Đeljošajeve poruke pred izbornu godinu: Politička borba preko nacionalnih osjećanja građana

Politički potez uoči izborne godine i pokušaj mobilizacije birača preko nacionalnih pitanja – tako sagovornici Televizije E ocjenjuju posljednje istupe potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, koji je osporio imenovanje Snežane Živanović za direktoricu Srednje mješovite škole „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju.

Đeljošaj je prvobitno problematizovao njeno poznavanje albanskog jezika, tvrdeći da imenovanje šalje poruku da među Albancima i Albankama nema dovoljno stručnih i sposobnih ljudi da vode školu u Ulcinju.

Reakcije koje su nakon toga uslijedile danas je ocijenio kao širenje albanofobije, tvrdeći da nije problematizovao nacionalnu pripadnost kandidatkinje, već isključivo ispunjavanje zakonskih uslova.

– Nijednom nijesam ulazio u nacionalno opredjeljenje kandidatkinje, već isključivo u to da li ispunjava zakonom propisani uslov poznavanja albanskog jezika. Ali šovinistima i lavini fašista najlakše je zamijeniti teze i kršenje zakona prenijeti na teren nacionalizma – naveo je Đeljošaj.

Poručio je i da će svako ko ispunjava zakonske uslove i bude najbolji kandidat, bez obzira na nacionalnost, imati njegovu punu podršku, ali tvrdi da u slučaju imenovanja Živanović to nije slučaj.

Ministarstvo: Živanović ostvarila najbolji rezultat na konkursu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija danas se nije oglašavalo povodom nastavka polemike, ali je prethodno demantovalo Đeljošajeve tvrdnje da novoizabrana direktorica ne govori albanski jezik.

Iz tog resora saopštili su da je Živanović, u postupku u kojem su, kako tvrde, ispoštovani svi zakonski kriterijumi, ostvarila najbolji rezultat.

– Kritika odluke je legitimna. Političko neslaganje je legitimno. Ali pokušaj da se profesionalna odluka i rezultat konkursne procedure predstave kao čin „poniženja Ulcinja“, „institucionalne provokacije“ ili „albanofobije“, bez oslonca u činjenicama i dokumentaciji, nije ništa drugo do politička insinuacija – poručili su iz Ministarstva.

Polemika je otvorila i šire pitanje političke upotrebe nacionalnih tema, posebno imajući u vidu da je Đeljošaj nedavno Ulcinj nazvao „albanskim gradom“.

Zirojević: Ovakve izjave su veoma opasne

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević smatra da posljednje istupe treba posmatrati i u kontekstu približavanja izborne 2027. godine.

Upozorava da pokušaj političkog profitiranja na nacionalnim podjelama može proizvesti ozbiljne posljedice po društvo.

– Ove su izjave veoma opasne, zato što uvijek u društvu postoji onaj, na sreću nas u Crnoj Gori manji broj ljudi kod kojih takve izjave mogu da prođu. I ono što je veoma opasno, politika na taj način stvara podjele među ljudima, među građanima, među komšijama, među prijateljima – kazao je Zirojević za Televiziju E.

Smatra da političari koji vjeruju da na taj način mogu osvojiti dodatne glasove neće ostvariti željeni rezultat.

– Ako misle neki političari da mogu na ovaj način da pridobiju koji glas više, mislim da će to biti osuđeno na propast, a mislim da je ignorantski odnos prema onome što gospodin Đeljošaj radi možda i najbolji način da se pošalje poruka koliko je zapravo nebitan i koliko ta njegova priča ne prolazi – rekao je Zirojević.

„Frustracija zbog nekih drugih imenovanja“

Zirojević smatra da iza Đeljošajevog reagovanja, osim predizborne političke računice, mogu stajati i nezadovoljstva zbog ranijih kadrovskih odluka.

– Ono što ja vidim i neke informacije do kojih dolazim jeste zapravo frustracija zbog nekih drugih stvari i izbora direktora škole u Dinoši. Dakle, na teritoriji gospodina Đeljošaja koju on sada ispoljava preko Ulcinja, pokušavajući da zloupotrijebi nacionalna osjećanja većine građana u Ulcinju, a većina građana u Ulcinju se nacionalno izjašnjava kao Albanci – kazao je Zirojević.

Profesori FCJK: Odustati od nacionalizma i nacionalne pripadnosti kao kriterijuma

Na Đeljošajeve poruke reagovali su i profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Boban Batrićević.

Oni su najoštrije osudili ono što su označili kao „nacionalističku, antigrađansku i antidržavnu politiku“ ministra ekonomskog razvoja, ocjenjujući da takav politički pristup ne predstavlja izolovan slučaj.

Poručili su Đeljošaju da odustane od nacionalizma i pokušaja uvođenja nacionalne pripadnosti kao kriterijuma, upozoravajući da bi takva praksa ugrozila građanski karakter države.

Dok Đeljošaj insistira da je u slučaju direktorice ulcinjske škole otvorio isključivo pitanje poštovanja zakonskih kriterijuma, njegovi kritičari upozoravaju da način na koji je tema uvedena u javni prostor izlazi iz okvira jedne konkursne procedure i ponovo otvara osjetljiva identitetska pitanja.

U državi čiji Ustav građanski princip postavlja u temelje njenog uređenja, upravo će činjenice o sprovedenom konkursu i ispunjenosti zakonskih uslova morati da budu ključne za odgovor na pitanje da li je riječ o spornoj kadrovskoj odluci ili političkom pokušaju da se profesionalni izbor pretvori u nacionalno pitanje.