Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Kotrel finansirao i pomagao Milojka Spajića

Draško Đuranović

Kripto ekipa za kripto politiku Milojka Spajića

Holandija je danas uvela strože kontrole na kopnenim granicama sa Njemačkom i Belgijom, kako bi suzbila ilegalne migracije, čime je postala posljednja u nizu članica šengenske zone slobodnog putovanja koje su uvele povremene ili redovne kontrole putnika koji ulaze na njihovu teritoriju.
Ministarka za migracije u holandskoj Vladi Marjolejn Faber ranije je rekla da se mjera uvodi kako bi se spriječile ilegalne migracije i trgovina ljudima.
- Vrijeme je da se ta dva problema tretiraju na konkretan način. Zato od početka decembra ponovo uvodimo granične kontrole - rekla je ranije Faber, dodajući da će biti uloženi napori da to što manje pogodi redovne putnike i ekonomski prekogranični saobraćaj.
Mjera će važiti šest mjeseci, znači do 9. juna 2025, a ukoliko se situacija do tada ne popravi holandska Vlada može da produži trajanje kontrola.
Na pojačan nadzor umnogome je uticala odluka Njemačke, koja je prva u zoni šengena ponovo uvela granične kotrole, i to prvo na istočnim, a od 16. septembra ove godine na svim svojim kopnenim granicama, pravdajući to borbom protiv ilegalnih migracija i organizovanog kriminala.
Primjer Njemačke slijedile su zatim i neke druge članice Evropske unije. Privremene kontrole granice do proljeća 2025. godine, koje mogu da budu produžene, u šengenskom prostoru su uvele i Austrija, Danska, Italija, Francuska, Malta, Slovenija i Švedska, kao i zemlja koja nije u EU, ali je dio Šengena, Norveška.
Holandska žandarmerija već izvesno vrijeme vrši nasumične inspekcije duž holandskih granica, ali će ta kontrola sada postati stroža, piše portal Schengen.news.
Holandska desničarska Vlada je 18. septembra ove godine od Evropske komisije zatražila da izađe iz zajedničke regulative EU o pravu azila, ali je i sama priznala da je malo vjerovatno da to može da se ostvari. Jedan portparol EU je namjere Vlade u Hagu komentatrisao riječima da je „generalno načelo da ne može tek tako da se izađe iz usvojenih zakonskih okvira EU“.
Holandija sa Njemačkom ima kopnenu granicu dugu 567 kilometara, a sa Belgijom 478 kilometara. To su njene jedine kopnene granice, a dijeli i pomorsku granicu sa Njemačkom, Belgijom i Velikom Britanijom.

Holandija uvela strože kontrole na kopnenim granicama

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da nije pozvan na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost koja je zakazana za sjutra, a zbog čega je to tako treba, prema njegovim riječima, pitati predsjednika države Jakova Milatovića.
On je, na konferenciji za medije povodom ekonomskog statusa zaposlenih u Vojsci, kazao da je članom četiri poslovnika o radu Savjeta uređeno da na sjednici po pozivu predsjednika savjeta mogu prisustovati i ostali i ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrapovic-od-1-januara-uvecanje-zarada-zaposlenima-u-vojsci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na predsjedniku Savjeta je, a u zavisnosti prije svega od predloženih tačaka dnevnog reda, da cijeni koga će pozvati na sjednicu. Ja konkretno za nastavanje sjutrašnje sjednice nijesam dobio poziv - rekao je Krapović odgovarajući na pitanje novinara.
Izražava, kako je naveo, blagu zabrinutost kako će članovi Savjeta donijeti vrlo važne odluke koje su predložene Savjetu, a "praktično neće imati ko da ih obrazloži na samoj sjednici".&nbsp;
- Međutim, prihvatam, a pravo da kažem nisam previše ni željan sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali negdje cijenim da su odluke koje sam predložio Savjetu od vitalnog značaja, kako za funkciju administriranja vojske, tako i vezano sa preuzete kadrove NATO Savjeta u Vašingtonu i sredinom ove godine - kazao je Krapović.
Komentarišući status uhapšenih vojnika na Kosovu rekao je da nadležne službe Ministarstva odbrane sprovode aktivnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti vezanih za konkretne događaje, te da on ne bi još ništa definitivno zaključivao.
- Mislim da je 30 dana pritvora previše kada se radi o ovim ljudima, vojnicima Vojske Crne Gore, koji su moguće i napravili neki prekršaj, nesmotrenosti i tako dalje i ja bih pozvao da oni budu oslobođeni i da dođu u kući - poručio je Krapović.
Kontakti sa drugim državama se, kako dodaje, ostvaruju preko Ministarstva vanjskih poslova.
- Mi komuniciramo unutar države i sa Ministarstvom vanjskih poslova i sa drugim organima unutar Ministarstva odbrane i to je to. Mi nemamo nadležnost da postupamo u tom smislu prema drugim državama - naveo je Krapović.

