CGO: Novinari između javne službe i javnih prijetnji

Novinarstvo je javni poziv i javna služba, ali se kritički orijentisani mediji danas sve češće suočavaju sa pritiscima institucija i njihovih čelnika, kao i sa otvorenim targetiranjem od strane drugih medija, što ozbiljno otežava njihov rad i dodatno urušava položaj novinara i novinarki. To je ocijenjeno u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO).

O ulozi novinarstva, značaju pravovremenog i tačnog informisanja javnosti, ali i o pritiscima sa kojima se novinari suočavaju na terenu i u redakcijama, saradnica na programima CGO-a Željka Zvicer razgovarala je sa Mirjanom Miladinović, novinarkom iz Crne Gore, i Mladenom Savatovićem, novinarom TV N1 iz Srbije.

Sagovornici su saglasni da novinarstvo podrazumijeva stalno traganje za istinom i da je istovremeno javni poziv i javna služba.

– Mi smo u funkciji građana i javnosti. To često ili zaboravljamo ili nijesmo toga svjesni, ali to je suština novinarstva. Znamo koja su to pitanja na koja novinarstvo treba da pruži odgovore. Sve mimo toga je iskakanje iz profesije. Moramo biti svjesni svog poziva, i to više nego javnost ili političari – ocijenila je Miladinović.

Govoreći o aktuelnoj situaciji u Srbiji, Savatović je istakao da traganje za istinom nikada nije bilo teže.

– Suočavamo se sa pojavama sa kojima se možda nijesu suočavale starije generacije, poput targetiranja, pritisaka, pokušaja zastrašivanja, tužbi, fizičkih napada i verbalnih okršaja. Sve je teže doći do istine, ali novinari moraju ostati njeni tragači. Mi smo kontrolni mehanizam demokratije i njeni čuvari – rekao je Savatović.

On je ukazao i na činjenicu da se smanjuje broj medijskih profesionalaca koji novinarstvo shvataju kao javnu službu, navodeći da istinu danas ne prikrivaju samo političari, već i pojedini mediji koji im služe. Kao lično iskustvo naveo je targetiranje na konferenciji za medije od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz podršku prorežimskih medija.

– Nakon tog targetiranja i dehumanizacije, stigle su mi prijetnje silovanjem, ubistvom i protjerivanjem. Jedna osoba je napisala da će doći ispred firme u kojoj radim i da će me pronaći. Kada znate da je generator svega toga najmoćniji čovjek u državi i da ljudi koji prijete njemu vjeruju, postoji realna bojazan da se fizički napad zaista može dogoditi – upozorio je Savatović.

Iako, kako je navela Miladinović, situacija u Crnoj Gori nije toliko ekstremna, novinari i mediji i ovdje postaju mete.

– Meta vam je nacrtana na čelu od najviših institucija. To praktično daje pravo bilo kome da vam uradi bilo šta. To je najopasnija poruka koja se može poslati jednom društvu. Podjele na ‘naše’ i ‘njihove’ postoje u politici, društvu i medijima. Kada ste predstavnik nekog medija, na jednom skupu ste nepoželjni, na drugom vas tretiraju kao da ste dio njihove kuće. Ni jedno ni drugo nije ispravno. Mi smo tu da izvijestimo o onome što se dešava – kazala je ona.

Savatović je istakao da je zbog takvog ambijenta prinuđen da izbjegava pojedine skupove visokog bezbjednosnog rizika.

– Po prvi put u životu strahujem da bi mogao poletjeti kamen, flaša ili da će me neko fizički napasti. Na vojnoj paradi, kojoj sam prisustvovao, doživio sam uvrede i ponižavanja koja je teško i opisati – rekao je Savatović.

Sagovornici smatraju da su političari itekako svjesni opasnosti u koju dovode novinare kada ih javno targetiraju.

– Riječi izgovorene sa skupštinske govornice imaju ogromnu snagu. Etiketiranja i prozivke ne ugrožavaju samo onoga ko je u tom trenutku meta, već i ljude na terenu – upozorila je Miladinović.

– Njihove riječi ponekad ostavljaju i fizičke posljedice. Svjesni su šta rade, jer targetiranjem skreću pažnju sa suštine – sa korupcije, veza sa kriminalnim strukturama i sličnih tema – dodao je Savatović.

Kao dodatni problem istaknut je i nedostatak solidarnosti unutar same profesije, naročito u situacijama javnih napada na novinare.

Govoreći o sudskoj zaštiti, Savatović je naveo da presude protiv prorežimskih medija postoje, ali da su kazne uglavnom simbolične, dok se napadi na novinare često ne procesuiraju.

Miladinović je istakla da se u Crnoj Gori broj okončanih postupaka može „prebrojati na prste jedne ruke“, te da institucije ne čine dovoljno kako bi obezbijedile sigurno okruženje za rad novinara.

U osvrtu na budućnost profesije, sagovornici nijesu izrazili veliki optimizam, ali vjeruju da će istina ostati ključna vrijednost novinarstva.

– Istraživačko novinarstvo ima budućnost, jer mašine ne mogu zamijeniti ulogu medija kao kontrolora demokratije – ocijenila je Miladinović.

Savatović je upozorio da ga posebno brine slabo interesovanje mladih za novinarstvo.

– Sve je manje onih koji se odlučuju za ovu profesiju, jer je postala opasna i neisplativa. Nekada je novinarstvo bilo cijenjeno, danas je taj status ozbiljno srozan. Postavlja se pitanje – ko će se u budućnosti baviti ovim poslom? – zaključio je Savatović.