<article>U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično kiša ili pljuskovi sa grmljavinom. Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim predjelima se ponegdje očekuju i obilnije padavine. Na sjeveru znatno manje kiše i duži periodi suvog vremena. Vjetar južnih smjerova, slab do umjeren, mjestimično pojačan, tokom procesa ponegdje na udare i veoma jak. Jutarnja temperatura od sedam do 19, najviša dnevna od 15 do 24 stepena.</article>

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično kiša ili pljuskovi sa grmljavinom. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim predjelima se ponegdje očekuju i obilnije padavine. 
 
Na sjeveru znatno manje kiše i duži periodi suvog vremena. 
 
Vjetar južnih smjerova, slab do umjeren, mjestimično pojačan, tokom procesa ponegdje na udare i veoma jak. 
 
Jutarnja temperatura od sedam do 19, najviša dnevna od 15 do 24 stepena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju

Vremenska prognoza

Društvo

Danas oblačno sa kišom

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično kiša ili pljuskovi sa grmljavinom. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim predjelima se ponegdje očekuju i obilnije padavine. 
 
Na sjeveru znatno manje kiše i duži periodi suvog vremena. 
 
Vjetar južnih smjerova, slab do umjeren, mjestimično pojačan, tokom procesa ponegdje na udare i veoma jak. 
 
Jutarnja temperatura od sedam do 19, najviša dnevna od 15 do 24 stepena.

Nezavisnost sudstva i nezavisnost sudija je jedan od temeljnih principa vladavine prava i pravne države.&nbsp;
- Smatram da, kako mi ne kritikujemo ili uopšte ne komentarišemo pozicije iz druge grane vlasti, oni moraju da poštuju nezavisnost sudstva - kazala je u emisiiji „Dokaz“ na TV E, sutkinja Specijalnog odjeljenja u Višem sudu u Podgorici, Vesna Kovačević komentarišući politički pritisak na sudstvo.&nbsp;
Advokat Stefan Jovanović ocijenio je da je politički pritisak na sud nesporan, te da bi prava reakcija na to bila „donošenje odluka koje se isključivo baziraju na dokazima iz spisa predmeta“.
U emisiji "Dokaz", koja se emitovala na TV E sinoć u 22 sata, razgovaralo se o političkom i medijskom pritisak na rad pravosudnih organa.
<h2>„Imenom i prezimenom reći koje su to sudije kukavice“</h2>
Sagovornici emisije „Dokaz“ osvrnuli su se i na najavljeno formiranje Anketnog odbora koji bi se bavio slučajevima - politički motivisanih ubistava, ali i prebijanja funkcionera i novinara od strane „crnih trojki“. Taj skupštinski odbor imao bi za cilj, kako je najavio predsjednik parlamenta Andrija Mandić, da podstakne - one koji su strašljivi, uz to tvrdeći da u pravosudnom sistemu „ima mnogo kukavica i korumpiranih“.&nbsp;
Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Kovačević, pozvala je da se imenom i prezimenom kaže ko su te sudije koji su navodno korumpirani.
- Pozvala bih svakoga ko smatra da je od nas sudija posebno Specijalnog odjeljenja ili bilo kojih sudija, da se kaže imenom i prezimenom - koje su to sudije koje su korumpirane, koje su to sudije koji su kukavice, pa ne smiju donijeti određene presude? - kazala je sutkinja Kovačević.
Advokat Jovanović mišljenja je da postoje sudije koje su „dovoljno hrabre da donesu odluku nasuprot onoga što je očekivanje politike“.
<h2>„Odluke Apelacionog suda ne mogu donositi sudije osnovnih sudova ili iz parnice“</h2>