Krapović: Nijesam pozvan na sjednicu Savjeta, 30 dana pritvora za vojnike na Kosovu previše

Profesor podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu te škole, Radoman Čečović, od danas je najavio bolovanje „zbog teškog psihičkog stanja u kojem se nalazi“ - saopštila je direktorica te škole Biljana Vučurović na današnjoj pres konferenciji dodajući da škola apolutno osuđuje postupak profesora, ali i da se njoj crta meta i da preživljava linč sa profila na društvenim mrežama. Ona tvrdi da, u skladu sa zakonom, nije mogla da uradi više od disciplinskog postupka koji je sprovela u novembru 2021. godine, te da joj zakon koji je bio na snazi nije dozvolio da ide van nadležnosti, a da je bivša učenica sama morala da prijavi seksualno uznemiravanje. Rekla je i da učenica nije htjela da prijavi slučaj nadležnima zbog svojeg oca.&nbsp; - Šteta što nije imala podršku oca, jer bismo zajednički reagovali - dodala je Vučurović. <h2>Ranija rasprava na vijeću bi bila odmazda</h2> Na pitanje Portala ETV zašto nastavničko vijeće o ovome nije razgovaralo kad se incident desio nego sinoć - kad je slučaj izašao u javnost Vučurović je odgovorila da se na nastavničkom vijeću ne raspravlja o disciplinskim mjerama. - Zato što bi to bila odmazda i nešto što bi zaposlenog izvrglo ruglu prije suđenja. To jeste vid suđenja koji se odvija u kancelariji direktora. Zaposleni može da pozove predstavnika sindikata, može da bude javan, može da bude uz prisustvo advokata. Čečović ništa od toga nije tražio i priznao je svoju krivicu. Kada bismo iznijeli to na nastavničko vijeće onda bismo napravili jednu odmazdu, a rekla sam: mi nijesmo istražni organi. Učenica je imala 19 godina, savjetovana je što da radi. Da pomogne i sebi i nama. Da smo dobili neki papir od Tužilaštva ili MUP-a, po tom papiru bismo postupali. Postoje tačno razlozi zbog kojih ako dobijete papir od mjerodavne institucije onda i postoji razlog da nekome date otkaz kao nekome ko nije podoban da bude u učionici. Ona nam nije pružila taj vid pomoći - rekla je Vučurović. Na konstataciju Portala ETV da je bivša učenica odgovornost prepustila upravo Vučurović, te da je ona i dalje dijete - imala 17, 18 ili 19 godina, i pitanje smatra li da je uradila sve što je bilo u njenoj moći - Vučurović je odgovorila potvrdno. - U mojoj zakonskoj moći - da. Moja uloga kao rukovodioca je da ne kršim zakon. Kad bih kršila zakon igrala bih se uloge Boga. Apelujemo na državu, na sve u državi da mijenjaju zakone i da ih osavremenjuju - navela je Vučurović dodajući da su pohvalili njenu hrabrost, te da se saosjećaju sa njom i kao roditelji i kao prosvjetni radnici. Uz napomenu da se obraćanje bivše učenice nije ticalo samo njenog slučaja, već upozorenja da se isto može desiti i drugim učenicama ove škole, pitali smo Vučurović je li sigurna da je uradila sve što je mogla i da je skidanje 30 odsto sa plate profesoru koji je porukama seksualno uznemiravao učenicu dobra prevencija za ovakve slučajeve. Ona je na to rekla da u datom trenu da su uradili sve što je bilo moguće. - Da odgovorno i po zakonu postupimo. Sad je već prošlo tri godine - navela je ona. Na pitanje hoće li Čečović dobiti otkaz - je rekla da je potrebno da se promijeni zakon. <h2>Advokatica kaže da je Vučurović mogla i da odbije inicijativu bivše učenice</h2> Advokatica Vučurović i škole Ivana Jončić je poručila da je važno da se utvrdi činjenično stanje. - &nbsp;Bojim se da javnost nije upoznata sa činjeničnim stanjem. Imala sam mogućnost da pročitam što mi pokazuje da mediji imaju različite, nepotpune informacije i nekad netačne. To je normalno jer ne mogu da imaju uvid u postupak koji se vodio kao disciplinski u Gimnaziji. Direktorica je pravovremeno, kad joj je upućen imejl, to prepoznala kao inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka u zakonom određenom roku - rekla je Jončić. Vučurović je, kaže, mogla da odbije inicijativu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209121240_8f559ef8d7de8c38c48a62011bed3df82b890e3e829fa5e722576f5e78acc9af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209121240_8f559ef8d7de8c38c48a62011bed3df82b890e3e829fa5e722576f5e78acc9af" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Advokatica"> <figcaption>Advokatica