Najava: Ne pričam ti o tome - 27.09.2024.

Novi glavni sekretar NATO-a Mark Rute nakon samo dva dana preuzimanja dužnosti posjetio je Kijev i potvrdio podršku Zapada Ukrajini sve dok ne pobijedi Rusiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posebno je iznio zahtjev da saveznici pomognu Ukrajini presresti ruske projektile kako bi "spasili živote" kao što su učinili s iranskim projektilima koji su ciljali Izrael.
<h2>Posjeta u teškom trenutku</h2>
Ova posjeta događa se u teškom trenutku za Ukrajinu, čije su snage na istočnm frontu u povlačenju, zbog manjka ljudstva i oružja.
Kao znak tih poteškoća, Rusija je u četvrtak potvrdila zauzimanje grada Vuhledara, za koji je više od dvije godine u istočnoj Ukrajini trajala žestoka borba.
- Moj je prioritet i privilegija unaprijediti ovu zapadnu podršku kako bismo osigurali pobjedu Ukrajine - izjavio je Rute, govoreći zajedno sa Zelenskim.
Ukrajinski šef države izrazio je žaljenje što Zapad "odugovlači isporuke projektila dugog dometa" njegovoj zemlji.
Kijev tvrdi da bi tim projektilima mogao gađati mete duboko u Rusiji kako bi smanjio mogućnost Moskve da napada ukrajinsku teritoriju.
Nekoliko saveznika, uključujući Sjedinjene Države, u ovoj fazi odbijaju dati zeleno svjetlo za korištenje takvog oružja, strahujući od eskalacije Kremlja.
- Potrebna nam je dovoljna količina i kvalitet oružja, uključujući oružje dugog dometa, s kojim se, po mom mišljenju, naši partneri već razvlače - požalio se Zelenski.
<h2>Jedan od najaktivnijih pristalica Ukrajine</h2>
Rute je jedan od najaktivnijih pristalica Ukrajine u Evropi od početka invazije u februaru 2022., da bi od Moskve dobio etiketu "rusofoba".
Kao premijer Nizozemske predvodio je napore da se Kijev snabdije borbenim vazduhoplovima F-16.
Volodimir Zelenski podsjetio je da je cilj Kijeva "punopravno članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu".
Rute, koji je u utorak započeo svoj prvi dan na čelu NATO-a, podršku Ukrajini uvrstio je među tri prioriteta svog mandata.

Rute u Kijevu: Moj prioritet i privilegija je unaprjeđenje zapadne podrške kako bi osigurali pobjedu Ukrajine