&nbsp;Od šest sudija u Specijalnom odjeljenju, petoro se prijavilo na konkurs za sudiju Apelacionog suda, od kojih je jedna i sutkinja Kovačević. Ona je pojasnila da u Apelacionom sudu odluke ne bi smjele da donose sudije osnovnih sudova jer oni, između ostalog, nikada nisu sudili u predmetima u Specijalnom odjeljenju.
- Smatramo da konačne odluke treba da donose sudije sa iskustvom, sudije koje su sudile u Specijalnom odjeljenju, da ne bi došli u situaciju da nam o odlukama odlučuju sudije osnovnih sudova koji nikada nijesu presudili taj predmet ili recimo sudije iz parnice. Jer Apelacioni sud je taj koji stavlja konačnu tačku na presude Višeg suda - istakla je sutkinja Kovačević.
Sa njom je saglasan i advokat Stefan Jovanović.
- Ne možemo doći u situaciju da o rješenju o produženju pritvora odlučuje sudija parničar i da sudija parničar preispituje sudiju Specijalnog odjeljenja koji ima iskustvo koje ima, jer ćete imati potpuno pogrešne odluke, a te odluke i njihove posljedice će da trpe okrivljeni - kazao je Jovanović.
<h2>Previše pritvora, jemstvo jedna od najboljih mjera</h2>
Komentarišući izjavu koju su ranije za „Dokaz“ dali ministar pravde Bojan Božović i predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, da pritvor ne smije biti sankcija i da treba što kraće da traje, sutkinja Kovačević saglasna je da je previše pritvora.&nbsp;
- Po meni je jemstvo jedna možda od najboljih mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog. Ako donesemo odluku da prihvatamo to jemstvo ili mjeru nadzora, možda nekada se desi da nemamo razumijevanja od strane više instance – Apelacionog suda. Tako da nam oni često u posljednje vrijeme ukidaju ta rješenja. Nikako da se stavi tačka - ukazala je ona.
Da treba pritvor manje određivati, mišljenja je i advokat.
- Tužilaštvo će uvijek da predlaže pritvor, to je nepisano pravilo. Ali pritvor manje treba određivati, pogotovo kada se radi produženje pritvora strožije treba cijeniti one uslove koji su možda u početku doveli do određivanja istog - rekao je Jovanović.
<h2>„Kada u medijima vide osobe sa lisicama na rukama, građani vjeruju da su krivi“</h2>
Komentarišući medijska izvještavanja prilikom hapšenja, tačnije senzacionalna hapšenja uz prisustvo velikog broja medija, fotografisanja, snimanja, Kovačević smatra da ta medijska pompa nije neophodna.
- Zaista smatram da postoji neki drugi način, a ne da se vide pojedine osobe sa lisicama na rukama. A kada se utvrdi možda na kraju da su ta lica nevina – ko će njima sve to da nadoknadi - upitala je ona.
Ocjenjuje da kada se objave slike i snimci osoba sa lisicama, za javnost su oni već krivi.
- Po mojoj procjeni, oni su već krivi kada se tako predstavljaju u javnost. Njih građani tako doživljavaju, nećemo mi iz struke. Mi sudije, tužioci, advokati, nećemo tako gledati, ali građani vjeruju tome čim vide njih sa sredstvima za vezivanje na rukama, da su oni već krivi - naglašava Kovačević.
Sa druge strane, Jovanović i to vidi kao jednu vrstu pritiska.
&nbsp;- Ne vjerujem da tužioci ne gledaju jer su im oni stavili te lisice na ruke. Ali drago &nbsp;mi je da sudije ne gledaju. Što se tiče laičke javnosti, mogu da razumijem potrebu i laičke javnosti da zna, ali takav način ophođenja definitivno da opet predstavlja jednu vrstu pritiska - istakao je advokat.
Pogledajte cijelu emisiju na našem YouTube kanaliu
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNzHbxYI9Vc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Političari moraju da poštuju nezavisnost sudstva; Jovanović: Postoje sudije koje su hrabre da donesu odluku nasuprot političkim očekivanjima