Ivana Jončić(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - I da kaže da se ne radi o učenici škole nego licu koje više ne pripada Gimnaziji. Moglo je da ide u drugom pravcu. Ne kažem da je to trebalo da bude pravac, samo da je i to bila opcija. Jako je cijenila razloge zbog kojih joj se obratila učenica i pokrenut je disciplinski postupak. On se vodi da bi moglo da se utvrdi da li postoji povreda radne obaveze. Da bi neko mogao da se kazni ta povreda radne obaveze mora da bude propisana. Ne može direktor da vodi disciplinski postupak radi povrede koja nije propisana Zakonom o radu ili kolektivnim ugovorom - navela je Jončić. Čečović je, napominje, u određenom dijelu priznao ono što mu se stavlja na teret.&nbsp; On je priznao grešku i rekao da se preigrao riječima, ali je kazao da se isto nije desilo sa drugim učenicama. - U prvom obraćanju punoljetnog ženskog lica vidimo obraćanje i kvalifikovanje kao neprijatno ponašanje koje nije profesorsko. Tu nemamo drugačiju kvalifikaciju. Ta terminologija je bila dovoljno jaka da se pokrene disciplinski postupak. Seksualno uznemiravanje je kao krivično djelo uvršteno u zakon tek krajem 2023. godine. Sve ovo se dešava tri godine ranije. Tada seksualno uznemiravanje nije bilo prepoznato kao krivično djelo, danas jeste - rekla je Jončić. Dodala je da nijesu oni ti koji smiju da kvalifikuju određene stvari. - Zato se vode sudski postupci. Moramo da budemo obazrivi kada vršimo kvalifikacije. Završen je disciplinski postupak: sankcionisan je za težu povredu radne obaveze i novčanom kaznom, direktorica nije imala više osnova da uradi. Nejasno je zašto postoji u javnosti ta vrsta pritiska, prekora i odmazde prema direktorici škole koja je pravovremeno uradila sve u skladu sa zakonom. Najvažnija je svrha kazne: da se djelo više ne ponovi - istakla je Jončić. Tri godine poslije toga, kaže, niko nije prijavio Čečovića da vrši bilo kakvu neadekvatnu komunikaciju sa učenicima ili nekim ko nije učenik. - To znači da je mjera bila adekvatna. Postavlja se pitanje zašto učenica nije otišla u policiju i tužilaštvo da prijavi događaj. Direktorica to nije mogla da uradi: ako imate punoljetno lice kojem kažete da to uradi a ono neće. Nemate pravo da to uradite za nešto za što bi trebalo da se goni po privatnoj tužbi - navela je advokatica. <h2>Redovne hospitacije</h2> Vučurović je kazala je Čečović imao redovne hospitacije i da je psihološka služba imala dobre ocjene sa njegovih časova. Kaže da učenici pohvaljuju njegov rad kao kreativan i umjetnički. Dodala je da su u neprekidnoj komunikaciji sa učenicama i učenicima. - To se neprekidno odvija. Od prošle godine sam uvela direktnu komunikaciju sa učenicima. Radili smo hospitacije - posjete časovima, u kojima analiziramo odnos učenika sa profesorom. Psihološka služba je imala razgovore sa učenicima. Popunjavali su ankete prošle godine. Mi nismo ni od jednog učenika dobili uputstvo, signal da se nešto ružno dešava - kazala je Vučurović. <h2>Ni prije ni poslije incidenta nije bilo pritužbi</h2> Vučurović je kazala da ni prije ni poslije incidenta nijesu imali nijednu prituzbu u vezi sa Čečovićem. - Sara nam se obratila u decembru iste godine i pozvali smo je da dođe na sastanak. Nikad nije došla i poslije tri godine imamo ovu situaciju. Nacrtana je meta. Ona traži moj otkaz. Moram da pitam zašto i čime je motivisana. Ako smo mi stali iza nje i uradili ono što smo najviše mogli u datom trenutku, sproveli disciplinsku mjeru, pozivali je na razgovore. Sve smo uradili što smo mogli u okviru zakona. Poziv na linč Biljane Vučurović je meni neshvatljiv. Očigledno ima razlog, ali ga ja ne razumijem - kazala je Vučurović. <h2>Svaljivanje krivice na Bojanić-Lalović</h2> Tokom konferencije je rekla da čuje da učenica traži njenu ostavku i poručila da bi država trebalo da propiše zakone. Ona se zahvalila premijeru Milojku Spajiću što se uključio u proces i pozvala policiju i tužilaštvo , kao i ministarku prosvjete Anđelu Jakšić-Stojanović da se uključe.