Vozači Meklarena Lando Noris i Oskar Pjastri osvojilu su prvi red u kvalifikacijama za Veliku nagradu Australije kojom ovog vikenda startuje ovogodišnji šampionat Formule 1. Noris je na stazi Albert Park došao do 10. pol pozicije, krugom od 1:15.096, sa dvije desetinke prednosti u odnosu na timskog kolegu. Dvojcu Meklarena je najbliži bio aktuelni šampion, Red Bulov Maks Ferstapen, čiji zaostatak u odnosu na Norisa je bio pola sekunde. Sjajne kvalifikacije viđene su u Melburnu, gdje su vozači Meklarena bili neuhvatljivi za rivale, a ključnu prednost u odnosu na njih napravili su u posljednjem sektoru. Iako je Ferstapen bio vodeći pred odlučujuće okršaje, prvo Pjastri, a zatim i Noris, probili su se ispred njega i nijesu ostavili ni najmanji prostor da ih neko ugrozi. Najbolji među ostalima bio je Džordž Rasel u Mercedesu, ispred najprijatnijeg iznenađenja kvalifikacija vozača Rejsing Bulsa Jukija Cunode. Šesto vrijeme imao je Aleks Albon u Vilijamsu. Ferari je, nakon dobrih performansi tokom slobodnih treninga, razočarao. Dvojac Šarl Leklerk i Luis Hamilton sjutra će trku startovati tek iz četvrtog reda. Sedmostruki svjetski šampion je prve kvalifikacije u bojama Ferarija završio devet desetinki iza Norisa, a u top 10 našli su se i Pjer Gasli iz Alpina i drugi vozač Vilijamsa Karlos Sainc.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250315070352_c6b060eb3c7fb4e6cbe382a9f2c9bfd83d58875cbe0a1b5c4c86fbcd722b0e04.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250315070352_c6b060eb3c7fb4e6cbe382a9f2c9bfd83d58875cbe0a1b5c4c86fbcd722b0e04" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Grid Australija"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Norisu pol pozicija u Albert Parku

Ferarijev Šarl Leklerk je završio današnji slobodni trening na Velikoj nagradi Australije na vrhu, nakon što je postavio najbrže vrijeme tokom druge slobodne vožnje ispred Meklarenovih Oskara Pjastrija i Landa Norisa.
Nakon što je Noris bio najbrži u FP1 ranije tokom dana, bolidi su se vratili na stazu u 16:00 sati po lokalnom vremenu za još jedan sat vožnje, a prvi je na stazu izašao vozač Kik Zaubera, Gabrijel Bortoletto.
Jedno ime koje se, međutim, nije pojavilo rano na stazi bio je Bortoletov kolega debitant Oli Bermen, pošto je ekipa Hasa nastavila da radi na bolidu tinejdžera nakon njegovog teškog udesa tokom prve slobodne vožnje.
Nakon što je Leklerk predvodio Ferarijev 1-2 ispred timskog kolege Luisa Hamiltona tokom početnih stintova na medium gumama, poredak se počeo mijenjati kada je većina vozača prešla na meku komponentu u potrazi za brzim krugovima. To je omogućilo Jukiju Cunodi da nakratko postavi najbrže vrijeme u svom Rejsing Buls bolidu prije nego što ga je Noris skinuo sa vrha sa vremenom 1:16.580.
Malo poslije polovine sesije, Leklerk se vratio na vrh sa vremenom 1:16.439 – postavljajući četiri desetinke prednosti u odnosu na Hamiltona – dok je Red Bulov Maks Ferstapen izgubio nešto vremena u garaži tokom završnog dijela sesije dok je Red Bul radio na promjeni podešavanja. Holanđanin je na kraju završio kao sedmi na tabeli.
Leklerkovo najbolje vrijeme zadržalo ga je na vrhu kada je FP2 priveden kraju, sa Pjastrijem 0,124 sekunde iza njega na drugom mjestu, ispred timskog kolege Norisa na trećem. Cunoda i njegov timski kolega iz Rejsing Bulsa, Izak Hadžar, završili su četvrti i šesti u zapaženoj sesiji za ekipu, dok se Hamilton smjestio između njih na petom mjestu.
Ferstapen – koji se konačno vratio na stazu nakon podešavanja svog RB21 bolida – završio je dan na sedmom mjestu, dok je Niko Hulkenberg zauzeo osmo, ispred Lensa Strola iz Aston Martina na devetom i Džordža Rasela iz Mercedesa, koji je kompletirao prvih deset.
Vilijamsovi vozači, Karlos Sainc i Aleks Albon, završili su na 11. i 12. mjestu, dok su Fernando Alonso u Aston Martinu i Alpinini Džek Duan i Pjer Gasli zauzeli pozicije od 13. do 15. mjesta.
Mercedesov debitant Kimi Antoneli bio je 16. ispred Red Bulovog Liama Losona, koji je imao poteškoća tokom kasnijeg simulacionog trkačkog stinta, dok su Bortoletto i Esteban Okon kompletirali poredak na 18. i 19. mjestu.&nbsp;
Po završetku prvog dana akcije na stazi, vozači i timovi analiziraće svoje podatke prije nego što se vrate na stazu za treći i posljednji slobodni trening u subotu u 2:30 sati po našem vremenu, nakon čega u 6:00 sati slijede kvalifikacije.

