Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu.
To su iz Narodnog pozorišta potvrdili za Novu.rs.
Radmila Živković rođena je u Kruševcu 14. januara 1953. godine. Bila je filmska, pozorišna i televizijska glumica.
Karijeru je počela krajem šezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.
Najpoznatiji među njima su Naivko, Sabirni centar, Mrtav ’ladan i Polažajnik.
Poznata je i po ulogama Đilde u TV seriji Srećni ljudi, Jovanke Ljutić u Stižu dolari, ali i po Ulici lipa, gdje je igrala glavnu ulogu.
Živkovićeva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopskom hitu Zona Zamfirova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preminula glumica Radmila Živković

Bivša izvršna direktorica preduzeća "Putevi" Violeta Klikovac osuđena je na jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine i sedam mjeseci dok je arhivarka iz tog preduzeća Sonja Perić osuđena uslovno na čeriri mjeseci zatvora. Presudu je donijela sutkinja Višeg suda Sonja Keković.
Klikovac je osuđen za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje isprave.
Specijalno državno tužilaštvo Klikovac i Perić tereti za zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Klikovac se optužnicom tereti da je od 30.decembra 2013. do 24.decembra 2017. godine oštetila kompaniju "Putevi" za više od 30.000 eura kupujući umjesto radne opreme garderobu u buticima firmi "Samms", "Mona", &nbsp;"Đak sport", "Tenero". Perić je, prema navodima optužnog prijedloga, unosila lažne podatke u djelovodnik preduzeća.
<h2>Martinović: Navodi optužnice nijesu potvrđeni iskazima</h2>
Branilac Klikovac, advokat Nikola Martinović kazao je novinarima ispred Višeg suda da je presuda donijeta protivno dosadašnjoj sudskoj praksi, dodajući da je sutkinja u cjelosti prihvatila navode iz optužnice.
Martinović je istakao da navodi optužnice nijesu potvrđeni iskazima svjedoka, niti vještaka.
-Odbrani ostaje da sada izjavi žalbu Apelacionom sudu - kazao je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUdPTUQb1M7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klikovac osuđena na dvije godine i sedam mjeseci, Perić uslovna osuda

Uprava Arhiepiskopije Crnogorske pravoslavne crkve saopštila je da podržava odluku da se ovogodišnje nalaganje badnjaka na Dvorskom trgu na Cetinju organizuje bez sveštenstva.&nbsp;
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković jutros je podržao odluku bratstava Martinovića i Borilovića iz Bajica da se ove godine tradicionalno nalaganje badnjaka na Dvorskom trgu organizuje bez sveštenstva, nakon prošlogodišnjeg incidenta kada su se, prilikom proslave Badnjeg dana, sukobile pristalice dvije struje u CPC.
- Sagledavajući mogućnost da se napad i incident opet ponovi ove godine mi imajući odgovornost pred Bogom i crnogorskom istorijom a čineći sve &nbsp;da Badnji dan i Božić proteknu u bratskoj ljubavi i slozi, &nbsp;Svještenstvo Crnogorske Pravoslavne Crkve na čelu sa Mitropolitom Borisom blagosilja i podržava odluku Bajica da se centralno tradicionalno nalaganje Crnogorskog Badnjaka na Dvorskom trgu održi bez prisustva svještenstva u 15 časova- navodi se u saopštenju Crnogorske pravoslavne crkve.
Kako se iz Uprave Arhiepiskopije Cetinjske navodi, u toku protekle godine i &nbsp;iskušenja koja su se ispriječila Mitropolitu Borisu i Sveštenstvu na putu jačanja Crnogorske Pravoslavne Crkve bio je i Badnji dan 2024. godine kada je grupa okupljena oko Umirovljenog Mitropolita Mihaila prilikom nalaganja Badnjaka nasrnula na sveštenstvo i Bajice i napravila incident čime se najgrublje ogriješila o hrišćansku i crnogorsku tradiciju na dan kada dolazi do pomirenja i kada se priziva Mir Božiji na čitav svijet.
Iz Uprave Arhiepskopije takođe su podsjetili na prve Badnjake devedesetih godina na Cetinju, koje su do dolaska svetog Mitropolita Antonija nalagali Bajice i crnogorski narod.
- Mošti svetog Antonija Mitropolita Crnogorskog od 16. novembra 2024.godine počivaju u crkvi svetog Ivana Crnojevića na Cetinju , Arhiepiskopija Cetinjska donijela je odluku da sveštenstvo blagoslovi i naloži Badnjak u porti ove crkve u 21.30 časova poslije večernjeg bogosluženja. Svi koji žele da donesu i nalože Badnjake dobrodošli su da &nbsp;zajedno proslavimo ovaj veliki praznik. Sa željom da predstojeći praznici proteknu u sveopštoj ljubavi i zadovoljstvu pozivamo sve kojima je ljubav prema Crnoj Gori i Crnogorskoj Pravoslavnoj Crkvi na srcu da se pridžavamo svega navedenog- poručili su iz CPC.