Urednik u Televiziji E Draško Đuranović ocijenio je kao predstavu za javnost današnju sjednicu Tužilačkog savjeta na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih trebali da donesu odluku hoće li raspravljati o potezu specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića kojim je pokušao da zastraši Đuranovića, ugrozio slobodu medija i pokušao da uguši slobodnu riječ.&nbsp;
Šoškić je dnevnom listu „Pobjeda“ 24. septembra naredio da mu dostavi sve tekstove koje je Draško Đuranović na račun SDT-a objavio u periodu kada je bio glavni i odgovorni urednik u tom mediju.
Nakon sjednice Tužilačkog savjeta koja je danas održana iza zatvorenih vrata, saopšteno je da „svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak“. &nbsp;Oni u saopštenju nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića, te hoće li dalje raspravljati o potezu Šoškića. Naveli su da su odbili sedam i prihvatili dva prigovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.3111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftuzilacki-savjet-nakon-sjednice-iza-zatvorenih-vrata-svako-ko-smatra-da-je-potrebno-preispitati-postupanje-tuzilaca-moze-da-pokrene-postupak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đuranović je, gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E rekao da ga buni zašto je ovaj dio sjednice bio zatvoren.
- Zašto je jedan dio sjednice bio otvoren za javnost kad je priča o budžetu - a drugi dio zatvoren za javnost? Saopštenje Tužilačkog savjeta je prilično čudno složeno... Meni ovo liči na neku vrstu predstave za javnost: jer ukoliko je prijedlog za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću bio javan, a u okviru tog prijedloga vrlo javno i temeljno i beskurpulozno targetirano šest novinara i jedan crnogorski pisac, ako je sjednica Vijeća Vrhovnog suda gdje je potpuno nezakonito prihvaćeno produženje pritvora za njih bila javna, ako su krivične prijave koje je advokat Zoran Piperović podnio protiv tri člana Vijeća Vrhovnog suda bile javne... Zašto je onda dio ove sjednice zatvoren? Koja je funkcija Tužilačkog savjeta? – pitao je Đuranović napominjući da je upravo razmatranje prizužbi na rad tužilaca jedna od nadležnosti Tužilačkog savjeta.
Njega interesuje zbog čega ne možemo da znamo stav Tužilačkog savjeta je li tužilac Šoškić zahtjevom koji je uputio Pobjedi napao integritet jednog medija, je li to pismo rezultat dobre namjere, nečega što nije pritisak na medije ili je baš suprotno.
- Ili je to pokazatelj da medij mora da se povinuje odlukama jedne instiutcija – dodao je Đuranović.
<h2>Ponižavanje</h2>
On je ovakav potez Šoškića ocijenio kao ponižavanje.
- Deset godina sam bio u Pobjedi i nijesam se susrijetao sa ovakvinm zahtjevom. Mislim da bi se, i da je kao specijalni tužilac ovako naredbodavni ton uputio svom podređenom u SDT-u, to moglo protumačiti kao neka vrsta mobinga – naveo je Đuranović.
On je ukazao i da je Šoškić tražio da mu se dostave tekstovi koji su već javno dostupni – na portalu, listalici...
- Ako Šoškić iz nekog preventivnog razloga ne želi da se zarazi čitanjem Pobjede - ja to razumijem, ali u SDT-u postoje ljudi koji moraju da prate štampu – podvukao je Đuranović.
Saopštio je da nije ni zvanično obaviješten da je to pismo stiglo u Pobjedu.
- Ne znam jesu li odgovorili. Ako jesu: to govori o integritetu jedne medijske kuće – poručio je Đuranović.
On je podvukao da taj zahtjev nije zakonit.
- Šoškić je na neki način otkrio svoje namjere još u prijedlogu za produženje pritvora Katniću i Lazoviću gdje se navodi uticaj OKG na vlast, zakonodavne organe, sredstva javnog informisanja.. Mislim da pokušava da iskoristi tu odredbu zakona – što je malo paranoiočno i zakonski paranormalno – istakao je Đuranović pojašnjavajući da Šoškić pokušava da uveže profesionalnu komunikaciju novinarima sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem kao uticaj OKG na njih.
Đuranović je istakao da je ovo zastrašujuće loš postupak.
- Ovo ne doživljavam ovo kao lični rat Šoškića i Đuranovića. Mislim da je on dio jedne institucije čiji ugled mora da čuva. Za mene je on predstavnik jedne državne instuticije koja toleroše takvo ponašanje – poručio je Đuranović.
<h2>„Višinski iz našeg kraja“</h2>
Rekao je da misli da je aktuelni glavni specijalni tužilac Vladimir Novović informisan o svemu ovome – ali da ne reaguje.
- U komentaru <a href="https://etv.me/politika/visinski-iz-naseg-kraja">„Višinski iz našeg kraja“</a> sam to i komentarisao. Mislim da je ćutanje odgovor. Samo mislim da će nepostupanje stvoriti problem SDT-u. Tolerisanje nezakonitog postupanje državnog tužilaca je nešto sa čim će se neko suočavati. Ako misle da danas nije dan za to – možda će sjutra biti. Za sve što radimo mora da postoji odgovornost. Društvo koje toleriše neodgovorno postupanje predstavnika državne institucje – to je društvo anarhije. U tom društvu je logično da zaključimo da se protiv određenih ljudi vode politički motivisani i montirani procesi. Kako drugačije percipirati to što vrh SDT ne propituje postupanje jednog tužioca? – jasan je Đuranović.
To je, kako je dodao, i stav brojnih nevladinih organizacija koje nijesu reagovale da bi zaštitile jednog novinara: nego da bi digli glas protiv prakse koja u društvu nije poželjna.
- Jer ako ćutimo na jedan slučaj zloupotrebe moći onda će to da odvede društvo u nepoželjnom pravcu – naveo je Đuranović.
<h2>SDT ne demantuje - jer nema laži</h2>
On je pitao zašto je Šoškiću dozvoljeno da postupa nezakonito a njemu bi trebalo da bude zabranjeno da piše na osnovu provjerenih vjerodostojnih činjenica.
- Zašto SDT ne pokrene postupak da sam napisao neku laž? Jer nijesam napisao nijednu laž. Zašto Šoškić ne pokrene lični postupak protiv mene? Jer zna da ga ne može dobiti. I onda mu ostaje gola sila zloupotrebe državne moći – podvukao je Đuranović.
Na pitanje je li očekivao reakciju političara odgovorio je da misli da na zloupotrebu državnih ovlašćenja treba da se reaguje principijelno.
- &nbsp;Kad vam političari javno stanu u zaštitu onda ispada da ste nekakvo njihovo vlasništvo... Ne mislim da oni treba da reaguju, mislim da treba da se reaguje prinicipijelno na zloupotrebu državnih ovlašćenja – istakao je on.
<h2>Ćutanje nije opcija</h2>
Saopštio je da zna da se ovaj slučaj pomno prati.
- Ne prihvatam da ću ćutati. Ja ću raditi ono što mi zakon dozvoljava: da pišem prijave za zloupotrebu položaja, i za ono gdje su ljudi bez razloga targetirani – naveo je Đuranović.
Poručio je da se u „ovoj igri nerava već zna pobjednik“.
- A to nije Miloš Šoškić - dodao je Đuranović.
<h2>Putovanje kroz vrijeme</h2>
Đuranović je i podsjetio da je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fkako-su-sudije-vrhovnog-suda-zlocin-iz-avgusta-2020-prebacile-u-januar-2021-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrBiaV9LgRqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuranović: U ovoj igri nerava već se zna pobjednik - a to neće biti Miloš Šoškić

