost - ističe dr Raičević.

Dodaje da je upravo mogućnost razvoja komplikacija razlog više da se sa stručnom pomoći ne odugovlači.

- Već u dječijem uzrastu viđamo insulinsku rezistenciju, dijabetes tip 2, masnu jetru, poremećaj nivoa masnoća u krvi, povišen krvni pritisak. Takođe, važan aspekt su mentalne posljedice poput depresije, anksioznosti. I sve češće su ova djeca žrtve vršnjačkog nasilja - navodi Raičević.

Liječenje zahtijeva individualni pristup

Imajući u vidu ozbiljne zdravstvene posljedice koje gojaznost može da prouzrokuje, liječenju je neophodno pristupiti sveobuhvatno. Iako osnovu predstavlja promjena životnih navika, napredak medicine donosi i terapijske mogućnosti za određene grupe pacijenata, koje su, prema riječima dr Raičević, dostupne i u Crnoj Gori.

- Ohrabrujuće je da danas imamo na raspolaganju savremenu terapiju gojaznosti koja je odobrena za primjenu kod djece starije od 12 godina, dok najnovija istraživanja pokazuju da je lijek bezbjedan i u populaciji djece starije od šest godina. Dostupan je i u Crnoj Gori, i već je započeto liječenje kod nekoliko adolescenata a rezultati su odlični - ističe dr Raičević.

Pojašnjava da ne postoji jedinstven pristup koji odgovara svakom djetetu. Zbog toga je neophodna stručna procjena, uz uvažavanje uzrasta, zdravstvenog stanja i individualnih okolnosti.

- Svako dijete priča je za sebe i zahtijeva tretman prilagođen uzrastu, navikama, mentalnom sklopu i socijalnim prilikama i okruženju u kojem raste - poručuje ona.

Podrška zasnovana na razumijevaju i ličnim primjerima

A individualni pristup svakom pacijentu podrazumijeva i aktivno uključivanje okruženja, bez čije je podrške teško očekivati trajne promjene. Zdravije navike u ishrani, više fizičke aktivnosti i drugačiju organizaciju slobodnog vremena dijete će lakše prihvatiti ako ih usvajaju i ostali članovi domaćinstva.

- Dijete ne može mijenjati svoje navike ako nema podršku. Paradoksalno, u praksi često primjećujemo da se kod roditelja razvija osjećaj krivice i žala ako djetetu uskrati nezdrav obrok, ili pošalje školsku užinu od kuće, jer se tada dijete osjeća izdvojeno od svojih vršnjaka ili osjeća stid. Poruka svim roditeljima je da treba da što prije osvijeste da krivicu ima onaj ko svjesno ide na štetu zdravlja svog djeteta, zanemarujući dugoročne posljedice loših navika u ishrani i fizičke neaktivnosti. Zdrave navike, ljubav i lični primjer su najbolja podrška koju možete pružiti svom djetetu - zaključuje dr Raičević.

Više informacija o gojaznosti dostupno je na ovom linku. 

Programska šema

09:05 – 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 – 11:05
INFOINFORMATIVA
11:05 – 13:00
VIKEND POPODNEEMISIJA
13:00 – 13:05
INFOINFORMATIVA
13:05 – 14:00
CETINJE FORUM FORCE 2026EMISIJA
14:00 – 15:00
PODKASTEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.