Arhiepiskopija Cetinjska podržava nalaganje badnjaka na Dvorskom trgu bez prisustva sveštenstva

Direktorica Doma starih Jelena Šofranac je danas na zajedničkom sastanku informisala ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića o trenutnim izazovima sa kojima se susrijeće ustanova, uključujući preopterećenost zaposlenih usljed velikog broja korisnika, kao i izazov potrebe za što boljom saradnjom institucija iz drugih resora, nadedeno je u saopštenju iz Ministarstva.&nbsp;
Centralna tema razgovora bio je status zaposlenih, s posebnim fokusom na unaprjeđenje njihovih radnih uslova i profesionalnog razvoja.
Ministar Gutić, koji je prethodno nekoliko puta boravio u Domu starih na Starom Aerodromu, istakao je značaj ove ustanove u sistemu socijalne zaštite i naglasio da je briga o zaposlenima ključna za kvalitet pružanja usluga korisnicima. U tom kontekstu, razgovarano je o potrebi povećanja broja stručnog kadra, unaprjeđenju radnog ambijenta, kao i mogućnostima daljeg unaprjeđenja njihovog položaja.
Obje strane saglasile su se da je potrebno što hitnije raditi na unaprjeđenju uslova rada, kako bi zaposleni mogli efikasno i posvećeno obavljati svoje zadatke.
Zaključeno je da će Ministarstvo preduzeti konkretne korake u narednom periodu, uključujući stvaranje preduslova za zapošljavanje novog kadra, kao i donošenje mjera koje će omogućiti veću motivaciju zaposlenih kroz određene finansijske i druge benefite.
Gutić je korisnicama i korisnicima Doma uručio novogodišnje poklone i poželio dobro zdravlje u nastupajućoj godini, izrazivši zahvalnost zaposlenima Doma starih na njihovoj posvećenosti i istakao da će Ministarstvo nastaviti da aktivno radi na poboljšanju njihovog statusa, zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Šofranac informisala Gutića o trenutnim izazovima u Domu starih

