<article><p>Naša novinarka <b>Safeta Ljuca</b> je i protekle neđelje imala zadatak pred snimanje Ljetnjeg programa. Pogledajte i poslušajte njene muzičke izbore za svaki radni rad prethodne sedmice:</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNfTLZ1o39E%2F%3Figsh%3DMTIwd3I0aDFpcTU3dg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

<p>Naša novinarka <b>Safeta Ljuca</b> je i protekle neđelje imala zadatak pred snimanje Ljetnjeg programa. Pogledajte i poslušajte njene muzičke izbore za svaki radni rad prethodne sedmice:</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNfTLZ1o39E%2F%3Figsh%3DMTIwd3I0aDFpcTU3dg%3D%3D&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

pjesme

Ljetnji program

Safeta Ljuca

Zanimljivosti

VIDEO: Safetin muzički izbor za svaki radni dan

<p>Naša novinarka <b>Safeta Ljuca</b> je i protekle neđelje imala zadatak pred snimanje Ljetnjeg programa. Pogledajte i poslušajte njene muzičke izbore za svaki radni rad prethodne sedmice:</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width:660px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:63%;padding-top:284px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNfTLZ1o39E%2F%3Figsh%3DMTIwd3I0aDFpcTU3dg%3D%3D&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

<p>Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b>, učestvovaće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji od sjutra do 15. februara, navedeno je u saopštenju. </p>
<p>Tokom boravka u Minhenu, Ivanović će, kako se dodaje, pored učešća na ovom vodećem svjetskom forumu za razmjenu mišljenja o međunarodnoj bezbjednosnoj politici, održati i više bilateralnih sastanaka sa visokim zvaničnicima države domaćina i drugim učesnicima Konferencije.</p>

Ivanović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

<p>Profesionalni planinarski vodič već više od deset godina, Semir Kardović aktivan je tokom cijele godine. Ima, kako je istakao gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, privilegiju da se bavi onim što voli, a na sjeveru Crne Gore sezona traje svih 12 mjeseci - bilo da je riječ o kajaku, kitesurfingu, planinarenju, skijanju, turno skijanju, planinskom biciklizmu ili posmatranju i istraživanju životinja.</p>
<p>Kardović je pojasnio razliku između planinarstva i alpinizma. U planinarstvu se, kaže, ide markiranim stazama uz pratnju vodiča, uglavnom bez potrebe za tehničkom opremom. Alpinizam, s druge strane, podrazumijeva znanje, fizičku spremnost i adekvatnu opremu kako bi se preduprijedili rizici u planini i osvojili zahtjevniji vrhovi i stijene.</p>
<p>Kardović je licencirani planinarski vodič, alpinista i spasilac, a naglašava da u svim tim disciplinama uživa jer mu je najvažnije da što više vremena provodi u prirodi.</p>
<p>- Bitno mi je da se uključim u svaki vid aktivnosti u planini. Srećom je Crna Gora takva da možemo da se bavimo 365 dana raznim aktivnostima - od kajaka, kajt surfinga i planinarenja, do istraživanja i posmatranja životinja, skijanja, turno skijanja i penjanja. U svakom godišnjem dobu možete pronaći aktivnost koja može da bude povezana. Posebno na sjeveru nemamo jednu sezonu - kod nas je cijela godina sezona, naročito ako se bavite poslom kojim se ja bavim - rekao je Kardović.</p>
<p>Iza sebe ima osvajanje brojnih zahtjevnih vrhova širom svijeta. Jedan od njegovih skorijih podviga je uspon na Elbrus (5.642 metra), najviši vrh Evrope. Ipak, najdraži mu je Matterhorn u Alpima. Naglašava da planinarenje za njega nije takmičenje niti osvajanje, već isključivo poštovanje planine u svakom pogledu.</p>
<p>Kardović ističe da se sve više ljudi interesuje za turno skijanje, koje u posljednje vrijeme postaje popularno, iako je riječ o starom načinu kretanja po snijegu uz korišćenje specijalizovane opreme za duboki snijeg.</p>
<p>- Za turno skijanje koriste se posebni vezovi i posebne skije za tu namjenu. Ranije se u nordijskim zemljama i na Antarktiku koristila koža od foke za kretanje po snijegu, dok je danas to sportska disciplina u kojoj birate rutu, određene vrhove i padine koje skijate. Naravno, postoji i mnogo veći rizik od lavina i drugih opasnosti koje nosi planina. Te skije su mnogo lakše, imaju poseban radijus, šire su u odnosu na alpske i imaju pomjerajući vez - dok hodate noga je slobodna, uz štitnike uzbrdo, a niz padinu se pancerice zaključavaju - zaključio je Kardović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtbjgWMeCLX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kardović: Srećom je Crna Gora takva da 365 dana možemo da se bavimo raznim aktivnostima

