CZIP: Planirana solarna elektrana u Dinoši ugrožava posljednju crnogorsku stepu i strogo zaštićene vrste ptica

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopšteno je da se planirani zahvat projekta solarne elektrane SE Phyllon“ u Dinoši nalazi na širem prostoru Ćemovskog polja - jedinstvenog pseudo-stepskog staništa i ostatka nekada velike stepe u Crnoj Gori, koje predstavlja jedno od najvažnijih staništa za ptice u državi i ključnu stanicu na Jadranskom migratornom putu.
- Višegodišnji monitoring CZIP-a, koji se na ovom prostoru sprovodi od 2021. godine i uključuje praćenje ptica putem GPS transmitera, nedvosmisleno je pokazao da jedinke noćnog potrka (Burhinus oedicnemus) aktivno koriste upravo područje obuhvaćeno planiranom solarnom elektranom - kazali su iz ove organizacije.
Noćni potrk je, objašnjavaju, vrsta koja se u Crnoj Gori gnijezdi na svega tri lokaliteta (Ćemovsko polje, Ulcinjska solana i delta Bojane), pri čemu se najbrojnija populacija nalazi upravo na Ćemovskom polju.
- Ova ptica, koja se gnijezdi isključivo na golom tlu i otvorenim suvim livadama, nalazi se na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, Crvenoj listi ptica Crne Gore (kao ugrožena vrsta – EN), kao i na Aneksu I Direktive o pticama Evropske unije, što Crnu Goru obavezuje na posebnu zaštitu njenog staništa - istakli su.
Ćemovsko polje - jedino gnjezdilište velike ševe
Kako su kazali, posebno zabrinjava činjenica da je Ćemovsko polje jedino mjesto u Crnoj Gori na kojem se gnijezdi velika ševa (Melanocorypha calandra), vrsta koja je na Nacionalnoj crvenoj listi označena kao kritično ugrožena (CR).
- Riječ je o vrsti koja je u našoj zemlji stanarica, čija je populacija veoma mala i izolovana. Velika ševa se gnijezdi na tlu, na otvorenim poljima sa niskom vegetacijom, i izuzetno je osjetljiva na bilo kakve promjene u prostoru i prisustvo čovjeka. Dalji gubitak i fragmentacija ovog staništa doveli bi njen opstanak u pitanje, a trajni nestanak jedne vrste iz naše faune predstavljao bi porazan udarac za biodiverzitet Crne Gore - upozorili su iz CZIP-a.
Utočište za brojne druge ugrožene vrste
Iz CZIP-a navode da je, pored noćnog potrka i velike ševe, na ovom prostoru registrovan veliki broj drugih rijetkih i zakonski zaštićenih vrsta.
- Među njima su rijetke gnjezdarice otvorenih staništa koje trpe snažan pritisak usljed nestanka livada, poput kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla) i legnja (Caprimulgus europaeus), te globalno ugrožena grlica (Streptopelia turtur) kojoj otvorene površine polja služe kao glavno hranilište. Uz druge zaštićene gnjezdarice (poljska trepteljka, riđoglavi svračak, pčelarica), Ćemovsko polje je i ključna stanica za ptice selice poput eje livadarke, sive i bjelonokte vjetruške i bijele rode, kao i važna lovna teritorija za grabljivice među kojima su suri orao, sivi soko, velika ušara i bjeloglavi sup - kazali su.
Potrebna detaljnija procjena i uvažavanje statusa budućeg Natura 2000 područja
U komentaru dostavljenom Agenciji, CZIP ukazuje da se procjena uticaja na ptice u postojećem Elaboratu zasniva na svega tri terenska dana istraživanja, što nije dovoljno da se sagleda stvarno stanje na ovako osjetljivom ekosistemu, niti obuhvata ključne periode u životu ptica poput gniježđenja, migracije i zimovanja. Iz organizacije smatraju da je ovaj segment Elaborata morao biti urađen znatno detaljnije i obuhvatnije.
Dodatno, u dokumentu nije uzeta u obzir važna prostorna i pravna činjenica da se ove parcele nalaze u neposrednoj blizini granice budućeg Natura 2000 područja, s obzirom na to da je Vlada Crne Gore prepoznala Ćemovsko polje kao područje od posebnog značaja za zaštitu ptica (SPA). Planirana lokacija funkcioniše kao zaštitna (tampon) zona ovog područja, pa bi izgradnja elektrane imala direktne negativne efekte na njegov integritet.
- Ćemovsko polje je decenijama izloženo snažnim pritiscima - od neplanske gradnje do širenja infrastrukture - zbog čega se njegova površina drastično smanjuje. Obnovljivi izvori energije su dobrodošli samo onda kada se planiraju odgovorno i ne ugrožavaju neka od najvrjednijih staništa u zemlji, kao što je, nažalost, slučaj i sa Nikšićkim poljem, ali i brojnim drugim lokacijama na kojima se planiraju slični projekti. Zbog svega navedenog, zatražili smo od Agencije za zaštitu životne sredine da ne izda saglasnost na ovakav Elaborat - poručuju iz CZIP-a.