Leklerk ispred Pjastrija i Norisa tokom drugog treninga u Australiji

Više od tri mjeseca nakon prošlogodišnje Velike nagrade Abu Dabija, nova sezona Formule 1 spremna je za početak i ima mnogo razloga za uzbuđenje, uoči prvog trkačkog vikenda u Melburnu koji počinje sjutra.
<h2>Pravi odgovori o brzini&nbsp;</h2>
Predsezonska testiranja su uvijek intrigantna, jer gledaoci imaju priliku da vide sve nove bolide na istoj stazi u istim danima, ali sa toliko nepoznanica u vezi sa tim kako timovi njima upravljaju zbog kojih može biti teško dobiti tačnu sliku konkurentnog poretka.
Ove godine to je bilo još teže zbog hladnog – i povremeno vlažnog – vremena u Bahreinu, što je stvorilo veoma neobične uslove koji ne predstavljaju realne temperature u kojima će se uglavnom voziti trke.
Bahrein je takođe staza sa veoma grubom podlogom i zahtijeva posebno stabilan zadnji kraj bolida, dok je staza Albert Park u Australiji mnogo nježnija prema gumama i postavlja drugačije zahtjeve pred bolide.
Prošle godine forma je varirala od staze do staze zahvaljujući tijesnoj borbi među četiri najbolja tima. Vrlo je moguće da će se to ponoviti i ove godine. Ali, ako pogledamo Bahrein, McLaren se izdvojio kao tim koji treba pobijediti, Ferrari je priznao da ima posla, Mercedes izgleda da je napravio korak naprijed, a Red Bull nije pokazao svoj puni potencijal na trkačkoj distanci.
Gdje će se svi oni naći kada rukavice padnu i bolidi pokažu svoju pravu, neograničenu brzinu, konačno ćemo saznati ovog vikenda.
<h2>Domaća nada za Pjastrija&nbsp;</h2>
Australijski vozači nijesu imali mnogo sreće na svojoj domaćoj trci tokom godina. Otkako je trka postala dio Svjetskog šampionata 1985. – tada u Adelaidu – nikada nijedan australijski vozač nije završio na pobjedničkom postolju.
Danijel Rikardo bio je najbliži prekidanju te serije 2014. godine i čak je stajao na postolju prije nego što je izgubio drugo mjesto na svom debiju za Red Bull zbog tehničkog prekršaja. Ali, da li se sreća domaćih favorita konačno mijenja?
Iako Rikardo više ne vozi, Australija i dalje ima dva vozača na gridu, sa Džekom Duanom sada u Alpini, ipak je McLarenov Oskar Pjastri taj koji nosi nade domaće publike.
Ako je McLaren zaista toliko konkurentan koliko se činilo tokom predsezonskih testiranja, onda Pjastri mora biti jedan od favorita za pobjedu i mogao bi se boriti sa svojim timskim kolegom Landom Norisom za tu čast. Ali čak i ako se konkurentski poredak promijeni u toplijim uslovima, McLaren bi svakako trebalo da bude u igri za postolje.
Možda je ovo godina kada domaći vozač konačno dobija trofej u Melburnu.
<h2>Luis Hamilton u Ferrariju&nbsp;</h2>
Jedan od najvećih transfera u čitavom sportskom svijetu najavljen je početkom 2024. godine, a Hamilton je konačno započeo rad u Maranelu u januaru ove godine. Bio je to svjež početak za sedmostrukog svjetskog šampiona, koji za sada uživa u životu sa svojim novim timom.
Vidjeti Hamiltona u crvenom do sada je bila jedna stvar, ali gledati ga kako se trka u crvenom biće sasvim druga.