Dvojici Šveđana od 16 i 19 godina je danas u Danskoj određen pritvor zbog povezanosti s eksplozijama dvije ručne bombe kod Ambasade Izraela u Kopenhagenu u srijedu.
Optuženi su za ilegalno posjedovanje oružja i nošenje pet ručnih bombi od kojih su dvije eksplodirale kada su ih bacili na kuću kod Ambasade.
Tužioci su rekli da istražuju motiv tog napada koji je ocijenjen kao teroristički, a izgleda da su se o napadu dogovarali s nekoliko saradnika što oni negiraju.
Niko nije povrijeđen u eksplozijama koje su oštetile samo obližnju kuću.

Danska: Dva mladića u pritvoru zbog eksplozija kod ambasade Izraela

Iluzorno je očekivati da se u eri savremenog ratovanja, gdje sve više do izražaja dolazi primjena sofisticiranog naoružanja, novih tehnologija, vještačke inteligencije… tome mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka. Ukidanje vojnog roka 2006. godine bila je pametna odluka – kaže za 24 sata Televizije E, admiral u penziji - Dragan Samardžić.
Simbolično je, kaže, da se taj datum pogodio sa datumom kad je Crna Gora uputila zahtjev za prijem u Partnerstvo za mir.
- Crna Gora je kasnije krenula putem integracija i ispunjavanja svih obaveza neophodnih da bi se integrisala u kolektivni sistem bezbjednosti. Trebalo je izvršiti reformu vojske i steći veliki broj novih sposobnosti, koji bi nam omogućio da ravnopravno učestvujemo u kolektivnom sistemu bezbjesnosti. Da smo ostali kod redovnog služenja vojnog roka, to bi nas odvelo sa glavne magistrale i prioritete usmjerilo u drugom pravcu. Mislim da u korijenu treba sasjeći ideju uvođenja redovnog vojnog roka. To bi bila nepametna, a mogao bih reći i štetna odluka za Crnu Goru - rekao je Samardžić.
Objašnjava da sistem odbrane Crne Gore nije spreman da primi veliki broj vojnika, jer bi bilo potrebno ogromno ulaganje, prije svega, u infrastrukturu. To, dodaje Samardžić, podrazumijeva izgradnju objekata, spavaonica, kuhinja, logističke zahtjeve, medicinske kapacitete, kao i nabavku nove opreme i naoružanja. Na mali sistem, kao što je Crna Gora, smatra Samardžić, značilo bi da se čitav Generalštab i Ministarstvo odbrane moraju posvetiti organizaciji i obuci vojnika na odsluženju vojnog roka.
- U eri savremenog ratovanja, gdje sve više dolazi do izražaja primjena sofisticiranog naoružanja, gdje se primjenjuju nove tehnologije, vještačka inteligencija, iluzorno je očekivati da se takvim opasnostima mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka, čija obuka će trajati, otprilike, dva mjeseca, a stekli bi samo osnove vojničke obuke. Ne bi stekli, kao što je ranije bilo, specijalističku obuku, koju bi mogli da se upotrijebe na kvalitetan način. Ključno pitanje koje se postavlja - ako uložimo tolike resurse, koju novu sposobnost bi Crna Gora time dobila? Smatram da za tolike resurse koje bi uložili, a koji sigurno nijesu mali, ima puno načina da ih pametnije iskoristimo - isitče admiral u penziji. 