&nbsp; Vučurović je optužila i bivšu direktoricu Gimnazije Zoju Bojanoić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu. - Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović. Istakla je da je angažovan i od Zavoda za udžbenike, te da ga uvažava i ministarka Jakšić Stojanović i dodjeljuje nagradu. - Nekoliko institucija u vrhu obrazovanja je prepoznala Čečovića kao vrsnog profesora i izdavača - kazala je ona. <h2>Profesori nedavno saznali za incident</h2> Profesor istorije u podgoričkoj Gimnaziji, Predrag Ražnatović, kazao je da je nastavničko vijeće i kolektiv gimnazije juče imao vanrednu sjednicu na kojoj se raspravljalo o slučaju koji se desio u školi, ali i da su mnogi od njih tek nedavno saznali za njega i „jednodušno osudili sve što se desilo“ što je ružno i nedostojno njihovog poziva. Ražnatović je optužio medije tvrdeći da je stvorena medijska platforma sa koje je „izvršen pravi linč“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209121240_91a7de1e46ccd8f1a885f23ca27fe56a29fe05c1b9b6ae322236ed09d6e8ef3b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241209121240_91a7de1e46ccd8f1a885f23ca27fe56a29fe05c1b9b6ae322236ed09d6e8ef3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Press"> </figure>  - Motiv tog linča nije bilo da se osudi nastavnik koji je poslao nedostojne poruke. Osnovni motiv je bio da se unizi naš kolektiv i škola. Izvršen je napad na jednu ženu koja je prozivana - kazao je Ražnatović misleći na direktoricu Vučurović i dodao da su prozvani i svi muškarci „sa te platforme“, da su pedofili i nedostojni poziva. Ražnatović nije kazao na koju platformu misli. On je dodao da su mnogi sveli slučaj i na politički nivo, nazivajući ih „litijašima“.&nbsp; <h2>Ruganje profesora i direktorice novinarki TV E</h2> Inače, svečana sala u kojoj je održana konferencija bila je puna profesora podgoričke Gimnazije, koji su aplauzima pozdravljali određene odgovore profesorice ali i mrmljali i negodovali na pitanja novinara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209121244_d6244d49d400af1186b61974008d2776e67a6e4eae67c4ed9aa1ac820789096d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241209121244_d6244d49d400af1186b61974008d2776e67a6e4eae67c4ed9aa1ac820789096d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Profesori"> </figure>  Tako, nakon što je Vučurović podrugljivim tonom novinarki Televiziji E poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je &nbsp;postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila - i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu. Po završetku pres konferencije, novinarki TV E je prišla profesorica hemije Dragana Ilić, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu. Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a Ilić potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“. Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Čečović dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu. Osim toga, Vučurović je i novinarku TV Vijesti prije nego je uspjela da postavi pitanje prekinula zapitkujući je zna li njeno ime jer je, kaže, inače u toj medijskoj kući oslovljavaju samo kao suprugu Jovana Jola Vučurovića - funkcionera Nove srpske demokratije, poslanika i predsjednika Odbora za ljudska prava. <h2>Pozadina</h2> Prethodnih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu. Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da je direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa činjenicom da joj je profesor Radoman Čečović nakon mature počeo slati lascivne poruke, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine. Vučurovič je tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju. Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović . U odluci o disciplinskoj mjeri navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“. U Čečovićevom izjašnjenju piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;odbija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Čečović na bolovanju, za Vučurović je skidanje 30 odsto sa plate dovoljna mjera prevencije - jer je to sve što je imala u zakonskoj moći

