Mediji i politički analitičari u EU ocjenjuju da su padom francuske vlade ozbiljno uzdrmani francusko-njemačka osovina i cijela Unija, uz prijetnju da to pogodi i samu zonu eura.
Poljski list „Žečpospolita“ čak smatra da zbog političko-ekonomske krize kako u Francuskoj, tako i u Njemačkoj, „osovina Berlin-Pariz više nije ključna za EU i uz to, kao posljedica ukrajinskog rata, je izrastao drugi centar moći nordijskih, baltičkih zemalja i Poljske“.
EU utemeljena „unaprijed na dogovoru Berlina i Pariza o ključnim pitanjima više nije dovoljna ni valjana“, misli poljski dnevnik.
I francuski i drugi mediji u EU smatraju da je i položaj samog francuskog predsjednika Emanuela Makrona doveden u pitanje i da može uslijediti njegova ostavka.
Njemački sajt „Eurointelidžens“ upozorava da „padom francuske vlade sad slijedi rasulo“.
Mnogi analitičari izražavaju veliku bojazan da Evropska unija neće biti u stanju da se zbog krize osovine Berlin-Pariz sučeli s ukrajinskim ratom i prema Evropi nimalo naklonjenom novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Londonski nedjjeljnik „Ekonomist“ navodi da je „Francuska uronila u nepoznato…nema budžeta, nema vlade, teško je sagledati kako duboka politička kriza u Francuskoj može da se riješi“.
Iz redova njemačke Demohrišćanske stranke, koja je glavni favorit na predstojećim izborima u Njemačkoj u februaru, ipak stiže poruka da se „Evropa ne može lišiti Francuske, iako je pad Barnijeove vlada u nekoliko i hipoteka na stabilnost Evrope“.
Italijanski list „Korijere dela sera“ stavlja do znanja da je „makronizam umro“ i da je pokušaj predsjednika Makrona da ponovo stvori uporište u političkom centru propao.
Analitičar njemačko-francuskog instituta Mark Ringel upozorava da je „do urušavanja Francuske i Njemačke došlo u kritičnom trenutku kad moramo da se sučelimo s nizom problema, od komercijalnih zategnutosti s Kinom do povratka Trampa, a što zahtijeva snažnu Evropu“.
„Ali ako je Francuska politički blokirana isto kao i Njemačka, kako je moguće ići dalje?“, pita analitičar instituta iz Ludvigsburga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Analize o padu francuske vlade: Uzdrmana stabilnost cijele Evrope