U ranim jutarnjim satima Rusi su izvršili veliki raketni napad na Kijev, u kojem su povrijeđene dvije osobe, a više zgrada i automobila je oštećeno, saopštio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, a prenio Tanjug.
Na teritoriji cijele države je proglašena vazdušna uzbuna zbor raketne prijetnje.
Napad je izazvao požare širom grada, rekao je načelnik kijevske vojne administracije Sergej Popko, javlja Ukrinfrom.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana dejstvuje zbog raketnog napada na Kijev, saopštili su ranije lokalni zvaničnici i vazduhoplovstvo, prenosi Tanjug.&nbsp;
Karakteristično je da se napad desio samo dan nakon godišnje konferencije za medije Vladimira Putina, tokom koje je pozvao SAD na duel.
- Možemo da zakažemo visokotehnološki duel, neka odrede cilj za gađanje, recimo u Kijevu. Neka postave sve svoje sisteme protivvazdušne odbrane, mi ćemo gađati "Orešnikom". Mi smo spremni na taj eksperiment, ne znam da li su oni- izjavio je Putin.

Ruski raketni napad na Kijev, dvoje povrijeđeno, velika materijalna šteta

Premijer Milojko Spajić jutros je naplatformi X kazao da će kao znak dobre volje predložiti poslanicima njegove partije da ne prave većinu za izglasavanje novog sudije Ustavnog suda koji bi zamijenio sutkinju Draganu Đuranović, čiji je prestanak funkcije ranije ove sedmice neustavno i nezakonito konstatovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić na osnovu zaključka Ustavnog odbora. 
- Kao znak dobre i iskrene volje za smirenjem tenzija sa opozicijom - predložiću da PES ne pravi većinu za izglasavanje novog sudije koji bi zamijenio sudinicu Đuranović dok se Ustavni sud ne izjasni o njenom slučaju. Kompromis kuću gradi! – naveo je Spajić.
Ostaje nejasno što će se dogoditi sa tvrdnjama poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića koje je iznio na konferenciji za medije u srijedu da će javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koji bi trebali da popune upražnjena mjesta nakon penzionisanja Milorada Gogića i Đuranović, biti objavljen u ponedjeljak.
On je ustvrdio da će Ustavni sud tako za dva mjeseca dobiti dvoje novih sudova, iako Ustavni odbor već iza sebe ima jedan propali konkurs za izbor sedmog sudije, te da deset mjeseci nije uradio ništa po tom pitanju.
Takođe, iako je Čarapić na konferenciji ustvrdio da Ustavni sud nije u blokadi, suštinski je demantovan nekoliko sati kasnije istog dana.
Tako je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila da na sjednici Ustavnog suda u srijedu usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se na dnevni red stavi obavještenje predsjedniku države Jakovu Milatoviću o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine.
Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome.
Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra.
Prema informacijama Portala ETV, Snežana Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sutkinja Momirka Tešić, a da ih preglasavaju sudije Desanka Lopičić, Budimir Šćepanović i Faruk Resulbegović pozvala se – nakon konsultacija sa Andrijom Mandićem i Miloradom Gogićem, na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je noć prije, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sutkinja Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.

Spajić predlaže PES-u da ne pravi većinu za izbor novog sudije Ustavnog suda

Crna Gora nema direktnu vojnu prijetnju od neke druge države, ali prelivanja određenih sukoba može itekako da se desi, kao [to su političke poruke koje idu u njenom pravcu, uticaj na izbore, dolazak stranih državljana, stvaranja situacije i nemogućnosti izlaska iz nje, odnosno degradiranje institucija sistema, ocijenio je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, profesor bezbjednosti na UDG i gostujući profesor na Varšavskom univerzitetu Mehmed Meša Tahirović. 
- Moramo imati u vidu da su elementi sistema bezbjednosti i policija i vojska i tužilaštvo i sudstvo, jer su svi oni direktno uvezani u jedan sistem koji mora da funkcioniše od početnog do završnog koraka - do presude, odnosno donošenja odluke. Ako to ne funkcioniše kao uvezani sistem, on ne postoji. Nažalost, možemo reći da je naš sistem bezbjednosti sada narušen, jer imamo političke trgovine na sceni kada je u pitanju rukovođenje i upravljanje profesionalcima, to jest, sa policajcima i vojnicima – kazao je Tahirović.
Živimo u takvoj realnosti, smatra Tahirović, gdje se u bezbjednost najmanje ulaže i o njoj najmanje razmišlja.
- Svima su puna usta da je stanje bezbjednosti u Crnoj Gori na adekvatnom nivou. Ja mislim da su upravo profesionalci, vojnici, policajci, u čijem se procesu njihovog dostizanja jednog nivoa da budu relevantni i mogu da donose adekvatne odluke, da predlažu donosiocima političkih odluka kako da se stvari rješavaju, diskriminisani. Oni nemaju sada bilo kakvu moć, ako nijesu involvirani u određenu političku dimenziju – kazao je Tahirović.
Prema njegovim riječima, bio je uključen od, kao jedan od autora, reforme sistema obrazovanja crnogorske policije, i formiranja Policijske akademije. On, međutim, ističe da za njega to nije Policijska akademija u punom smislu te riječi jer nije uključena u obrazovni sistem Crne Gore. 
On navodi da je to viša stručna škola, te da se tom diplomom nigdje ne može zaposliti osim u Crnoj Gori.
Tahirović je prošle godine bio koautor knjige „Dezinformacije od strane Rusije na Poljsku i iskustva Poljske“, a za Zapadni Balkan, kako je kazao, objavio je jedan od vrlo bitnih naučnih radova „Uticaj dezinformacija na bezbjednost Zapadnog Balkana“.
- Glavni sam tematski editor studije „Poljska i Balkanske zemlje zajedno u Evropi“, koja je vrlo opširna i ima preko dvadeset naučnih radova iz zemalja regiona, Evrope i Istočne Evrope - Rumunije, Bugarske, Poljske, Mađarske - tako da je vrlo dobra studija za studente iz oblasti bezbjednosti, ali mi nemamo studenata iz oblasti bezbjednosti, osim na smjeru Humanističkih studija gdje predajem. Jednostavno, nema fakulteta bezbjednosti gdje bi studenti mogli da se bave time. Sreća, pa makar i to ima na UDG, ali stvaramo kadrove koji su nepotpuno profilisani - istakao je Tahirović. 
Cijelo.gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw8yp44T7AzQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tahirović: Naš sistem bezbjednosti je narušen

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Danas oblačno sa kišom

Tagovi

Kovačević: Političari moraju da poštuju nezavisnost sudstva; Jovanović: Postoje sudije koje su hrabre da donesu odluku nasuprot političkim očekivanjima

Ruski raketni napad na Kijev, dvoje povrijeđeno, velika materijalna šteta

Spajić predlaže PES-u da ne pravi većinu za izbor novog sudije Ustavnog suda

Tahirović: Naš sistem bezbjednosti je narušen

PRATITE TVe UŽIVO