Emisija: Srećan dan - 13.09.2024.

Kontroverzni nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović, koji je nekoliko mjeseci nestao iz javnog života pošto su objavljeni transkripti Skaj komunikacija o ševrcu cigareta nakon čega je uhapšen Ilija Vasović, bivši načelnik CB Bara, nedavno je usnimljen na balkonu zgrade u centru Podgorice koju je gradila njegova kompanija.&nbsp; Na snimku koji traje 24 sekunde, snimljenom iz daljine, prepoznaje se Davidović u trenerci kako ubrzano hoda s kraja na kraj balkona; na prvi pogled djeluje kao da priča sam sa sobom, u jednom trenutku pravi pokret rukama prema glavi, kao da skida sušalice iz ušiju i potom se ubrzano krsti, valjda nakon završenog razgovora.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F1DeYtEJC-FE%3Fsi%3Dhx7pCvmOCFfhzJvX&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa kim je i o čemu Davidović nervozno razgovarao, nije poznato. Video je ubrzo postao viralan na društvenim mrežama, izazvao je brojne komentare.&nbsp; Pitanje je, međutim, da li će izazvati pozornost onih koji bi morali da reaguju – ljudi iz vrha Specijalnog državnog tužilaštva kojim rukovodi Vladimir Novović.&nbsp; Nije mali broj razloga da SDT makar sasluša Davidovića. Naime, Miodrag Davidović bio je, pod nadimkom ,,Vampir“, jedan od najčešće pominjanih ljudi u obimnoj Skaj prepisci koju su vodili Ilija Vasović, bivši šef kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar, optuženik Aleksandar Mrkić, koji je nedostupan crnogorskim vlastima i Stevan Stiv Simijanović, američko-srpski špijun kojem je svojevremeno Ura Dritana Abazovića plaćala u dva navrata smještaj u podgoričkom hotelu ,,Ambasador“.&nbsp; Tada je, krajem 2020. i početkom 2021. godine Simijanović imao ulogu da poveže Miodraga Daku Davidovića i Dritana Abazovića, navodno zbog politike, ali – ispostavilo se – i zbog raznih biznisa, prvenstveno vezanih za kontrolu nad Lukom Bar.&nbsp; Pokazalo se o kakvim biznisima je riječ, pokazalo se četiri godine kasnije u Skaj prepiskama koje je i Abazović i Davidović postali akteri afere koju je otkrio portal ,,Libertas“. Po dokumentaciji koju je objavio ovaj portal - Vasović, Mrkić i Simijanović su od 9. januara do 21. januara 2021. godine razmijenili čak 263 poruke. Među transkriptima ima i poruka lažnog diplomate Stevana Simijanovića u kojima prepričava detalje sa sastanka kod kontroverznog biznismena Miodraga Dake Davidovića na kojem su dogovorili šverc cigareta. P -Ako Vampir krene na svoju ruku, odmah ga pržimo preko Maradone – poručio je Simijanović policajcu Vasoviću i biznismenu Mrkiću. ,,Vampir“ je u Skaj konverzaciji bio nadimak za Daku Davidovića, dok su ,,Maradona“ i ,,Kovrdžavi“ bili nadimci za Dritana Abazovića.&nbsp; Nekoliko dana nakon objave Libertasa, kada su vijest dalje razradili ostali crnogorski mediji, reagovalo je i Specijalno tužilaštvo i naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju hapšenje Ilije Vasovića, kojem su lisice na ruke stavljene na aerodromu podgorice, pred let za Beograd.