Pravda treba da bude uspostavljena. Ako nije uspostavljena zakonito, nije pravda.
30.12.
9:45h
Najbolji odgovor šta je SKY aplikacija dao je jučerašnji tekst na jednom portalu o tome kako je Saša Čađenović prisluškivao sudiju Gorana Šćepanovića.
Goran je i dalje sudija.
Što znači da ništa "čuli" nijesu. Ako su slušali.
Za to je, koliko vidimo, u tekstu trebala naredba o mjerama tajnog nadzora uz predhodnu proceduru po ZKP.
Pitam, onako.&nbsp;
Da su ga slušali "onako", bez MTN, pa ga "ulovili" da li bi bio procesuiran?
Ne bi.&nbsp;
Ili bi bio oslobođen od optužbe jer takav dokaz ne bi bio po zakonu pribavljen. Dao bi ostavku.
E, sada.
Zašto mi moramo u Crnoj Gori da slušamo po ZKP-u i MTN-u, a kad dođe iz Francuske može da se sluša bilo kako.
Da li bi sudija Šćepanović, da ga negdje slučajno ima na SKY-u iz Francuske bio uhapšen? Naravno, da.
Stoga jedno prosto pitanje oko kojeg se prave okrugli stolovi, zovu vanzemaljski pravnici, priznati advokati, u svim TV studijima po Crnoj Gori, pa se samo o tome pričalo...
Šta je SKY, ako nije MTN?
A?
Šta je SKY, ako nije MTN?
Sluša se po naredbi suda u Parizu Žan Pjer i Žan Pol, a "upecaju" se usput Đuro i Pero u Virpazaru.
Đuro i Pero, naravno, završe u pritvoru.
Ili je možda, komentarišući sličan moj primjer, jedan specijalni tužilac bio u pravu kada je rekao ničim izazvan osim mojim primjerom "To je slučajni (sic) dokaz", a sudija to isto ponovio za njim. Na glas.
Slučajno može da se pronađe pištolj kojim je izvršeno ubistvo, a organi bezbjednosti već digli ruke od traženja.
Slučajno, ubijenog čovjeka mogu ribari iz mora u mreži da izvade.
Igrom slučaja okidač može da se povuče i metak bude ispaljen.
Dokaz koji se dobija ili traži posebnom procedurom VRLO JE CILJAN I NAMJERAN.
I u lovu na njega svi procesni zakoni svijeta, pa i naš, propisuju formu koja je condicio sine qua non za validnost.
Sud vidi da se nešto dogodilo u stvarnom životu ne može to da se dokaže ako se bude poštovala zakonska procedura. Ali, ako moraju...
Nemaju namjeru da je ispoštuju i tu sila boga ne moli.
I šta je paradoks.&nbsp;
To zagovaraju najviše oni, kojima je krajnji cilj uspostavljanje pravde - NVO, mediji, svaki normalni građanin i naši bistri političari.
Pravda treba da bude uspostavljena. Ako nije uspostavljena zakonito, nije pravda.
Švercuje li neko kokain, cigarete?
Je li bog dao da se dokaže sve to. I da se ti ljudi osude. Ali ne kako neki traže, već samo u proceduri kako zakon nalaže.
Zbilja, šta je SKY ako nije MTN?
Pitam onako.
Jer znam da svi znaju pravi odgovor.&nbsp;
P.S. I kad smo kod zakonite međunarodne - pravne pomoći između Francuske i Crne Gore.
P.S.2 Postoji li akt iz Crne Gore kojim se traži da se Đuro, Pero, Janko i Marko, zbog osnovane sumnje da su izvršili to i to krivično djelo stave na slušne aparate Republike Francuske?
Ne!
Pa u čemu nam to Francuzi pomažu i šta je sadržaj te međunarodne pravne pomoći.
Evo u čemu.&nbsp;
Molimo vas dostavite nam sve što ste čuli a odnosi se na građane Crne Gore, o čemu imamo saznanja od vas.
A onda ćemo mi po tome da formirano predmete.
I da sudimo, naravno.
P.S.3 A mi se branioci pozivamo na odluke suda u Beču, Parizu, Berlinu.
Buronjama.
Umjesto da pravno uprostimo, prostu, normiranu pravnu stvar.
P.S.4 Sudiće se na osnovu slučajnih dokaza, kako rekoše u sudnici.
Znam, znam, mnogo pričam.
Srećna Nova godina.

Šta je SKY ako nije mjera tajnog nadzora

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: radmila-zivkovic

Preminula glumica Radmila Živković

Klikovac osuđena na dvije godine i sedam mjeseci, Perić uslovna osuda

Arhiepiskopija Cetinjska podržava nalaganje badnjaka na Dvorskom trgu bez prisustva sveštenstva

Šofranac informisala Gutića o trenutnim izazovima u Domu starih

Šta je SKY ako nije mjera tajnog nadzora

PRATITE TVe UŽIVO