Sa pete godišnjice Belvedera na Cetinju poručeno: Ujedinimo se, previše smo se osvrtali na razlike među nama

Jedna od najvažnijih lekcija koje ostaju iza Belvedera je da ne moramo biti isti da bismo bili zajedno na braniku slobode, nasljeđa i crnogorskog imena - poručila je Svetlana Pajović Musić na Cetinju na skupu "Nacionalno jedinstvo i zajedništvo - naš imperativ" kojim se obilježava pet godina od dešavanja na Belvederu koja su pratila ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija Mićovića.

Pajović Musić je, kako prenosi Portal Analitika, kazala da im je prije pet godina, na mjestu na kom su danas - ispred Cetinjskog manastira - bila onemogućeno da priđu.

- Kada se mnogi pitaju zašto ispred Cetinjskog manastira, ja postavljam retoričko pitanje - kada smo mogli, kao Crnogorke i Crnogorci, da priđemo Cetinjskom manastiru od 1991. godine, a da nije bilo kordona, raznih terorističkih i državnih struktura, koje su nam branile ono na šta smo imali pravo - rekla je Pajović Musić.

Jakov Popović, koji se obratio ispred organizacije STEGA, naglasio je kako je 5. septembra 2021. potvrđeno da, iako okrvavljen, krstaš barjak nikada nije ispušten iz ruku crnogorskog naroda.

- Povlačenja ne može biti ni danas, krstaš barjak je tu, gdje je oduvijek i bio - dodao je Popović.

Dr Aleksandar Mugoša iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti kazao je kako je Cetinje prije pet godina bilo poprište sukoba represivnog aparata države i njenih građana.

- Govorim kao čovjek koji je tog dana bio na terenu, u ambulanti, u hitnoj pomoći, bolnici "Danilo prvi", u Odjeljenju bezbjednosti. Pregledao sam 25 povrijeđenih građana, među njima i dvoje djece. Ta djeca bila su u svojim kućama, a ne na ulicama - istakao je Mugoša. 

Dodaje da je razgovarao sa majkom djevojčice sa posebnim potrebama, koja i godinu kasnije, zbog pretrpljenog straha, nije izlazila iz kuće. 

- Jedan cijeli grad je otrovan da bi bila sprovedena crkvena ceremonija - istakao je Mugoša.

Tog dana, nastavio je, dokazano je kako SPC može da se izdigne iznad institucija države, te da su se državni zvaničnici - umjesto da štite ustavni poredak i sopstvene građane - predali pred zahtjevima vjerske organizacije koja djeluje sa druge strane.

- Kada je pilot Igor Delević procijenio da nema bezbjednosnih uslova, zbog čega je odbio da helikopterom prebaci vjerska lica do manastira, suspendovan je. Kažnjen je jer je bio profesionalan i odgovoran. A onda su vojni resursi stavljeni u funkciju uvođenja mitropolita Joanikija na tron, dok su građane na ulicama gušili suzavcem. To nije bezbjednosna procjena, to je zloupotreba ovlašćenja, kapitulacija institucija i naše države - poručio je Mugoša.

Poslanica Demokratske partije socijalista Nela Savković-Vukčević pitala je da li se bez otpora moglo pristati uz protivnike naše kulture, istorije, jezika, Ustava i antifašizma.

- Ko će odbraniti tekovine obnovljene nezavisnosti ako ne mi, čije je to djelo? Ove su generacije olovkom, a ne puškom, vratile samostalnost Crnoj Gori. Zato, ujedinimo se kao 2006. da bismo pobijedili kao tog 21. maja - rekla je ona.

Funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković istakao je kako je Cetinje postalo simbol dostojanstva, otpora i ljubavi prema Crnoj Gori.

- Prije pet godina, ovdje se nije branila nijedna partija i ničiji mandat ili privilegija, ovdje se branila slobodna Crna Gora, naša država. Ona ne može biti prostor na kojem će druge države ostvarivati svoje političke i nacionalne interese. Država nije riječ koju izgovorimo samo onda kada je to politički korisno. Ona se brani i kad znate da zbog toga možete biti izloženi pritiscima, uvredama i pokušajima da budete ućutkani - poručio je Đuričković.

Crna Gora je uvijek opstajala i ostajala svoja, istakao je on.

- Pet godina kasnije mirno i dostojanstveno možemo reći da nijesu uspjeli da nas ućutkaju. Nijesmo se navikli na tu njihovu Crnu Goru i nikad nećemo. A oni koji negiraju identitet i pravo Crne Gore na postojanje moraju znati da ona nije nastala kao administrativno rješenje za neku oblast, niti kao kompromis velikih sila, pa ni kao posljedica raspada nečega drugoga ili jer je neko odlučio da ona mora da postoji. Crna Gora je, suprotno svemu tome, nastala jer je narod odlučio da bude slobodan. I kao takva - slobodna, svoja, ponosna i nepokorna, nastala je i opstala na jednom od najturbulentnijih prostora na svijetu - dodao je Đuričković.

Na kraju skupa obratila se i Vesna Pejović, Cetinjanka čija su ćerka i unučad ubijeni u masakru na Medovini, a koja je naglasila kako ima poruku za one "koji nijesu uradili ništa do sad".

- Medovinu treba nazvati pravim imenom, a to je teroristički akt. Ja imam sve dokumentovano i sve dokaze, a oni što žmure - progledaće kad im ja dođem. Ja sam zahvalna svim građanima Crne Gore i regije, svi su mi davali podršku i snagu - dodala je Pejović.

Kazala je da će se boriti za to da sva djeca u Crnoj Gori budu bezbjedna i na kućama i na ulicama.

- Ne smijemo dozvoliti više da nam zaključavaju vrata manastira, jer ova ograda je ključ na našu kuću - zaključila je ona.

Skup na Cetinju trajao je oko sat i protekao je mirno.

Intonirana je himna na početku skupa, a građani su održali i minut ćutanja za žrtve dva masakra na Cetinju i ubijenih u Danilovgradu.

Građani iz svih krajeva Crne Gore stigli su na Cetinje kako bi obilježili petu godišnjicu  Belvedera - dana kada su okupljeni na Cetinju pokušali da pruže otpor ustoličenju Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, piše Antena M.

Joanikije Mićović je, zajedno sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem Perićem, na Cetinje stigao helikopterom, dok je policija grad zasula  suzavcem i šok-bombama kako bi omogućila njihov  ulazak u Cetinjski manastiri.

Sa Belvedera i cetinjskih ulica tada se čulo ono što je postalo jedna od najprepoznatljivijih poruka tog protesta: „Nedostojan!“.

Bio je to dan dubokog sukoba oko pitanja države, crkve, identiteta i prava da se ustoličenje mitropolita obavi upravo u Cetinjskom manastiru — mjestu koje za veliki dio Crne Gore ima posebno istorijsko i simboličko značenje.

Pet godina kasnije, Belveder ostaje simbol građanskog otpora.

Organizator događaja je Centar za građanska prava, u okviru projekta "Cetinje pamti".

- Obilježavanje Belvedera prije svega podsjetnik na vrijednosti koje su nas tada ujedinile i poziv da ne izgubimo iz vida ono što nas spaja. Kultura sjećanja predstavlja važan dio očuvanja građanskog društva i istorijskog pamćenja, a upravo je to cilj projekta „Cetinje pamti“ - poručili su ranije iz Centra za građanska prava.