Savjet Radio-televizije Crne Gore danas će, kako je to saopštila potpredsjednica tog tijela Marijana Camović-Veličković, najvjerovatnije usvojiti Programsko produkcioni i Finasijski plan težak 24,2 miliona eura, a o tim najznačajnijim dokumentima za tu medijsku kuću, prvi put u 80 godina dugoj istoriji odlučivaće osobe protiv kojih država Crna Gora vodi krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno krivičnog djela koje su počinili upravo kao članovi tog istog Savjeta u istom mandatu.
Camović-Veličković je obraćanjem medijima, zbog spriječenosti da prisustvuje sjednici, odlučila da na taj način ukaže javnosti na bitne informacije jer vjeruje da, kako kaže, zbog netransparentnog rada Savjeta drugačije neće moći da sazna.
Ona ukazuje da o vrtoglavom budžetu od 24,2 miliona eura odlučuju ljudi kojima se sa jedne strane sudi, a sa druge dozvoljava da nesmetano raspoređuju državni novac kao da je sve u najboljem redu. U pitanju su predsjednik Savjeta Veselin Drljević, te članovi Filip Lazović, Naod Zorić i Amina Murić. Sudi se i Predragu Miranoviću ali on više nije član Savjeta.
- Prema dostavljenom predlogu Finansijskog plana, planirani prihodi RTCG iznose ukupno 24.230.000 eura od čega će iz budžeta biti uplaćeno 20.080.000 eura. Od tog iznosa čak 11.687.000 eura će biti potrošeno za &nbsp;zarade a svega 7,3 miliona eura za proizvodnju programa. Podsjećam da se pet zaposlenih u RTCG redovo nalazi na spisku najvećih zarada u javnom sektoru, tu su „generalni direktor“, tri njegova pomoćnika i jedan urednik. Svih pet zarada se obračunava nezakonito – tvrdi Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, kako je budžet ogroman, ogromna su i odstupanja od i inače raskalašnog i neracionalno planiranog budžeta za 2023. godinu.
&nbsp;Camović-Veličković ukazuje da će za rad Savjeta, protiv čija četiri člana se vodi krivični postupak zato što su protivpravno izabrali tadašnjeg i sadašnjeg „generalnog direktora“, biti izdvojeno 160.000 eura. Ta stavka je 2021. godine, kada je ovaj Savjet preuzeo dužnost, iznosila 105.000 eura.
Za „Kreativni muzički program“ će umjesto 40.000 biti opredijeljeno 160.000 eura, a za „Emisije zabavnog sadržaja u sopstvenoj produkciji“ još 190.000 eura, i to za „late night show emisije i emisije zabavno takmičarskog karaktera“.&nbsp;
- Za ono što je jedinstvena obaveza RTCG, a to su obrazovni, naučni, dokumentarni i slični programi, nisu istaknuti iznosi jer se oni i dalje proizvode na nivou koji se ne može mjeriti procentima, a sva je pažnja na informativnom, sportskom i zabavnom programu kao da je u pitanju komercijalni medij a ne javni servis – ističe Camović-Veličković.
Ona u obraćanju medijima navodi i da će za Eurosong biti potrošeno 150.000 eura, za „rezervne djelove“ čak 200.000 eura (ove godine je to iznosilo 80.000), za spoljnje saradnike, i pored oko 800 stalno zapošljenih, 450.000 eura, a za službena putovanja 470.000 eura.
Za reprezentaciju će, prema Finansijkosm planu, biti opredijeljeno 40.000 eura, tako da je ova stavka od 2021. kada je iznosila 20.000 eur, porasla 100 posto. Nevjerovatno su porasli izdaci za promocije i sponzorstva, pa će 2025. za te svrhe potrošiti 150.000, u odnosu na 10.000 eura koliko je taj trošak iznosio 2021. godine.