Jedan od načina da se pametnije iskoriste resursi neophodni za redovno služenje vojnog roka je, smatra Smardžić, formiranje jedinice mladih stručnjaka.
- Primili bi mlade inženjere i pružili im najbolju moguću obuku, kroz NATO centar u Estoniji ili centar Evropske unije u Finskoj. Oni bi bili specijalizovani za suprotstavljanje cyber terorizmu novim opasnostima koje donose nove tehnologije i vještačka inteligencija. Nabavili bi najbolju opremu i to bi bila dodatna vrijednost i za Crnu Goru, i za naš sistem odbrane - smatra Samardžić.
On objašnava da u NATO-u nema propisa koji bi govorili o potrebi služenja vojnog roka. Situacija je, kaže, različita od države do države, neke su zadržale redovno služenje vojnog roka, ali većina nijesu. Samardžić ističe da je Crna Gora specifična zbog svojih kapaciteta, pa u kolektivnom sistemu bezbjednosti nije prepoznata.
- Mi moramo da se usko specijalizujemo i razvijamo sposobnosti koje su neophodne Crnoj Gori, koje nam niko drugi ne može pružiti, a koje će služiti za nacionalnu bezbjednost i istovremeno biti naš doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti - naglasio je Samardžić.
Komentarišući odluku susjednih država, Hrvatske i Srbije, o ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka, Samardžić smatra da sve države donose odluke samostalno i procijenjuju da je to za njih dobro.
- Govorim sa stanovišta naših kapaciteta i resursa. Uvođenje obavenzog vojnog roka ne bi bilo dobro, već bi bilo opterećujuće. Odgovorno tvrdim da bi to dovelo do devastacije sistema, umjesto stvaranja novih sposobnosti, a one koje imamo bi gubili. Šezdeset dana obuke nije dovoljno Sve i da imamo obuku na šest mjeseci, što je neki optimalan rok tokom kojeg bi se vojnik osposobio za određene dužnosti, mislim da je to preskupa investicija za Crnu Goru, i apsolutno nepotrebna - kaže Samardžić.
Dodaje da se svakako može razmišljati o određenoj obuci za mlade, kroz sistem obrazovanja.
- Prije svega, da se mladi ljudi obuče i osposobe kako da reaguju u određenim vanrednim i životnim okolnostima, koje ih mogu snaći svakog dana, poput gašena požara, suprotstavljanja poplavama, prirodnim katastrofama. Treba mlade naučiti kako da reaguju u takvim situacijama - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnLjfqKSb8vw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ideju o redovnom služenju vojnog roka treba sasjeći u korijenu