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229231248_66e67285227b4b2e302622be167224a5d1d34f08b3c96c5196d9ff849566f8c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241229231248_66e67285227b4b2e302622be167224a5d1d34f08b3c96c5196d9ff849566f8c4" data-rendition-name="original" width="1697" height="1642" loading="lazy" alt="Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>POD ČIJOM JE ZAŠTITOM DAKA DAVIDOVIĆ: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: Ilustracija: Portal Standard )</figcaption> </figure>  Da sve bude interesantnije, Specijalno državno tužilaštvo je, preko Specijalnog policijskog odjeljenja na čijem je čelu Predrag Šuković, transkripte Skaj razgovora imalo još u junu 2023. godine, ali nije reagovalo do objave na portalu Libertas. Na upite medija zbog čega nije bilo reakcije punih 12 mjeseci, iz Novovićevog tužilaštva nije bilo odgovora.&nbsp; Da se SDT nije trudio da razotkrije šemu šverca cigareta na koju je ukazivala Skaj prepiska, pokazuje i podatak da, opsim hapšenja Vasovića, nije bilo nikakve druge akcije – čak nijesu ni saslušani Davidović ni Abazović koji je tada bio potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor?! Bilo je neprovjerenih informacija da se Daka Davidović, nakon objave prepiski jula ove godine, a posebno poslije hapšenja Vasovića, udaljio na ,,neko bezbjedno mjesto“.&nbsp; Sličnu akciju Davidović je izveo svojevremeno nakon hapšenja Rada Miloševića, tadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina i visokog funkcionera Ure. Dok je bio na svadbi tužioca Miloša Šoškića, sadašnjeg Novovićevog zamjenika u Specijalnom državnom tužilaštvu, Davidović je dobio informaciju o hapšenju Miloševića. Odmah je, bez pozdrava, napustio svadbu i svi su se, kasnije, čudili kako je i ,,gdje je nestao Daka“.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Davidović je tada brzinski prešao granicu i otišao za Albaniju, odkle je pošao u Rumuniju gdje je ostao sve dok se nije ,,smirila situacija“.&nbsp; Kada mu je javljeno, Davidović se ponovo obreo u Crnoj Gori i nastavio biznis sa ,,Belugom“ u Nikšiću, ali i fokusirao se na još neke projekte.&nbsp; Snimak iz Podgorice pokazuje da je Daka Davidović dobio, očito sa ,,neke važne adrese“ garancije da neće biti pozvan ni u svojstvu građanina da svjedoči o razgovorima o švercu cigareta koji su vođeni upravo u zgradi u kojoj je nedavno usnimljen kako obavlja ,,pravoslavi trening“.&nbsp; Da mu je ,,teren slobodan“, pokazalo se kada je dnevni list Pobjeda objavio &nbsp;informacija koju su potvrdili iz Uprave i Ministarstva kulture i medija Crne Gore da je Daka Davidović nedavno posjetio Upravu za zaštitu kulturnih dobara, gdje se raspitivao o procedurama - rekonstrukcije konaka i sanacije Crkve Sv. Nikole u okviru kompleksa Manastira Vranjina, ali i o obnovi manastirskog kompleksa Prevlake kod Tivta, odnosno konzervaciji i prezentaciji arhitektonskih ostataka crkvene građevine Sv. Arhangela Mihaila na Prevlaci.&nbsp; Nakon što su prošle opasnosti od razgovora sa specijalnim tužiocima, Davidović može da se posveti – obnovi sakralne baštine u Crnoj Gori, Naravno, samo u intersu Srpske pravoslavne crkve.&nbsp; &nbsp;