Za advokate i notare će biti izdvojeno čak 55.000 eura, a nastaviće se izdvajanja za renoviranje zgrade RTCG, što je permanentan višemilionski posao već tri i po godine, a za tu stavku će biti opredijeljeno još milion eura, dok će investiciona ulaganja u opremu i slično iznositi 3.128.000 eura.
- Programsko produkcioni plan RTCG za 2025. godinu predstavlja spisak naziva emisija koje će se možda snimiti i emitovati tokom godine, jer u uvodnom dijelu direktor TV CG Milan Knežević ističe da je planiranje ove vrste prevaziđena forma. Sadržaj emisija koje su planirane ne znamo pa se ne može procijeniti njihova relevantnost, niti doprinos misiji Javnog servisa. Prema tome, nemoguće je komentarisati predloženi PPP za 2025. godinu. U tabelama se povremeno u jednoj rečenici poneka emisija i djelimično obražloži, ali to nije dovoljno ni samo za sebe, a naročito kada se pročita između desetina i desetina emisija čiji nazivi jednostavno ništa ne znače – ističe Camović-Veličković. &nbsp;&nbsp;
Čak se, kako kaže, pominje i Redakcija za istraživačko novinarstvo, ali samo u neobrazloženom podnaslovu.
- Podsjećam da je to redakcija koja je redovno u Programsko produkcionom planu, iako je u protekle četiri godine objavila 0 (nula) istraživačkih priča. Ujedno to je i ukupan broj istraživačkih priča koje je RTCG objavila u istom periodu – ističe Camović-Veličković.
Na sjednci će danas opet biti promijenjen Akt o sistematizaciji radnih mjesta, u kojem nije objašnjeno zbog čega se to radi, koliko se radnih mjesta gasi, koliko otvara i zašto.
- Kao i prethodnih godina, novac koji je preostao na računu umjesto da se vrati u državni trezor troši se nemilice i bez potrebe. Tako će posljednjeg dana u godini biti raspisan tender vrijedan 200.000 eura, uvećan za iznos PDV-a, za uslugu „održavnje Avid News sistema“. Podsjećam da je na prethodnoj sjednici izmijenjen Finansijski plan za 2024. godinu i da je preraspoređeno više od pola miliona eura kako bi se stvorio osnov da se nepotrebno potroše preostala sredstva umjesto da se vrate državi – navodi potredsjednica Savjeta.
Ona kaže i da će biti donijeta odluka o zatvaranju dopisništva u Herceg Novom i otvaranju novog u Tivtu, uz obrazloženje da su uočeni nedostaci koji su se ogledali u „zanemarljivom broju priloga i slanjem istih u PJ TVCG“, jer se naročito ljeti teško putuje kroz Novi „pa je zaposlenima jako teško i gotovo nemoguće doći brzo na lice mjesta kako bi uzeli izjavu ili snimili reportažu o nekom događaju“.&nbsp;
- Zbog toga će isti ljudi koji ne uspijevaju brzo da se kreću kroz Herceg Novi povećati efikasnost tako što će ipak morati proći kroz Novi, putovati do Tivta kroz ljetnje gužve koristeći trajekt i dolaziti do Tivta gdje će završavati priloge. To je logika kojom će biti vođen Savjet koji će usvojiti ovu, jednu u nizu, nebuloznih odluka iza koje se najvjerovatnije kriju lični interesi i revanšizam – zakljkučuje Camović-Veličković.
U prilogu vam dostavljam predloženi dnevni red i dva najvažnija dokumenta o kojima će se odlučivati, Programsko produkcioni i Finansijski plan, kako ne bih opterećivala sa ostalim fajlovima ali po potrebi ih mogu dostaviti.
Unaprijed zahvalna,
Marijana Camović Veličković
Članica Savjeta RTCG
&nbsp;