Prelazak iz Mercedesa nakon 12 godina – i nevjerovatnog uspjeha – sa timom Tota Volfa je ogroman poduhvat, a Hamilton čini sve što može kako bi što brže dostigao vrhunsku formu, znajući da će 2025. vjerovatno biti izuzetno konkurentna sezona. Takođe ima jednog od najbržih vozača na gridu pored sebe, Šarla Leklera, pa ga čeka ozbiljan izazov.
Bez obzira na to koliko Ferrari bude konkurentan, Melburn će označiti početak nove ere za najuspješnijeg vozača u istoriji F1.
<h2>Nova lica u osam timova&nbsp;</h2>
Hamiltonov prelazak u Ferrari nije jedina promjena u vozačkoj postavi ove sezone, jer osam od 10 timova ima bar jednog novog vozača u svojim redovima.
Samo McLaren – sa Norisom i Pjastrijem – i Aston Martin – sa Fernandom Alonsom i Lansom Strolom – zadržali su iste vozačke postave, dok na drugom kraju spektra imamo i nekoliko debitanta.
Iako tehnički nije debitant, Liam Loson započeće svoju prvu punu sezonu u F1 u Red Bullu nakon što je impresionirao prošle godine vozeći za Racing Bulls, zamijenivši Serhija Pereza kao timskog kolegu Maksa Ferstapena.
Iako će Loson voziti za tim koji je završio ispred Mercedesa u šampionatu konstruktora, možda je najzvučniji debitant Kimi Antoneli, koji je zamijenio Hamiltona u Mercedesu, a ovaj 18-godišnji Italijan nastavlja nevjerovatan uspon kroz kategorije.
Antonelijev bivši timski kolega iz PREMA-e, Oliver Berman, takođe će voziti punu sezonu, pridruživši se Haasu uz Estebana Okona, dok su prva dva vozača iz prošlogodišnje Formule 2 – Gabrijel Bortoletto i Izak Hadžar – takođe na gridu, u timovima Zaubera i Racing Bullsa.
Duan dobija priliku u Alpinu i mogao bi imati konkurentan bolid za osvajanje bodova nakon jakog predsezonskog nastupa tima, ali bi takođe mogao imati konkurenciju od snažne postave u Williamsu, gdje se Karlos Sainc pridružio Aleksu Albonu tokom zime.
Izgled grida je znatno drugačiji u odnosu na prije 12 mjeseci, i vjerovatno ćemo vidjeti mnoštvo novih priča kako vozači budu debitovali u svojim novim timovima.
<h2>Nije samo početak F1 sezone&nbsp;</h2>
Govoreći o debitantima koji su prešli iz Formule 2, takođe ćemo dobiti priliku da vidimo novu generaciju koja se bori za mjesto na F1 gridu.
I F2 i F3 započeće svoje nove sezone u Melburnu ovog vikenda, sa juniorima iz većine timova koji se takmiče u najmanje jednom od dva šampionata.
Ali, nijesu samo vozači ti koji započinju novu sezonu. Obje kategorije će takođe napraviti veliki tehnički iskorak, uvođenjem 100 posto održivog goriva, što pokazuje napredak ka ciljevima smanjenja emisije ugljen-dioksida, pružajući istovremeno primjere održivih tehnologija u motosportu.
Od 2023. godine, F2 i F3 koriste gorivo od kojeg 55 odsto potiče iz biokomponenti druge generacije, ali ove godine slijedi naredni korak na tom putu. Ne samo da to pokazuje napredak ka ciljevima Net Zero Carbon, već takođe pruža primjere onoga što je moguće kod drumskih vozila koristeći istu tehnologiju.
Kako svi timovi koriste iste motore i goriva, bilo je moguće uvesti promjenu u obje serije, uz prilagođavanja načina rada motora. Takođe bi trebalo da rezultira nešto nižom potrošnjom goriva tokom trke, dok se pritom zadržavaju iste performanse.