Indonežanski spasioci su izvukli 10 tijela nakon bujičnih poplava i klizišta koje su pogodile ostrvo Javu, saopštili su danas zvaničnici, dodajući da se dvije osobe i dalje vode kao nestale.
Obilne kiše od prošle nedjelje izazvale su izbijanje rijeka iz korita u okrugu Sukabumi u provinciji Zapadna Java, a klizišta, bujične poplave i jaki vjetrovi opustošili su 172 sela i primorali više od 3.000 osoba da se sklone u privremena skloništa.
Takođe je uništen 31 most i 539 hektara pirinčanih polja, a oštećeno je više od 3.300 drugih kuća i zgrada, saopštila je lokalna Agencija za upravljanje katastrofama.
Sezonske kiše od oktobra do marta često izazivaju poplave i klizišta u Indoneziji.
Prošlog mjeseca, klizište i bujične poplave izazvane jakim pljuskovima pogodile su indonežansku provinciju Sjeverna Sumatra, ostavivši 20 mrtvih i dvoje nestalih.

Poplave u Indoneziji: Desetoro mrtvih, za dvije osobe se i dalje traga

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

MISTERIJA: Da li je bivši pukovnik FSB Dmitrij Senin likvidiran u Budvi ili je napustio Crnu Goru?

Razumijevanje procesa kritično je radi shvaćanja zbivanja na međunarodnom planu u ovom slučaju na razini regije. A katkad se novinaru i posreći.
U svojoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji objavljenoj u srijedu otvorio sam pitanje približavanja Crne Gore članstvu u EU koje će na prepreke između ostalog naići i zbog zaoštravanja stavova prema Hrvatskoj, pri čemu sam istaknuo Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen.
Istog dana Slavko Vukadin, dopisnik Hine, iz Bruxellesa javlja da je Srbiji i dalje blokirano otvaranje pregovora u klasteru 3 - konkurentnost i inkluzivni rast.
<h2>“Što smo zgriješili”</h2>
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak iz Švicarske poručuje: "Da me Bog pita šta smo Bugarima zgrešili, ne bih znao da vam to kažem." Potvrđujući tako temeljnu, iskonsku prepreku približavanja Srbije članstvu u EU, Vučić misli da taj proces teče ovisno o željama i hirovima članica, ne o ispunjavanju obveza.
Jedna od njih rješavanje je otvorenih bilateralnih pitanja, pa je tu i Hrvatska. Ali osim Zagreba i Sofije, kako izvještava beogradska Politika na mrežnoj stranici, otvaranju klastera 3 protivi se još šest zemalja, tri baltičke, Švedska, Finska i Nizozemska. Vučić se ne pita "što smo zgrešili" njima. Zna, nema sankcija Rusiji, vladavina prava, sloboda medija…
Podsjećam sve one koji su grko pisali o Nizozemskoj tijekom naših pregovora da se ta zemlja, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, koje je postupalo politički pristrano, pridržavala principa tada, kao i sada u slučaju Srbije.
U četvrtak ujutro podgoričke Vijesti objavljuju da je Zagreb Crnoj Gori poslao "non paper" u kojem je "ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država".
Zagreb mudro šuti, pa smo se obratili kontaktima u Podgorici koji su potvrdili da je "non paper" - dokument diplomatske prakse bez oznake pošiljatelja, dakle neformalan, a kojim se drugoj strani skreće pozornost da je potrebno djelovati da određeni problemi ne bi postali formalni - stigao prije nekoliko dana (Vijesti kažu 15-ak) i da su u crnogorskoj vlasti bili iznenađeni.