RTCG planira da potroši preko 900 hiljada EUR za spoljne saradnike i službena putovanja, troškovi rada Savjeta od 2021. porasli za 55.000 EUR

Zatvor na sjeveru je &nbsp;bio predviđen za ovo što danas imamo u ekspanziji, a to je organizovani kriminalitet, vrlo moćne kriminalne organizacije, i da bi se ti najopasniji kriminalci mogli držati pod kontrolom, da to bude zatvor &nbsp;onog tipa koji će ispunjavati, prije svega, te bezbjednosne standarde - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kriminolog Velimir Rakočević.&nbsp;
Kako je kazao, od &nbsp;2014.godine je aktuelno pitanje izgradnje zatvora na sjeveru Crne Gore &nbsp;te je prvobitan plan bio da to bude u Bijelom Polju gdje već postoji stari zatvor koji ne ispunjava osnovne standarde kad su u pitanju međunarodna i evropska zatvorska pravila.
- Naknadno je donijeta odluka da zatvor bude u Mojkovcu. Promijenile su se okolnosti od tada, brojne vlade su i planirale budžetom ta sredstva, a nakon deset godina vidimo da, sve su prilike, od toga neće biti ništa - naglasio je Rakočević.&nbsp;
Istakao je da to nije dobro iz više razloga, a prvi je zato što postojeći zatvorski kapaciteti u Spužu i Bijelom Polju nijesu dovoljni, ne ispunjavaju te standarde, naročito &nbsp;u pogledu bezbjednosti, a posebno ono što je najvažnije u toj oblasti, a to je mogućnost kontrole rizika i upravljanje rizicima.
- Iz ugla nekoga ko se time bavi cijeli život, ja sam podržao tu inicijativu, imajući u vidu, prije svega ono što su trendovi kad govorimo o suzbijanju kriminaliteta, naročito sa tog kriminološkog aspekta - kazao je.&nbsp;
Međutim, dodaje Rakočević, kako je došlo 2020.godine do promjene vlasti, umjesto da se taj kontinuitet nastavi što se tiče nekih ključnih projekata, došlo je do zastoja, ne samo kad je u pitanju izgradnja zatvora, nego i brojni projekti na sjeveru.&nbsp;
- Već godinama su u nekom zastoju i to nije dobro, naravno, jer svi znamo koliko je sjever pogođen, koliko su brojne migracije sa sjevera, vidjeli smo podatke sa popisa, koji su više nego alarmantni, i u tom smislu bojim da &nbsp;se prosto nema taj osjećaj koliko je važno izgraditi neku instituciju na sjeveru, i takođe zadržati određeni broj institucija, jer ukoliko nema institucija, ukoliko ugasite postojeće onda će naravno, pogotovo mladi ljudi, sa tog područja da migriraju prema centru države, odnosno, ono što je jako loše da idu iz zemlje - istakao je u Budilniku.&nbsp;
Prema tome, kako je kazao, &nbsp;kada sad sagledamo stanje vidjećemo da je imajući te nove okolnosti iskazan duplo veći novčani iznos koji je potreban za gradnju zatvora, što svakako ne smije da bude razlog da se od toga odustane.&nbsp;
- Ukoliko bi stotinak mladih ljudi bilo zaposleno, to je uspjeh za državu, jer tu bi mogli i da zasnuju porodicu i da ne idu sa sjevera - rekao je Rakočević.
Trendovi kriminaliteta danas, podsjeća Rakočević, su nove vrlo opasne forme i i taj zatvor je bio predviđen za tu vrstu kriminaliteta.
- Zatvor na sjeveru je &nbsp;bio predviđen za ovo što danas imamo u ekspanziji, a to je organizovani kriminalitet, vrlo moćne kriminalne organizacije, i da bi se ti najopasniji kriminalci mogli držati pod kontrolom, da to bude zatvor &nbsp;onog tipa koji će ispunjavati, prije svega, te bezbjednosne standarde - istakao je Rakočević.
Bezbjednosna problematika je u ovom trenutku izraženija, cijeni Rakočević, nego što je ikada bila, i ključna &nbsp;stvar je što se u zatvoru nalazi veliki broj pripadnika suprotnih kriminalnih organizacija, i zbog toga se jedan dio tih lica, kako kaže, upućuje u Bjelopoljski zatvor.
- &nbsp;Imajući u vidu da su zatvori rađeni čak znatno prije nego što je moja generacija počela da radi na tim poslovima, po definiciji se nametnulo pitanje inoviranja tog sistema, i izgradnji jednog zatvora koji bi riješio ključni problem, jer ovdje imate ne ono što se obično kaže za neke delikvente koji nemaju taj kriminalni kredibilitet, tog tipa - rekao je Rakočević.&nbsp;
Naglašava da mi nijesmo ni Norveška, ni Malta, pa da to bude zatvor koji više liči na neki hotel, dodajući da uslove treba stvoriti, ali i ispuniti stroge bezbjednosne standarde.&nbsp;
- Šta bi se desilo da doće do direktnog kontakta ili sukoba suprotstavljenih klanova, i ukoliko bi do toga došlo, došlo bi do najtežih posljedica. Imajući u vidu upravu tu problematiku, sa kojim se službenici zatvora suočavaju, pretpostavljam da je ovo bila ideja da se ti najopasniji delikventi, kao što se to radi svugdje u svijetu, da se stvore uslovi za njihovo bezbjedno čuvanje, bilo da su u pritvoru, ili na izdržavanju kazne - kazao je Rakočević.&nbsp;
Osvrnuo se i na to da su &nbsp;neke procjene bile na 200, 250 smještajnih kapaciteta, i to bi smanjilo prenatrpanost zatvora, koja je, kako je kazao, jako izražena, i kad pogledamo u odnosu na druge države, u samom smo vrhu po toj prebukiranost zatvora, što je svakako bila jedna dobra ideja, a to govori iz igla struke, da se za učinioce krivičnih djela, kad govorimo o najtežim oblicima kriminalnog ispoljavanja, stvore neophodni uslovi, koji bi ispunjavali te bezbjednosne standarde, i što se tiče sprečavanja ometanja istrage, a i izdržavanja kazne, naravno, naročito u tom dijelu pravilne klasifikacije, kategorizacije tih lica, i preveniranja bilo kakvih rizika od sukoba, bjekstva, nereda i svega onog što je svojstveno zatvorskom sistemu- zaključio je Rakočević.