Sjutra počinje nova sezona Formule 1

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo je u saradnji sa UNICEF-om i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori dokument za sveobuhvatnu "Strategiju reforme obrazovanja za period 2025-2035. godine". Nacrt Strategije je prošao javnu raspravu. Trenutno se radi na akcionom planu za implementaciju reforme u 2025. godini. Strategija i Akcioni plan sa budžetom za 2025. godinu biće uskoro usvojeni.
Iz analize postojećeg stanja obrazovnog sistema u Strategiji su navedena četiri strateška cilja koje treba dostignuti promjenama do 2035. godine. Za svaki od strateških ciljeva su definisani i operativni ciljevi. Evo koji su strateški ciljevi:
Strateški cilj 1: Obrazovni sistem pruža kvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj sve djece i adolescenata i otporan je na izazove i rizike.
Strateški cilj 2: Svi zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama jednako i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja, razvijaju sve ključne kompetencije i vještine učenika i imaju pozitivne stavove i visoka očekivanja u odnosu na svu djecu imlade.
Strateški cilj 3: Unapređenje kvaliteta i pravičnosti u sistemu obrazovanja putem poboljšanog upravljanja i finansiranja, s naglaskom na upotrebu dokaza i učešće uprocesu donošenja odluka iStrateški cilj 4: Obrazovna infrastruktura i savremena nastavna sredstva podržavaju moderno, kvalitetno, pravično i bezbjedno obrazovanje i vaspitanje za svu djecu i &nbsp;mlade.
U dokumentu nacrta Strategije nije navedena procjena ukupno potrebnih sredstava za realizaciju promjena do 2035. godine, navedeno je da će potrebna sredstva &nbsp;biti definisana godišnje Akcionim planom.
Ukoliko se dostignu ciljevi planirani Strategijom, Crna Gora mi imala savremeni, kvalitetan obrazovni sistem 2035. godine. Strategijom je predviđeno da će: "Crnogorske škole će raditi kao cjelodnevne ustanove koje pružaju bezbjedan i podsticajan prostor za učenje." Za to će biti neophodna da sadašnja Vlada i sve sljedeće slijede Vlada sa Ministarstvima prosvjete slijede put ka ciljevima utvrđenih ovom Strategijom, da se ne uvode radikalne promjene mimo ove Strategije, što je bilo karakteristično za sistem obrazovanja posljednjih petnaest godina.
Za uspješnu realizaciju ove Strategije neophodno je povećati godišnja budžetska sredstva za obrazovni sistem na minimum 5% BDP (cilj 3), imati kvalifikovani nastavni kadar (cilj 2) i odgovarajuću obrazovnu infrastrukturu (cilj 4). Za dostignuće ciljeva 3 i 4 isključivo je važna podrška svih vlada do 2035. godine, bez koje se ovi ciljevi ne mogu dostići.
U CANU je 2015. i 2016. godine realizovan projekat "Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore". Sa rezultatima iz projekta i preporukama za promjene bili su upoznati i tadašnji rukovodioci obrazovne politike. Projekat se može vidjeti na linku (https://canupub.me/knjiga/prirodne-nauke-matematika-i-informatika-u-obrazovnom-sistemu-crne-gore/). Nije bilo reakcije tadašnjeg rukovodioca obrazovne politike na rezultate ovog istraživanja.
Prije deset godina, 2015. godine, u Crnoj gori je bilo 23 osnovne škole sa više od 1.000 učenika, od kojih najvuše u Podgorici 13. Te škole su radile a i danas rade u više smjena. &nbsp;Za izgradnju nedostajućih objekata za prelazak na novi način rada (cjelodnevna škola), kako je sada predviđeno Startegijom, tada je predloženo da se napravi plan-strategija njihove izgradnje. Taj plan nije do danas napravljen.
Osim osnovnih školam koje najviše nedostaju Podgorici, mora se izgraditi makar još jedna gimnazija u Podgorici i više vrtića. Ovdje u prvi plan stavljamo Podgoricu jer bi do 2035. trebalo da se u Podgorici godišnje gradi najmanje 1,5 škola i jedan vrtić.
Ovdje se moramo zapitati da li Podgorica ima urbanistička rješenje za ovoliki broj školskih objekata i da li Vlada može da obezbijedi sredstva za ovu gradnju. Što se tiče urbanizma, &nbsp;ovo pitanje se postavlja, zato što niko od zvanićnika Podgorice nije govorio o parcelama za školske objekte ali jeste za vjerske objekte. Razumno je da se zapitamo zašto su Podgorici u ovom trenutku u prvom planu vjerski a ne školski objekti i da li nam zvaničnici Podgorice mogu odgovoriti na ovo pitanje.
Drugo, ne manje važno pitanje, je: da li je Vlada spremna da uđe u finansiranje velikog projekta gradnje, procjena je, potrebnih dvadeset školskih objekata u narednih deset godina? Ako je spremna, kako će za to obezbijediti sredstva od oko dvjesta miliona eura?
Ukoliko Podogorica i Vlada ne mogu da zadovolje ove potrebe obrazovnog sistema, onda sve ovo što je dobro osmišljno u Strategiji neće biti realizivano i biće to novi pokušaj promjena u sistemu obrazovanja sa neželjenim ishodom.
U pomenutom istraživanju CANU iz 2015. godine konstatovan je nedostatak kvalifikovanog nastavnog kadra u nastavi prirodnih nauka, matematike i informatike. Taj problem naš obrazovni sistem i danas ima. Dobra novost je što ove jeseni počinju studije hemije.
Posebnu pažnju treba posvetiti fakultetima na kojima se obrazuje budući nastavni kadar. Fakulteti bi morali da svoje studijske programe mijenjaju i prilagode ih zahtjevima koji se u Strategiji traže za nastavnike nove škole. Po završetku studija budući nastavnici moraju biti potpuno sposobni za rad sa djecom.
Smatramo da posebnu pažnju u obaveznom i srednjoškolskom obrazovanju treba posvetiti nacionalnom, istorijskom, kulturnom i državnom identitetu Crne Gore i Crnogoraca, jer je došlo do ogromnog pada u nivou obrazovanja o fundamentalnim crnogorskim vrijednostima kao i naše nacionalne istorije (na primjer drugog svjetskog rata gdje se našem NOB-u posvećuje stranica ili dvije uz vrlo razvodnjena objašnjenja).
Posto živimo u digitalnoj eri, nivo digitalne pismenosti se mora podići na neuporedivo veći nivo posebno u oblasti Vjestacke Iteligencije - AI (artificial Intelligence) jer je to budućnost koja se već dešava, a gdje svaki propušteni dan znači kaskanje.
Ono čega nema u Strategiji, ne pominje se, a smatramo da je veoma važno za državu Crnu Goru je osnivanje i rad Crnogorskih &nbsp;skola u inostranstvu. Ove škole su od krucijalnog značaja za dalji prosperitet Crne Gore i svih njenih potomaka u inostranstvu, pogotovu ako se uzme u obzir da postoji trend iseljavanja. Ove škole su investicija u budućnost najmlađih generacija i jačanja osjećaja veze i pripadnosti matici Crnoj Gori.