Pozadina ,,pravoslavnog treninga“ Dake Davidovića na balkonu zgrade u centru Podgorice

Bivši američki predsjednik Džimi Karter preminuo je u 100. godini, navodi se u saopštenju Karter centra.
Karter je bio 39. predsjednik SAD, od 1977. do 1981. godine.
Njegovo predsjedništvo obilježio je sporazum u Kemp Dejvidu o prekidu napetosti između Egipta i Izraela, iranska talačka kriza, ali i pojačavanje napetosti sa Sovjetskim Savezom nakon sovjetske invazije na Afganistan.
U domaćoj je politici zagovarao ljudska prava, borbu protiv klimatskih promjena koje već tada nagovještavao, ali i borba protiv inflacije koja ga je na kraju i koštala poraza od Ronalda Regana.
Karter je nakon predsjedništva bio aktivan u civilnom društvu, te u humanitarnim udruženjima, a za to je i dobio Nobelovu nagradu za mir.
Umro je u nedjelju 29. decembra, u svom domu u Plainsu, u američkoj saveznoj državi Džordžiji, što je potvrdio njegov sin Džejms E. Karter III, prenio je Vašington Post.
Karter je u oktobru navršio 100 godina i bio je najstariji živući američki predsjednik svih vremena.

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

Nenad Bjelica nije više trener Dinama, a na klupi zamijeniće ga Fabio Kanavaro, saopšteno je iz zagrebačkog fudbalskog kluba. 
 
Navodi se da je Bjelica dobio otkaz zbog slabijih rezultata u hrvatskom prvenstvu. 
 
Predsjednik Zvonimir Manenica kazao je da su imali dobru saradnju sa Bjelicom. 
 
- Ostvario je dobre rezultate u Evropi, ali nama je prioritet domaće prvenstvo. Osvojili smo jedva preko 50 odsto bodova. Vjerujemo da ćemo sa novim trenerom postići zacrtani cilj - kazao je Manenica. 
 
On je najavio pojačanja u zimskom prelaznom roku. 
 
- Naš glavni cilj je da ta pojačanja budu što prije i da ekipi i treneru osiguramo mirne pripreme - rekao je Manenica. 
 
On se zahvalio Bjelici i njegovom stručnom štabu, navodeći da su ostvarili odlične rezultate u Ligi šampiona. 
 
Sportski direktor Marko Marić kazao je da je sa Kanavarom ranije ostvaren kontakt i da dobro poznaje ekipu. 
 
- Pripreme u Turskoj iskoristiće za rad sa ekipom, a ne upoznavanje. O njemu ne treba previše govoriti kao igraču, malo je manje poznat kao trener. Bio je u Kini, imao je zapažene uspjehe. Ekipa je igrala lijep, atraktivan i napadački fudbal. Vjerujemo da će tako izgledati i Dinamo - kazao je Marić. 
 
Kanavaro je u dosadašnjoj trenerskoj karijeri vodio Guangdžu, selekciju Kine, kao i italijanske timove Benevento i Udineze. 
 
Tokom igračke karijere osvojio je Svjetsko prvenstvo 2006, a iste godine dobio je Zlatnu loptu. 
 
Dinamo nakon prvog dijela sezone zauzima treće mjesto na tabeli hrvatskog prvenstva sa 29 bodova, sedam manje u odnosu na Rijeku i splitski Hajduk. 
 
U Ligi šampiona, dva kola prije kraja zauzima 24. mjesto sa osam bodova. U preostala dva kola zagrebački tim gostuje Arsenalu u Londonu i dočekuje Milan.

Fabio Kanavaro novi trener Dinama

Sirijski de fakto lider Ahmed el Šara kaže da bi održavanje izbora u toj ratom razorenoj zemlji moglo da potraje i četiri godine.
Ovo je prvi put da je novi sirijski lider komentarisao mogući izborni raspored otkako su opozicioni borci, predvođeni El Šarinim Hajatom Tahrir al-Šamom (HTS), zbacili dugogodišnjeg vladara Bašara al-Asada prije tri nedjelje.
- Izrada novog Ustava mogla bi potrajati do tri godine - rekao je el Šara saudijskoj državnoj televiziji Al Arabiia u nedjelju, prenosi Al Džazira.
On je rekao da će izbori vjerovatno biti održani nakon četiri godine, jer će biti sproveden novi popis stanovništva kako bi se precizirao broj birača sa pravom glasa u zemlji.
- Svaki značajni izbori zahtijevaće sprovođenje sveobuhvatnog popisa stanovništva - rekao je on.

De fakto lider Sirije: Novi izbori tek za četiri godine

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Emisija: Srećan dan - 13.09.2024.

Pozadina ,,pravoslavnog treninga“ Dake Davidovića na balkonu zgrade u centru Podgorice

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

Fabio Kanavaro novi trener Dinama

De fakto lider Sirije: Novi izbori tek za četiri godine

PRATITE TVe UŽIVO