Rakočević: Novi zatvor bi trebalo da ispunjava sve bezbjednosne standarde

Za građane je važno napomenuti &nbsp;da se ništa strašno neće desiti 1. januara, ukoliko država funkcioniše kako treba, a vlasti nas uvjeravaju da država funkcioniše - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta dr ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
Neusvajanje budžeta za 2025.godinu, kaže Rabrenović, predstavlja izazov za ekonomsku i fiskalnu politiku države, ali i za, dodaje on, politički dio sistema i cjelokupno, kako tvrdi, funkcionisanje &nbsp;države.
- Ne radi se o nikakvom strašnom sudu, niti o apokalipsi u ekonomskom sistemu Crne Gore. To su scenariji koji su se dešavali i u prošlosti Crne Gore, tako da smo imali nešto slično i 2009.godine, pa zatim 2020.godine, kada je trebalo budžet za 2021.godine, pa je usvojen tek u junu mjesecu 2021.godine, pa sad imamo i budžet za 2025.godinu. Kritika bi trebalo da bude upućena na cjelokupan politički sistem, prije svega na zakonodavnu vlast, jer oni, iako ih struka upozorava decenijama, kasno usvajaju budžet, zadnjih dana, ili zadnjih minuta tekuće godine, za narednu godinu, što je strašno loša politika, i strašno loša praksa, sa tim se mora prekinuti, kako ne bi došli u sličnu situaciju - rekao je Rabrenović.
Za građane je važno napomenuti, poručuje Rabrenović, da se ništa strašno neće desiti 1.januara, ukoliko, ističe on, država funkcioniše kako treba, a vlasti nas, kako kaže, uvjeravaju da država funkcioniše.
- Posle 1. januara će biti i plate, penzije, socijalna davanja, i sve ono što je država obavezna da svojim građanima isporiči, i što je ključna, i možda najvažnija obaveza koju ima. Prihodovna strana budžeta se ne mijenja, ona ostaje standardno ista, znači svi oni prihodi koje država ima od poreza, carina, i raznih drugih doprinosa, i raznih drugih instrumenata koji joj daju snagu, koji daju novac budžetu, će funkcionisati nesmetano, čak će biti &nbsp;po pravilu i uvećani, jer je najavljeno da će od 1.januara biti dodatno naplaćivana neka vrsta carine za proizvode koji se naručuju prelo online platformi, tako da će država ostvariti dodatne prihode na taj način. Problem političarima je rashodna strana, jer se kod nas političari i poslanici brinu ko će koliko da zahvati iz toga budžeta i da rasporedi za neke svoje političke ideje, što mislim da je u ovom trenutku vrlo pogrešno, i da se ne razmišlja o onome što je bitno i što je konkretno, a to je da se unaprijedi investicioni ciklus u Crnoj Gori, i da se bolje funkcioniše - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpRTBFTG-pww&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Neće biti apokalipsa u ekonomskom sistemu zato što nije usvojen budžet za 2025.godinu