Strategija reforme obrazovanja za period 2025-2035. godine

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) se vraća redovnom radu u Skupštini Crne Gore jer su ispunjeni zahtjevi koje je opozicija ispostavila &nbsp;kako bi parlament profunkcionisao - saopštio je šef poslanika tog kluba poslanika Andrija Nikolić.
Na sastanku koji je održan prije dvije večeri u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler, predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da Venecijanska komisija da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Dogovoreno je da zahtjev Venecijanskoj komisiji u narednih sedam dana uputi predsjednik Vlade Crne Gore.&nbsp;
Nikolić je naglasio da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evorpske unije, te ocijenio da je to važno jer smo u završnoj integracionoj fazi.
Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, a obustaviće se već pokrenuti proces izbora dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;
- Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23.12.2024. godine - saopšteno je ranije iz Delegacije Evropske komisije u Podgorici.&nbsp;
Ovaj politički sporazum, kaže Nikolić, bi trebalo da garantuje našoj državi evropski fokus bez skretanja na teme koje mogu destabliziovati evropsku agendu.
- Oni koji to ugroze će morati da preuzmu punu odgovornost - poručio je on.
Oni garantuju, kaže, da neće prekršiti ovaj sporazum.
Kako su ranije naglasili i u Delegaciji EU u Crnoj Gori, strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
- Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - naveli su oni ranije.
Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.&nbsp;