<p>Strateško uređivanje zakona i odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice, jer nedostatak istraživačkog pokrivanja tih tema u medijima održava predrasude i stereotipe, dodatno marginalizujući osobe iz zajednice i stavljajući ih izvan okvira osnovnih građanskih prava.</p>
<p>To je ocijenjeno tokom II panela „Između vidljivosti i stereotipa: kako mediji predstavljaju LGBTIQ+ zajednicu?“ održanog u okviru okruglog stola „Predstavljanje LGBTIQ+  osoba u crnogorskim medijima“, koji je organizovao<b> </b>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).</p>
<p>Aktivista Asocijacije Spektra<b> Marko Vukčević </b>istakao je da se LGBTIQ+ svakodnevno susrijeće sa negativnim komentarima, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama.</p>
<p>- Donatori nas često pitaju prijavljujemo li komentare koje dobijamo, ali jednostavno to nije moguće u svakom slučaju. Količina negativnih komentara je tolika da bi njihovo konstantno prijavljivanje zahtijevalo puno vremena, osim ako se ne radi o ozbiljnijim prijetnjama - pojasnio je Vukčević.</p>
<p>On je naglasio da mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg javnog prostora.</p>
<p>- Važno je da mediji ozbiljnije prate problematične komentare i ocjenjuju da li se situacija popravlja. Trenutno je uklanjanje uvredljivih sadržaja nedovoljno sistematski i nije na visokom nivou - ocijenio je Vukčević.</p>
<p>Ukazao je na pad medijskog izvještavanja o zajednici, posebno u periodima važnih političkih kampanja, poput kampanje za zakon o pravnom priznavanju roda na osnovu samoodređenja.</p>
<p>- U periodu 2022–2024, kada su dva prajda održana i kada su politički zahtjevi zajednice bili jasni, medijsko izveštavanje o potrebama kvir zajednice znatno je smanjeno. Istovremeno, kulturni događaji koje organizuje zajednica, poput promocija filmova i knjiga, gotovo da se ne spominju u medijima - rekao je Vukčević.</p>
<p>On zaključuje da je situacija zabrinjavajuća, poručujući da se zajednica ne predaje.</p>
<p>- Kultura koju proizvodi kvir zajednica postoji i razvija se, ali javna scena i dalje je nedovoljno inkluzivna, što pokazuje potrebu za kontinuiranim radom i većom medijskom podrškom - naveo je Vukčević.</p>
<p>Izvršni direktor ERA LGBTI Association <b>Danijel Kalezić, </b>istakao je da su negativni komentari i govor mržnje prema LGBT osobama samo jedna mala „puzla u slagalici šireg problema“.</p>
<p>- Ovo se ne tiče isključivo LGBT osoba, već pokazuje manjkavosti cjelokupnog zakonskog okvira koji ne omogućava efikasno rješavanje ovih pojava - rekao je Kalezić.</p>
<p>On je istakao da, iako portali moderiraju komentare, na društvenim mrežama korisnici mogu slobodno širiti uvredljive sadržaje.</p>
<p>Kalezić je ukazao da institucije još uvijek ne preuzimaju odgovornost u rješavanju problema, već je na nevladinim organizacijama i aktivistima da prikupljaju i prijavljuju ovakve sadržaje.</p>
<p>Ukazao je nedostatke u radu nove policijske aplikacije za prijavu prekršaja.</p>
<p>- Iako aplikacija omogućava podnošenje prijava uz fotografije i snimke, praksa pokazuje da nakon deset dana policija traži da se sve ponovi lično, što proces čini dugotrajnim i neučinkovitim - pojasnio je Kalezić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, rješenje leži u strateškom uređivanju politike i zakona, kako niko ne bi sebi davao slobodu da širi mržnju prema bilo kome.</p>
<p>- Država mora obezbijediti uslove da se problem riješi onako kako treba. Civilni sektor nema resurse da kontinuirano prijavljuje sve komentare, a mediji često zloupotrebljavaju LGBT temu kako bi podigli pažnju javnosti - ocijenio je Kalezić.</p>
<p>Direktorica Agencije za audiovizuelne i medijske usluge <b>Sunčica Bakić, </b>pojasnila je da Agencija nadzire rad radijskih i televizijskih programa, dok portale prati samo u slučajevima kada imaju odvojene video sekcije.</p>
<p>- Nažalost, sistem online medija u Crnoj Gori još nije zakonski ujednačen, što otežava nadzor i regulaciju komentara - istakla je Bakić.</p>
<p>Prema njenim riječima, komentari na portalima i društvenim mrežama često reflektuju narative koje kreiraju tradicionalni mediji.</p>
<p>- Društvene mreže služe uglavnom za distribuciju već formiranih narativa. Tradicionalni mediji i dalje kreiraju ključne priče i utječu na javni diskurs - smatra Bakić.</p>
<p>Kazala je da su slučajevi kršenja prava LGBT osoba u medijima rijetki, ali ozbiljni.</p>
<p>- U posljednjih šest mjeseci Agencija je vodila dva slučaja, oba u televizijskim programima sa nacionalnim pokrivanjem. Oba puta su izrečene kazne, a pitanja LGBT prava bila su povezana sa političkim temama. Cijeli set prava tretiramo kroz kontekst diskriminatornog govora po bilo kojem ličnom svojstvu - rekla je Bakić.</p>
<p>Upozorila je na opasnost “normalizacije” govora mržnje kroz blage ili neprimjetne komentare.</p>
<p>- Iako se više ne koristi eksplicitni govor mržnje, taj stil komentarisanja može proći ispod radara i vodi ka normalizaciji štetnih narativa u društvu - istakla je Bakić.</p>
<p>Bakić je naglasila da se mediji koji pokrivaju ljudska prava, uključujući prava LGBT zajednice, bave ovim pitanjima tek u određenim periodima, poput Prajda, dok većina tradicionalnih medija pokazuje uzdržanost.</p>
<p>- Pad medijskog izvještavanja nakon 2024. pokazuje da se teme od interesa za kvir zajednicu uglavnom tretiraju u političkom kontekstu, dok kulturni i društveni aspekti ostaju marginalizovani - zaključila je Bakić.</p>
<p>Direktorica Queer Montenegro <b>Staša Baštrica, </b>pojasnila je da podaci da je 80 odsto komentara u medijskim člancima negativno ne znače da 80 odsto građana ima negativne stavove.</p>
<p>- Bitno je razumjeti da mnogi od tih komentara sadrže elemente govora mržnje i da je moderacija ključna kako se ti sadržaji ne bi širili na društvenim mrežama - istakla je Baštrica.</p>
<p>Ona je ukazala na štetan uticaj negativnih komentara na mentalno zdravlje LGBT osoba.</p>
<p>- Iz ličnog iskustva, tokom mog javnog djelovanja kao lezbejka i aktivistkinja, suočavala sam se sa uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama. Takvi komentari mogu ozbiljno uticati na osjećaj lične sigurnosti, posebno kod osoba koje nisu u poziciji da ih ignorišu - rekla je.</p>
<p>Baštrica je komentarisala način na koji mediji izvještavaju o LGBT zajednici.</p>
<p>- Često se fokusiraju na senzacionalističke naslove, poput ‘prva lezbejka u Parlamentu’, umjesto da se bave stvarnim životima i pravima LGBT osoba. Nedostatak kontinuiranog i istraživačkog izvještavanja doprinosi održavanju predrasuda i stereotipa - pojasnila je Baštrica.</p>
<p>Prema njenim riječima, medijsko izvještavanje rijetko se mijenja od 2012. do danas, a pokriva uglavnom političke događaje i povremene manifestacije poput Prajda.</p>
<p>- Novinari često izbjegavaju detaljno izvještavanje o LGBT temama, uprkos iskustvu i dokazima sa terena koji pokazuju konstantnu opresiju i izazove sa kojima se suočava zajednica. Takvo izvještavanje dodatno marginalizuje LGBT osobe i stavlja ih van okvira građanskih prava - zaključila je Baštrica.</p>
<p>Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.</p>

Odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice

<p>Vlada Crne Gore je ovlastila<b> Miloša Trivića</b>, direktora Ispitnog centra, da u ime Vlade Crne Gore potpiše Ugovor između Ispitnog centra Crne Gore i Stichting IEA Secretariat Nizozemska o učešću u Međunarodnom istraživanju kompjuterske i informacione pismenosti (ICILS).</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i onovacija (MPNI), učešće u ICILS istraživanju od ključne je važnosti za procjenu nivoa digitalnih kompetencija učenika, uključujući kompjutersku i informacionu pismenost, kao i za unapređenje obrazovnih politika u oblasti digitalnog obrazovanja u Crnoj Gori.</p>
<p>- ICILS istraživanje omogućava upoređivanje postignuća učenika u oblasti digitalnih vještina među različitim državama, pružajući sveobuhvatan uvid u globalne trendove i predstavljajući važan osnov za dalje unapređenje nastavnih programa i obrazovnog sistema - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

VIDEO: Safetin muzički izbor za svaki radni dan

Tagovi

Ivanović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Kardović: Srećom je Crna Gora takva da 365 dana možemo da se bavimo raznim aktivnostima

Odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice

Crna Gora učestvuje u Međunarodnom istraživanju kompjuterske i onformacione pismenosti (ICILS)

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO