<article>Stotine hiljada putnika ostale su zarobljene širom svijeta nakon što su ključna aerodromska čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak je otkazano još stotinu letova, što je produžilo haos u globalnom vazdušnom saobraćaju i dodatno pogoršalo situaciju za putnike. Radi se o najtežem udarcu za avio-industriju od pandemije kovida-19, piše The Guardian.Hiljade otkazanih letovaGlavni aerodromi na Bliskom istoku, uključujući Dubai, najprometnije međunarodno čvorište na svijetu, zatvoreni su treći dan zaredom. Prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware, u subotu je otkazano gotovo 2.800 letova, a u nedjelju 3.156. Samo u ponedjeljak rano ujutro otkazano je već 1.239 letova.Avio-kompanije Emirates iz Dubaija, Etihad Airways iz Abu Dabija i Qatar Airways iz Dohe zajedno su otkazale stotine letova, dok su i drugi prijevoznici, poput Air Indije, obustavili svoje usluge u regionu.- Za putnike nema uljepšavanja. Trebaju se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja u narednih nekoliko dana, kako se napadi budu odvijali i, nadamo se, priveli kraju.- rekao je Henri Harteveldt, analitičar avio-industrije i predsjednik Atmosphere Research Group. Dok se većina putnika bori da dođe do informacija, izuzetno bogati traže alternativu. - Saudijska Arabija trenutno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti region- izjavio je za Semafor Amir Naran, izvršni direktor kompanije za posredovanje privatnim avionima Vimana Private, procjenjujući da cijena leta privatnim mlaznjakom od Rijada do Evrope može dostići i do 350.000 dolara.</article>

Stotine hiljada putnika ostale su zarobljene širom svijeta nakon što su ključna aerodromska čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran.&nbsp;
U ponedjeljak je otkazano još stotinu letova, što je produžilo haos u globalnom vazdušnom saobraćaju i dodatno pogoršalo situaciju za putnike. Radi se o najtežem udarcu za avio-industriju od pandemije kovida-19, piše The Guardian.
Hiljade otkazanih letova
Glavni aerodromi na Bliskom istoku, uključujući Dubai, najprometnije međunarodno čvorište na svijetu, zatvoreni su treći dan zaredom. Prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware, u subotu je otkazano gotovo 2.800 letova, a u nedjelju 3.156. Samo u ponedjeljak rano ujutro otkazano je već 1.239 letova.
Avio-kompanije Emirates iz Dubaija, Etihad Airways iz Abu Dabija i Qatar Airways iz Dohe zajedno su otkazale stotine letova, dok su i drugi prijevoznici, poput Air Indije, obustavili svoje usluge u regionu.
- Za putnike nema uljepšavanja. Trebaju se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja u narednih nekoliko dana, kako se napadi budu odvijali i, nadamo se, priveli kraju.- rekao je Henri Harteveldt, analitičar avio-industrije i predsjednik Atmosphere Research Group.&nbsp;
Dok se većina putnika bori da dođe do informacija, izuzetno bogati traže alternativu.&nbsp;
- Saudijska Arabija trenutno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti region- izjavio je za Semafor Amir Naran, izvršni direktor kompanije za posredovanje privatnim avionima Vimana Private, procjenjujući da cijena leta privatnim mlaznjakom od Rijada do Evrope može dostići i do 350.000 dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

putnici

Sukob na Bliskom Istoku

Svijet

Zbog sukoba na Bliskom istoku: Stotine hiljada putnika zaglavljeno širom svijeta

Stotine hiljada putnika ostale su zarobljene širom svijeta nakon što su ključna aerodromska čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. 
U ponedjeljak je otkazano još stotinu letova, što je produžilo haos u globalnom vazdušnom saobraćaju i dodatno pogoršalo situaciju za putnike. Radi se o najtežem udarcu za avio-industriju od pandemije kovida-19, piše The Guardian.
Hiljade otkazanih letova
Glavni aerodromi na Bliskom istoku, uključujući Dubai, najprometnije međunarodno čvorište na svijetu, zatvoreni su treći dan zaredom. Prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware, u subotu je otkazano gotovo 2.800 letova, a u nedjelju 3.156. Samo u ponedjeljak rano ujutro otkazano je već 1.239 letova.
Avio-kompanije Emirates iz Dubaija, Etihad Airways iz Abu Dabija i Qatar Airways iz Dohe zajedno su otkazale stotine letova, dok su i drugi prijevoznici, poput Air Indije, obustavili svoje usluge u regionu.
- Za putnike nema uljepšavanja. Trebaju se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja u narednih nekoliko dana, kako se napadi budu odvijali i, nadamo se, priveli kraju.- rekao je Henri Harteveldt, analitičar avio-industrije i predsjednik Atmosphere Research Group. 
Dok se većina putnika bori da dođe do informacija, izuzetno bogati traže alternativu. 
- Saudijska Arabija trenutno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti region- izjavio je za Semafor Amir Naran, izvršni direktor kompanije za posredovanje privatnim avionima Vimana Private, procjenjujući da cijena leta privatnim mlaznjakom od Rijada do Evrope može dostići i do 350.000 dolara.

Pred Crnom Gorom je vrlo zahtjevan i ambiciozan zadatak, &nbsp;da se sprovede proces energetske tranzicije i pristupi jedinstvenom energetskom evropskom tržištu, što je veoma važno socioekonomsko pitanje - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinatorka &nbsp;Eko- tima Dijana Milev Čavor.
Usklađivanjem &nbsp;crnogorskog zakona energetski &nbsp;sektor sa propisima i pravilima EU ispunjeni su ključni preduslovi za formalno pristupanje Crne Gore, kako ističe sagovornica, jedinstvenom evropskom energetskim tržištu.
- &nbsp;Ono što, između ostalog, podrazumijeva ova integracija tržišta znači da će se u budućnosti cijene električne energije formirati u zavisnosti od kretanja na regionalnom, odnosno evropskom tržištu. Govorimo o tržišnim cijenama, cijenama koje se formiraju na evropskim berzama, dok znamo da je za krajnje potrošače cijena električne energije i dalje u Crnoj Gori regulisana, od strane Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. Međutim, &nbsp;dugoročno gledano te cijene će zavisiti od tržišnih, odnosno od veleprodajnih cijena. Ono zbog čega je takođe značajna ova energetska integracija i formiranje tog jedinstvenog tržišta jeste i lakša trgovina električnom energijom, odnosno lakša kupovina električne energije između zemalja Evrope, ali takođe i veća sigurnost snabdijevanja- rekla je Milev Čavor.
Dodaje da je pristup jedinstvenom energetskom tržištu važan i u kontekstu razvoja obnovljivih izvora energije, a veće tržište takođe daje i mogućnost za lakše upravlje i balansiranje tim sistemom.
- Ova integracija tržišta jeste jedno od najvažnijih strateških ciljeva Evropske unije kada je u pitanju oblast energetike, tako da je to i razlog zbog čega je i formirana Energetska zajednica prije vise od 20 godina i razlog zbog čega mi već 20 godina radimo na usklađivanju naših zakona sa pravnom regulativom i zakonima Evropske unije. To nije samo interes zemalja koje nijesu članice Evropske unije, već je to interes i zemalja koje jesu članice i to je cilj koji podrazumijeva da imamo stabilno , jedinstveno evropsko energetsko tržište koje je i otporno na sve potencijalne energetske šokove, spoljne uticaje ili na neke energetske krize. Crna Gora je u procesu verifikacije u smislu da Energetska zajednica, ali i Evropska komisija provjeravaju usklađrnost naših zakona sa tim evropskim propisima i provjeravamo da li smo mi tehnički zaista spremni za implementaciju ove zakonske regulative. Tek nakon toga, nakon dobijanja zelenog svjetla od Evropske komisije Crna Gora može i formalno pristupiti i priključiti se tome jedinstvenom evropskom tržištu- zaključila je Milev Čavor.

Milev Čavor: Cijene električne energije u budućnosti će se formirati u zavisnosti od kretanja na evropskom tržištu

Iz Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore kazali su da dok se direktor bavi terorom nad radnicima koji ne dozvoljavaju degradiranje ličnog integriteta, preduzeće Parking servis njegovom nestručnošću ili svjesno, svakodnevno trpi ogromne gubitke.
- U saznanju smo da Parking servis već danima nema karata, kao ni blokova za pisanje parking naloga. Naime na kioscima uopšte nema karata u iznosima od 0.40, 0.50 i 0.60 eura, a istovjetno ih nemaju ni kontrolori koji izdaju naloge od 2.40, 2.50 i 2.60 eura. Naime, karte koje su se distribuirale na kioscima nije moguće kupiti još od nove godine, dok naloga za 2026.godinu nema od 24. februara, iz kog razloga kontrolori nisu u mogućnosti iste da izdaju, jer nisu obezbjeđeni blokovi- navodi seu saopštenju koje potpisuje predsjednik Sindikata Nenad Rakočević.
On podsjeća da kako se u prosjeku dnevno izdavalo između 700 i 1.000 naloga, kumulativno je to predstavljalo dnevni prihod i do 2.500 eura ili ukupno preko 20 hiljada eura štete do današnjeg dana.
- Ovaj ozbiljan problem osim što direktno utiče na korisnike, odnosno stanare koji uredno plaćaju i koji iz ovog razloga imaju manje ili nemaju mjesta na raspolaganju za parkiranje, a firma Parking servis istovremeno trpi značajan pad prihoda- kazao je Rakočević.
Iz ranijih iskustava, kako navodi, dešavalo se da kada se prelazilo na nove sisteme i reorganizaciju rada, nije bilo ovako velikih propusta, niti je postojao prazan hod između, već je bio unaprijed bio pripremljen adekvatan sistem zamjene.
- Postavljamo pitanje, ko će odgovarati za ovako velike i neznavene odluke i ko će nadoknaditi sve gubitke preduzeća. Rukovodstvo Parking servisa definitivno ovaj problem mnogo ne tangira, jer su im misli zaokupljene najnovijim voznim parkom za njih troje čelnika, plaćen oko 120 hiljada eura. Tri vozila Škode su nedavno stigle i čekaju sakrivena do trenutka kada će se stišati javna i velika afera koja je nastala usled njihove nepotrebne i neracionalne nabavke- navodi se u saopštenju.
Direktor sa svojim menadžmentom, kako navode,i dalje vrši ogromne pritiske, pogotovo prema članovima i samom Sindikatu Parking servisa “Naš glas”.
- Ubrzo će usljed toga kao samo jedna u nizu biti predata i krivična prijava u skladu sa članom 182 Krivičnog zakonika Crne Gore, gdje su se u potpunosti stekli svi potrebni uslovi. Međutim prije ove biće predata druga prijava koja na bazi opravdane sumnje tereti direktora i uvezano lice za tešku zloupotrebu položaja u namjeri sticanja lične koristi. Da su svjesni svih svojih postupaka, a nama potvrdilo uvjerenje da istrajemo do kraja, do konačnih pojedinačnih odgovornosti, menadžment je taktički promjenio način djelovanja prema članovima našeg sindikata, pa sada umjesto pritisaka istim degradiranim i uniženim ljudima nudi preraspoređivanje na bolja radna mjesta, ali pod uslovom da istupe iz Sindikata “Naš glas”- kazao je Rakočević.
Nikola Lazović koji je, kako zaključuje Rakočević, nekadašnji aktivni pripadnik političkih struktura koje su vedrile i oblačile decenijama je očito bio dobar učenik, pa svoje iskustvo kako se neposlušni disciplinuju adekvatno primjenjuje i u svojoj novoj ulozi direktora i istaknutog predstavnika jedne političke partije u koju je prešao nakon 2020 godine.

Rakočević: Parking servis već danima nema karata i blokova za naloge, gubici preko 20.000 eura, direktor se bavi terorom nad radnicima

Na sjednici Skupštine Crne Gore, održanoj u petak prošle sedmice, usvojeni su Zakon o upravljanu podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čiji je predlagač Minisarstvo zdravlja, kazali su iz resornog ministarstva i istakli da usvajanje ovih sistemskih zakona predstavlja značajan i strateški iskorak u daljem unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore.
&nbsp;Riječ je, kako kažu, o reformskim rješenjima koja postavljaju temelje savremenog, efikasnog i transparentnog upravljanja zdravstvenim podacima, uz jasno definisane mehanizme zaštite prava pacijenata i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite.
Tokom skupštinske rasprave, zakoni su detaljno obrazloženi kroz argumentovanu i sadržajnu diskusiju.
U svom obraćanju, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun naveo je ključne ciljeve predloženih zakonskih rješenja, ističući da se njihova suština ogleda u boljoj podršci zdravstvenim radnicima i uspostavljanju sigurnije zdravstvene zaštite za sve građane i građanke, kao i jačanju sposobnosti države da odgovori savremenim izazovima u oblasti zdravstva.
Obrazlažući Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, Šimun je rekao da je sprovedena detaljna komparativna analiza pravnih okvira više država Evropske unije poput Danske, Estonije, Finske, Njemačke i Slovenije, koja je jasno pokazala da savremeni zdravstveni sistemi počivaju na jedinstvenim, bezbjednim i interoperabilnim informacionim sistemima. On je dodao da je upravo na tim iskustvima i načelima zasnovan ovaj zakon.
- Predlog zakona uvodi digitalno zdravlje kao zasebnu i jasno definisanu normativnu oblast. Digitalno zdravlje se ne posmatra samo kao tehničko pitanje, već kao integralni dio zdravstvene zaštite, javnog zdravlja kao i upravljanja i planiranja zdravstvenim sistemom. Razvojem digitalnog zdravlja upravlja Ministarstvo. Zakon normira procese, tehnologije i infrastrukturu koji omogućavaju digitalnu razmjenu zdravstvenih podataka, razvoj elektronskih servisa, telemedicinu i digitalnu podršku zdravstvenim radnicima i pacijentima- kazao je Šimun.
Ministar je istakao da je jedna od ključnih inovacija zakona precizno normiranje pojmova zdravstvene dokumentacije i evidencije, koje obuhvataju medicinsku dokumentaciju i evidencije koje nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje.
- Ona obuhvata medicinsku dokumentacija koji nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje. Normiranje ovih pojmova je od suštinskog značaja jer: uklanja pravne nejasnoće i različita tumačenja u praksi, jasno definiše odgovornosti za vođenje, čuvanje i zaštitu dokumentacije, omogućava standardizovano elektronsko vođenje dokumentacije, predstavlja osnov za interoperabilnost i razmjenu podataka unutar IZIS-a ali i van njega sa sistemima koji su od značaja za pružanje zdravstvene zaštite i usluga- rekao je Šimun.
Šimun je posebno naglasio da se ovim zakonom uvodi elektronski medicinski i elektronski zdravstveni karton, kojima se, kako je ukazao, jačaju prava pacijenata na uvid i kontrolu nad sopstvenim podacima, obezbjeđuje kontinuitet liječenja i smanjuje nepotrebno ponavljanje pregleda i procedura.
Govoreći o predlogu Zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar je poručio da se ovim izmjenama ne uvode izolovane novine, već da se usklađuje osnovni zakon sa razvojem digitalnog zdravlja, novim propisima u oblasti upravljanja podacima i potrebom da se zdravstveni sistem organizuje na standardizovan, interoperabilan i bezbjedan način.
- Bez jasnih pravila o: vrsti i sadržaju medicinske dokumentacije, načinu vođenja i razmjene podataka, rokovima obrade i dostavljanja, bezbjednosti i načinu korišćenja podataka - nije moguće obezbijediti ni kvalitet zdravstvene zaštite, ni odgovorno upravljanje sistemom. Zato se ovim zakonom postavlja jasan princip: pitanja medicinske dokumentacije i evidencija, sistemski se vezuju za poseban Zakon o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, čime se stvara koherentan normativni okvir za razvoj digitalnog zdravstva- naglasio je Šimun u svom obraćanju poslanicima.
Najznačajnija novina ovog Predloga zakona, kako je istakao, predstavlja formiranje Agencije za digitalno zdravlje kao samostalnog pravnog lica čiji je osnivač Vlada.
- Razlog za njeno osnivanje je potreba da digitalno zdravlje dobije trajnu institucionalnu strukturu, a ne da zavisi od projektnih rješenja i disperzovanih nadležnosti. Zakonom se detaljno uređuju: pravni položaj Agencije, njene operativne, tehničke i razvojne nadležnosti, organe upravljanja (Savjet i direktor), uslove i ograničenja za imenovanja, finansiranje i javnost rada. Agencija će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem i razvojem IZIS, obezbjeđivati interoperabilnost sistema i predlagati uvođenje novih digitalnih alata u zdravstvenu praksu. Time se po prvi put uspostavlja jedinstveni operativni centar odgovornosti za digitalnu infrastrukturu zdravstva- poručio je ministar.
Šimun je naveo i da se ovim zakonom uvodi institut mobilne apoteke kao poseban način prometa na malo ljekova i medicinskih sredstava putem specijalno opremljenih vozila, te da se pored toga njime preciziraju i uslovi za početak rada zdravstvene ustanove, kao i da se definišu uslovi pod kojima zdravstveni radnici stariji od 66 godina mogu nastaviti rad, ali i da se uređuju pitanja specijalizacija, užih specijalizacija i licenci.
Usvojeni zakoni predstavljaju okvir za dodatnu modernizaciju zdravstvenog sistema kroz digitalnu transformaciju i jačanje institucionalnih kapaciteta. Njima se unapređuje usklađenost sa evropskim i svjetskim standardima, čime se osnažuju stabilnost, predvidivost i povjerenje u zdravstvenu zaštitu.
Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno dosljednoj implementaciji usvojenih rješenja, sa ciljem da građanima obezbijedi siguran, dostupan i tehnološki unaprijeđen zdravstveni sistem, zasnovan na principima profesionalnosti, odgovornosti i javnog interesa.