DPS se vraća u poslaničke klupe

Novinarka Welta, Tatjana Om objavila je na mreži X svoje viđenje incidenta na protestu u Beogradu, kada je, kako tamošnji mediji tvrde, došlo do upotrebe zvučnog topa.
- Pošto se danas ovdje u Beogradu govori o mogućoj upotrebi takozvanog zvučnog topa, LRAD uređaja, evo kako sam to doživjela: stajala sam odmah na ulazu u svoj hotel da posmatram 15 minuta tišine. Tišina. Zbunjujuća gomila ljudi preda mnom. Poslije 12 minuta, odjednom se začula buka, nijesam mogla da shvatim šta je, onda su krenule trube i odjednom je u gužvi ispred mene nastala uspaničena gomila - kazala je ona.
Kako je dodala, bila je pritisnuta uz ulazna vrata sa drugima.&nbsp;
- Potpuno zbunjujuća situacija. Trebalo je trenutak da se vratimo u normalu, ljudi su stalno trčali ka parku Slavija. Osjećala sam ekstremnu vrtoglavicu oko 30 minuta, čudan unutrašnji nemir, pripisala sam to gomili, ali to može biti i zbog upotrebe, ko zna šta je to, jer sve više ljudi koji su to iskusili prijavljuju slične simptome. Pored toga i o bolovima u uhu, vrtoglavici i poremećajima spavanja“, navela je ona na mreži X - prenosi N1.

Om: Osjećala sam ekstremnu vrtoglavicu oko 30 minuta

U Viši sudu u Podgorici ponovo je stigla dojava o postavljenoj bombi.
Policija je odmah po prijavi izašla na lice mjesta i preduzima sve neophodne mjere. U toku je evakuacija zaposlenih, a nadležni organi vrše provjere kako bi utvrdili vjerodostojnost dojave.
Ovo nije prvi put da je Viši sud meta anonimnih dojava o eksplozivnim napravama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzAQUJlbsr0c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FLCPwgh-LGRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nova dojava o bombi u Višem sudu u Podgorici, u toku evakuacija zaposlenih

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Statisti iz "Ćacilenda"