Sada postaje jasno zašto je crnogorski predsjednik Jakov Milatović, nakon sastanka s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom Davkovom krajem studenog, rekao: "Čini mi se da i Crna Gora, zbog određenih postupaka sadašnje vlade i skupštinske većine, klizi ka kompleksnim odnosima s određenim zemljama članicama EU. Ovdje, prije svega, mislim na Hrvatsku."
U rukama je već imao popis zahtjeva Zagreba.
Zbog toga je odmah pozvao na razgovor i premijera Milojka Spajića koji je odgovorio da Milatović nema nikakve ingerencije kad je riječ o europskim procesima.
Jutarnji list iz podgoričkih je izvora na uvid dobio dokument koji navodi deset otvorenih pitanja. Prvo je "Osigurati pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tijekom Domovinskog rata", u kojem se poziva Podgoricu da pristane na sveobuhvatnu naknadu koja obuhvaća sve logoraše.
<h2>Prava manjina</h2>
Nakon toga se traži potvrđivanje vlasništva Republike Hrvatske i povratak broda Jadran budući da podliježe Ugovoru o pitanjima sukcesije. Hrvatska nudi Crnoj Gori da bi, nakon što brod vrati vlasniku, Hrvatskoj, u duhu NATO savezništva i dogovorno, Podgorica mogla koristiti brod.
Treća se točka odnosi na hrvatsku manjinu kojoj Crna Gora treba, "kao autohtonoj nacionalnoj manjini", osigurati zaštitu i očuvanje identiteta. Kao teškoće se navodi deficitarno ostvarivanje manjinskih prava iz područja obrazovanja te povrat imovine.
Zatim se prelazi na pitanje utvrđivanja granice na moru, posao za koji Hrvatska kaže da ga treba dovršiti jer je na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine. Zagreb smatra da je granica na kopnu utvrđena, čemu se dio stranaka koje čine sadašnju koaliciju protivi, i traži da se obnovi rad Međudržavnog povjerenstva koje se posljednji put sastalo još 2015. godine, da bi se utvrdila granica na moru.
Sljedeća je točka naslovljena "Otkloniti probleme koji priječe održivu pomirbu i stoje na putu snažnije suradnje". A to su, prema tekstu, procesuiranje ratnih zločinaca jer Crna Gora nije procesuirala nijednu osobu za zločine na teritoriju Hrvatske; nestale osobe, njih 14; obilježavanje mjesta stradanja Morinj, logora gdje su bili zatočeni i mučeni hrvatski državljani - na tom je mjestu postavljena spomen-ploča, ali je promjenom vlasti došlo do sporova: sadašnji ministar obrane Dragan Krapović (stranka Demokrate, čiji je čelnik Aleksa Bečić proglašen nepoželjnom osobom u Hrvatskoj) rekao je da natpis na ploči treba zamijeniti "prikladnijim" jer se na njoj spominje velikosrpska agresija na Hrvatsku.
Slijedi zahtjev preimenovanja bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jednog od zloglasnih čuvara u logoru Morinj; dubrovački Jug je već odbio igrati u tom bazenu. Zaključno, Hrvatska očekuje da se onemoguće pokušaji posezanja za identitetom i iskrivljavanja povijesti.
Odnosi se to na notu koju je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u listopadu 2023. godine uručilo Crnoj Gori zbog kampanje "Ponosni na svoje srpsko" u kojoj su brojne osobe iz hrvatske, osobito dubrovačke povijesti, prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
<h2>Mudra regionalna politika koja otkriva zastranjenja Crne Gore prema Srbiji i Rusiji</h2>
Crna Gora je u proteklih godinu dana neskriveno otklizala u smjeru prosrpske politike, što je vrhunac doživjelo imenovanjem Andrije Mandića, četničkog vojvode, za predsjednika skupštine.