TikTok predstavlja ozbiljnu prijetnju za buduće izborne procese u Evropi, a poseban problem predstavlja nedostatak svijesti o tim prijetnjama u Crnoj Gori - pokazuje istraživanje Digitalnog forenzičkog centra "''Mladi i (dez)informisani - Rastući uticaj TikTok-a u izbornim procesima''.
U ovoj analizi navodi se da kombinacija masovne upotrebe platforme, njenog algoritamskog favorizovanja sadržaja, kao i zloupotrebe za sprovođenje koordinisanih dezinformacionih kampanja otvara prostor za manipulaciju javnim mnjenjem i ugrožavanje demokratskih procesa.
- Uprkos ubrzanom rastu korisnika TikToka u zemlji i potencijalu za zloupotrebu platforme u političke svrhe, institucije i društvo nisu adekvatno pripremljeni da odgovore na izazove digitalnog doba. Edukacija stanovništva, uspostavljanje regulatornih mehanizama i jačanje kapaciteta za praćenje digitalnih platformi ključni su koraci kako bi se smanjio rizik od destabilizacije izbornih procesa i očuvala demokratska stabilnost Crne Gore i regiona - ističu u Digitalnom forenzičkom centru.
Društvene mreže su, kako navode, odavno postale najveći izvor manipulacija informacijama, a samim tim i alat za &nbsp;kontrolisanje javnog mnjenja, naročito u kontekstu političkih i izbornih procesa.&nbsp;
- Platforme kao što su Fejsbuk, Iks (X) i TikTok pružaju brz i neometan kanal za plasiranje propagande, obmanjujućih narativa i koordinisanih dezinformacionih kampanja. Strani akteri, uključujući države i organizacije, koriste mreže kako bi uticali na javno mnjenje i izazvali polarizaciju društva. Algoritmi koji favorizuju senzacionalistički sadržaj i korisnicima serviraju objave u skladu sa njihovim već formiranim stavovima dodatno pojačavaju uticaj destruktivnih informacija. Takve pojave imaju značajan potencijal da destabilizuju političke procese, naruše povjerenje u institucije i ugroze nacionalnu bezbjednost - navodi se u analizi.&nbsp;
DFC se posebno bavio uticajem TikTok-a, društvene mreže kineske kompanije Bajtdens (ByteDance), koja je fokusirana na kratke video klipove koji traju od 15 sekundi do tri minuta.
- Podaci pokazuju da TikTok broji više od milijardu korisnika. S obzirom na to da kompanija objavljuje podatke o publici za oglašavanje samo za korisnike starije od 18 godina, stvarni domet TikTokove publike vjerovatno je veći od &nbsp;prikazanih brojki. TikTok omogućava targetiranje plaćenim kampanjama korisnika starijih od 13 godina. Izvještaji objavljeni u oglašivačkim resursima kompanije Bajtdens pokazuju da je TikTok početkom 2024. godine u Crnoj Gori imao 286.000 korisnika starijih od 18 godina. TikTok je po korištenju najbrže rastuća društvena mreža u našoj zemlji. Poređenja radi, korisnika Iks (nekadašnji Tviter) u Crnoj Gori je svega 77-500 - precizirano je u analizi DFC-a.
Posebnu su pažnju obratili na politiku privatnosti, a koji se, kada je TikTok u pitanju, odnose na prikupljanje, korišćenje i objelodanjivanje ličnih informacija korisnika te platforme.&nbsp;
- Kompanija prikuplja osjetljive podatke o korisnicima čak i kada oni ne sačuvaju ili ne podijele sadržaj. To izaziva zabrinutost na dva fronta: privatnost i sajber bezbjednost, pri čemu su iz DFC-a posebno naglasili problem sa najsanom politikom zadržavanja podataka, odnosne dužine čuvanja podataka i brzine uklanjanja podataka sa mreže - kazali su iz DFC-a.
Operacije uticaja na TikToku su, kako dodaju, efikasne jer platforma okuplja ogroman broj mladih korisnika koji su otvoreniji prema viralnim trendovima i vizuelnom sadržaju.&nbsp;
- Uz algoritamski sistem preporuka, političke i ideološke poruke mogu se brzo proširiti obezbjeđujući široku publiku u kratkom vremenskom periodu. TikTok podstiče angažman kroz interakciju i kreiranje sopstvenih verzija viralnih snimaka, što lako stvara lančanu reakciju propagiranja određenog narativa. Sve to olakšava manipulaciju, a nedostatak adekvatne kontrole autentičnosti sadržaja dodatno pogoduje kampanjama dezinformisanja - upozoravaju iz DFC-a.

DFC: TikTok ozbiljna prijetnja za buduće izborne procese u Evropi, poseban problem nedostatak svijesti o tome u CG

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: pad-francuske-vlade

Analize o padu francuske vlade: Uzdrmana stabilnost cijele Evrope

RTCG planira da potroši preko 900 hiljada EUR za spoljne saradnike i službena putovanja, troškovi rada Savjeta od 2021. porasli za 55.000 EUR

Rakočević: Novi zatvor bi trebalo da ispunjava sve bezbjednosne standarde

Rabrenović: Neće biti apokalipsa u ekonomskom sistemu zato što nije usvojen budžet za 2025.godinu

DFC: TikTok ozbiljna prijetnja za buduće izborne procese u Evropi, poseban problem nedostatak svijesti o tome u CG

PRATITE TVe UŽIVO