Kada su, krajem oktobra 2023. godine, Demokrate Alekse Bečića preuzele kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, osmišljen je plan čistki politički nepodobnih i postavljanja svojih stranačkih ljudi u policiji. &nbsp; Akcija je ubrzana nakon što je ministar unutrašnjih psolova Danilo Šaranović postavio za čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji se u narednim mjesecima potrudio da ispunjava kadrovske želje Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PO DIKTATU DEMOKRATA ,,Smjene su naš interes. Dobićete uskoro spisak onih koji treba da odu“. Tako je, kažu sagovornici Portala ETV, jula prošle godine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, u užem krugu najavio čistke politički nepodobnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; Istovremeno i akciju postavjanja na važne policijske pozicije stranačkih favorita vlasti, uglavnom simpatizera Demokratske Crne Gore koja nadzire kompletan sektor bezbjednosti Crne Gore. &nbsp; Nekako u isto vrijeme novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović poslao svim svim organizacionim jedinicama telegram kodnog imena - ,,Značka“. To je bila nayiv akcije u kojoj je osmišljeno da rukovodioci pojedinih sektora policije od podređenih službenika traže informacije protiv nepoželjnih, nepodobnih kolega. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića"> <figcaption>ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Narodski rečeno - da prošpijaju kolege koje bi nova vast trebalo da izbaci iz policijske službe. &nbsp; Počelo se od sjevera Crne Gore, odnosno od smjena i promjena u regionalnom policijskom centru ,,Sjever”. &nbsp; - Dolaskom Demokrata i ministra Danila Šaranovića na čelo MUP-a u oktobru 2023. godine planirali su pozicioniranje svojih kadrova u Regionalnom centru Sjever a koji u tom momentu nisu ispunjavali uslove za rukovodeća mjesta jer su imali niže činove – ističe sagovornik Portala ETV I Televizije E iz crnogorske policije. &nbsp; NAREĐENJE ZA ŠPIJUNIRANJE KOLEGA &nbsp; Ovaj iskusni policajac svjedoči da je v.d. direktora Uprave policije Šćepanović, u saradnji sa ministrom Šaranovićem, potpredsjendikom Vlade Bečićem, napravio konkretan plan kako da se otarase nepoželjnih rukovodećih kadrova u policiji. &nbsp; -U decembru 2023. godine, preko tadašnjeg načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” u Bijelom Polju, Dušana Bakovića, poslat je ANB-u zahtjev za bezbjednosne provjere, a operativci ANB-a su te naručene provjere odradili polovinom 2024. godine. Bakovića su mediji prozivali da ima sumnjivu diplomu sa Kosova, zato je jednokratno i poslužio Šćepanoviću i Šaranoviću - ističe izvor Portala ETV iz Ministarstva unutra[njih poslova. &nbsp; Uplašen za svoj status Baković je poslao provjere za rukovodioce sa Sjevera, kako je to sam navodio - ,,po naređenju sa vrha“. &nbsp; ,,ČIŠĆENJE SJEVERA” U maju 2024. godine ipak smenjuju Dušana Bakovića i na čelo Regionalnog centra ,,Sjever“ dovode Harisa Đurđevića koji dalje sprovodi plan Demokrata. &nbsp; Kako je bio napadan od čelnika Nove srpske demokratije, prevashodno zbog nesposobnosti u rukovođenju akcijom hvatanja Alije Balijagića, policajac Đurđević je shvatio da mora biti do kraja lojalan Šaranoviću i Šćepanoviću. Tako se kombinacijom usluga i ucjena stvarala atmosfera za čistke u regionalnom centru ,,Sjever”. &nbsp;&nbsp; U drugoj polovini prošle godine posebna komisija, kojom su faktički rukovodili Lazar Šćepanović i Dragan Vujović, načelnik unutrašnje kontrole koji nedavno smijenjen, konstatovala je negativne bezbjednosne provjere za čak 21 službenika policije. &nbsp; Istovremeno, za provjere i kompromitaciju službenika u regionalnom centru ,,Sjever“ zadužuje se kadar iz Berana - Željko Babović i Marjan Babović. &nbsp; SUMNJE U NOVI KADAR Januara ove godine vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović &nbsp;slavodobitno je saopštio da je počeo sa kadrovskim promjenama. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje rasporedio je Vladimira Delevića, nekadašnjeg šefa opšteg kriminaliteta. Prema izvorima iz policije, čelnik Uprave policije je znao da će Delević morati da ga sluša prije svega zbog kompromitujućih podataka iz biografije. &nbsp; -Delević je još 2017. godine postavljao na ličnom profilu objave ,,Crna Gora – Srpska Sparta“, a kasnije je, nakon promjena avgusta 2020. godine, od simpatizera DPS-a postao naprasni podržavalac SNP-a. Kasnije je ,,preletio” u naručje Demokratama Alekse Bečića – ističu izvori naše redakcije. &nbsp;&nbsp; U danu kada je postavio Delevića na mjesto načelnika u Rožajama, Šćepanović je imenovao i Senada Mujevića za šefa kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti Rožaje. &nbsp; Prema dobro obaviještenim izvorima Portala ETV i Televizije E, Mujević je - Šćepanovićev školski drug. Svojevremeno su ga iz unutrašnje kontrole sumnjičili da je činio neke neprofesionalne usluge pojedinim bezbjednosno interesantnim licima kada su izlazili iz države preko graničnog prelaza Kula. Sumnje su ostale na tome jer nije bilo dokaza, baš kao što nije ispitivano porijeklo diplome koju je priložio. &nbsp; Pod optužbama da je odavao tajne podataka bio je i Elvis Kurpejović, u januaru postavljeni komandir rožajske policije. I u ovom slučaju sve je ostalo na – nedokazanim optužbama. &nbsp; SLABLJENJE POLICIJSKE MOĆI &nbsp; Tako su Demokrate za nekoliko mjeseci u Rožajama uklonili sve one kojima nijesu mogli da vjeruju, a postavili svoju mrežu lojalnog kadra. &nbsp; Rožaje je bio samo ogledni primjer: nakon toga je operacija ,,Značka”, odnosno čišćenje nepodobnih, fokusirana na Berane i Bijelo Polje. I tamo se koristio isti mehanizam čistki nepodobnih i postavljenja lojalnih. &nbsp; A koliko je partijsko kadrovanje policijom oslabilo njenu moć - pokazale su i neuspješne akcije hvatanja ubice Alije Balijagića ili nesposobnost zaustavljanja masovnog ubice Aca Martinovića 1. januara na Cetinju. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: velika-nagrada-australije