MZ: Crna Gora gradi digitalno i bezbjedno zdravstvo – usvojeni ključni reformski zakoni

Imajući u vidu da su predstavnici Višeg suda našli za shodno da učestvuju u nekim televizijskim emisijama, a nijesu da se nađu danas u Skupštini pred poslanicima, mislim da to nije dobra poruka. Mi kao poslanici i kao Skupština poštujemo nezavisnost suda, ali ako oni već u dopisu navode da moramo zajedno institucionalno da djelujemo kako bismo mijenjali određene zakone, te zakone moramo mijenjati ovdje u Skupštini, kazao je zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Zoran Mikić.
Zakone, kako je dodao, ne možemo mijenjati u televizijskim emisijama, već u Skupštini.&nbsp;
- Neka se dogovore predstavnici Višeg suda i predstavnici Vlade da predstave određene izmjene i dopune, a o njima će poslanici zauzeti stav. Ali mislim da nije dobra praksa nedolazak predstavnika Višeg suda na ovo kontrolno saslušanje - poručio je Mikić.&nbsp;
Zajedničkoj sjednici odbora prisustvu direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ispred Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević i ministar pravde Bojan Božović.
Na sjednici se nije pojavio šef ANB-a Ivica Janović, dok je predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović najavio da neće doći na zajedničko kontrolno saslušanje.
<h2>Zirojević: Sud u ovoj situaciji duboko zakazao</h2>
Član Odbora za bjezbjednost i pravosuđe i poslanik Nikola Zirojević je kazao da, ako je primjereno da predsjednik Višeg suda gostuje po televizijama, onda bi trebalo da mu bude prioritet da u Skupštini da odgovore za ono za šta tvrdi da je u pravu.&nbsp;
- Činjenica da ga danas ovđe nema meni dovoljno govori – to nije samo kukavičluk, već i pokazatelj da je Sud u ovoj situaciji duboko zakazao. Zbog toga smatram da moramo održati ovo kontrolno saslušanje i čuti ljude koji su danas ovdje. Treba da ispoštujemo činjenicu da su prisutna dva ministra, direktor policije i koleginica koja nije direktorica ANB-a, ali vjerujem i znam da je dovoljno kompetentna da odgovori na sva pitanja, jer nije prvi put ovdje sa nama - ističe Zirojević.&nbsp;
Zirojević smatra da, iz poštovanja prema njima, medijima i zbog interesa javnosti, treba održati ovo saslušanje.
- &nbsp;Jer, ako ćemo potpuno zamrznuti kontrolnu ulogu i jednog i drugog odbora zato što je neko iz suda umislio da je iznad svih nas pa se ne pojavljuje, onda možemo i da raspustimo Skupštinu. Ne postoji način da mi njih dovedemo, kao što ne postoji način da kontrolišete nečiju mjeru nadzora zabrane napuštanja stana, tako ne postoji ni način da silom dovedemo predsjednika Višeg suda u ovu salu. Ako ćemo ulogu parlamentarne kontrole svesti na to da li će se neko iz sudske ili bilo koje druge vlasti pojaviti ili neće, mislim da je to duboko pogrešno. Smatram da će oni sami dovoljno reći o tome ko je u ovoj situaciji zakazao - poručio je Zirojević.&nbsp;
Radović je ranije u dopisu ocijenio da bi njegovo saslušanje pred Skupštinom moglo narušiti samostalnost i nezavisnost suda, koje jamči Ustav Crne Gore, kao i da smatra da raspravu o sistemskim problemima koji se tiču primjene pojedinih odredaba Zakonika o krivičnom postupku treba voditi na drugim adresama.&nbsp;
Iz Vrhovnog suda su konstatovali da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju učešće predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije ili predsjednika suda na kontrolnom saslušanju u formatu u kojem je poziv upućen.
Miloš Medenica osuđen je na deset godina i dva mjeseca zatvora, a nakon izricanja presude je pobjegao i za njim je raspisana potjernica.
Viši sud u Podgorici prvostepeno je osudio Medenicu zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, protivzakoniti uticaj putem pomaganja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Zbog sukoba na Bliskom istoku: Stotine hiljada putnika zaglavljeno širom svijeta

Tagovi

Milev Čavor: Cijene električne energije u budućnosti će se formirati u zavisnosti od kretanja na evropskom tržištu

Rakočević: Parking servis već danima nema karata i blokova za naloge, gubici preko 20.000 eura, direktor se bavi terorom nad radnicima

MZ: Crna Gora gradi digitalno i bezbjedno zdravstvo – usvojeni ključni reformski zakoni

Mikić: Predstavnici Višeg suda našli za shodno da učestvuju u televizijskim emisijama, ali ne i da se nađu u Skupštini

PRATITE TVe UŽIVO