Neko se vrijeme još spekuliralo žmiri li na to premijer Milojko Spajić da bi homogenizirao skupštinsku većinu vezano za proces približavanja EU, ali posljednji su potezi potvrdili da je njihova marioneta. Prošli su tjedan crnogorski novinari pitali Spajića kako komentira ocjene da su dijalog s predsjednikom Jakovom Milatovićem pokrenule zapadne zemlje zbog slabljenja bloka centra.
Premijer je rekao da se njemu nitko nije javio, Milatoviću možda. Prema informacijama Jutarnjeg lista, članice EU su upoznate sa stavovima koje je Hrvatska iznijela u "non paperu" poslanom Podgorici te ih podržavaju. U Crnoj Gori i dalje vladajuća ekipa gradi narativ da su u Bruxellesu svi skloni ubrzati pregovore s Podgoricom, Spajić priča o 2028. godini kao o datumu ulaska u članstvo. Podgoričke Vijesti stoga upozoravaju da je "non paper" stigao "u susret potencijalnom zelenom svjetlu iz EU Crnoj Gori da do kraja godine zatvori četiri poglavlja".
U lipnju ove godine Zagreb je podržao odluku EU da prihvati da je Crna Gora ispunila potrebna mjerila jer je Spajić tvrdio da skupština neće donijeti Rezoluciju o Jasenovcu. Nekoliko dana nakon što je dano odobrenje, Mandić na glasanje stavlja Rezoluciju, koja prolazi. Spajić nije lagao samo Zagrebu, lagao je i Bruxellesu, i to se pamti.
Kako se može zaključiti iz diplomatskog djelovanja Zagreba kad je riječ o pregovaračkom procesu Srbije i Crne Gore, zauzeta je razborita i mudra pozicija. Hrvatska se neće dovesti u situaciju kao Slovenija, kad je sama blokirala hrvatske pregovore i zbog toga naišla na protivljenje ostalih članica.
Ili Grčka koja je blokirala tada još Makedoniju, te Bugarska koja blokira sada Sjevernu Makedoniju. Zagreb prvo iznosi argumentaciju koja okuplja saveznike, članice koje smatraju da je riječ o važnim temama. Ta skupina kasnije djeluje jedinstveno pa se odgovornost ne može, što bi Srbija rado činila, prebaciti samo na Zagreb.
Očekivati je da je već okupljena i skupina koja će podržati hrvatske argumente i tražiti od Podgorice da promijeni svoje politike pri čemu je, primjerice, pitanje promjene Zakona o dvojnom državljanstvu, koji bi Srbima omogućio da na izborima osvajaju premoćnu većinu, što je prioritet Mandića&amp;co, jedan od snažnih dokaza otklona politike u pogrešnom smjeru. Što je i tema za NATO, ali ondje uobičajeno šute.
Istodobno, hrvatski će stav pokazati koliko su Srbija i Crna Gora iskrene u želji da ispune kriterije da bi se mogle priključiti EU. Ili im je cilj samo dobiti europski novac, a slijediti mađarsku politiku. To EU ne treba.

Deset hrvatskih uslova Crnoj Gori za ulazak u Evropsku uniju

Nakon što je direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom novinarki Televiziji E poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila - i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla profesorica hemije Dragana Ilić, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a Ilić potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

Milović: Kotrel finansirao i pomagao Milojka Spajića

Kripto ekipa za kripto politiku Milojka Spajića

Holandija uvela strože kontrole na kopnenim granicama

Krapović: Nijesam pozvan na sjednicu Savjeta, 30 dana pritvora za vojnike na Kosovu previše

Čečović na bolovanju, za Vučurović je skidanje 30 odsto sa plate dovoljna mjera prevencije - jer je to sve što je imala u zakonskoj moći

Poplave u Indoneziji: Desetoro mrtvih, za dvije osobe se i dalje traga

PRATITE TVe UŽIVO