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Nezakonito smijenjeni komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Goran Janković uputio je dopis aktuelnoj gradonačenici Podgorice Oliveri Injac dan nakon vanrednih lokalnih izbora, u kom konstatuje da su građani juče rekli svoje, a da ona i njeno rukovođenje gradom neće ostati upamćeni ni po čemu dobrom.
Janković u dopisu, u koji je portal ETV imao uvid, konstatuje da je on ostao duže na fukciji komandira službe zaštite, nego što je ona provela u fotelji gradonačelnice Podgorice.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore dva puta je poništila rješenje Injac o smjeni Gorana Jankovića sa pozicije komandira podgoričke Službe zaštite i spasavanja, a u obrazloženju je navedeno da su nejasni razlozi ovakve odluke gradonačelnice.
- Poštovana, obraćam Vam se ovim putem da vidim da li ste došli danas na posao i kako Vam djeluje ovo sve što su građani rekli o Vama i Vašem radu i rukovođenju. Ipak, na kraju ostade da ćete ipak Vi ostati upamćeni po ničemu dobrom, a posebno ćete ostati upamćeni po dovođenju novog stila života u moju i našu Podgoricu, a to je pacovski kvartovi, titulu najprijavijeg, ili što kazemo mi Podgoričani "najglibavijeg" grada u regionu sa nepotizmom, zloupotrebama, zaposlenjem nepismenih starješina bez uslova, kupovina starih autobusa, saobraćajni haos, uništenje redovnog vodosnadbijevanja i raznim mahinacijama koje će se otkrivati u narednom periodu - naveo je Janković u dopisu upućenom Injac.
Takođe, Janković poručuje da je Injac neznanjem, nestručnošću i njoj znanim stilom rada sa još nekoliko ljudi unizila sve službe i organe grada o čemu su joj, kako ističe, na kraju juče građani rekli sve.&nbsp;
- Ono što treba da Vas zabrinjava jeste materijalna šteta koju ste proizveli lažnim i nezakonitim radnjama u postupku moje smjene gdje su stručna lica do sada utvrdila da šteta prelazi iznos od 25.000 (slovina: dvadeset pet hiljada) eura koje ćete objašnjavati nadležnima na koji način ste ih zloupotrebom položaja otuđili iz budžeta Glavnog grada! Pravda je spora ali dostižna - naglasio je Janković u dopisu.
Janković je upozorio Injac da još nije postupila po nalogu Komisije za žalbe i da pravi enormne troškove za budžet.
- Naravno, posebna tema će biti podnošenje lažnih krivičnih prijava od strane Vas i Slađane Anđušić, jedne od najnepismenijih pravnika u istoriji Crne Gore! | na kraju, ipak, duže ostadoh komandir, nego sto vi bijaste gradonačelnica! U iščekivanju primjene i poštovanje zakona, srdačan pozdrav. Zakoniti komandir Službe zaštite i spašavanja mr Goran Janković - zaključio je on u dopisu.
Janković je u Službu zaštite došao iz Komunalne policije 2019, a u mandatu je bio do 2025. godine. Mandat mu je prestao u oktobru, kada je gradonačelnica Injac donijela rješenje o njegovom razrješenju.
Krajem istog mjeseca, za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite Glavnog grada postavljen je Zdravko Blečić.
Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave utvrdila je da Blečić ne ispunjava uslove za komandira Službe zaštite i spasavanja i više puta je upozoravala Injac da ukloni nepravilnosti u ovom slučaju, što ona nije uradila.
Takođe, Upravna inspekcija MJU je u aprilu zabranila rad Blečiću, ali je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović mjesec kasnije poništio to rješenje.

Janković poručio Injac: Ipak duže ostadoh komandir nego Vi gradonačelnica

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Drastičan pad Mandićeve parlamentarne većine

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

Najava: Ne pričam ti o tome - 27.09.2024.

Rute u Kijevu: Moj prioritet i privilegija je unaprjeđenje zapadne podrške kako bi osigurali pobjedu Ukrajine

Đuranović: U ovoj igri nerava već se zna pobjednik - a to neće biti Miloš Šoškić

Danska: Dva mladića u pritvoru zbog eksplozija kod ambasade Izraela

Samardžić: Ideju o redovnom služenju vojnog roka treba sasjeći u korijenu

PRATITE TVe UŽIVO