Vučić se nakon poraza okrenuo TikToku i Instagramu. Što se promijenilo?

DOK JE BIO NA VLASTI, Vučić je bio stalno prisutan na televizijskim ekranima. Nakon poraza, sada marljivo objavljuje sadržaje na TikToku i Instagramu. I retorika mu je agresivnija, ali koliko će to trajati?

Nije prošlo mnogo vremena od izbornog poraza, a bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ostali čelnici Srpske napredne stranke (SNS) gotovo su nestali sa radara javnog medijskog servisa, piše Deutsche Welle.

Nekada neprikosnoven po broju pojavljivanja na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, sa rekordna 64 televizijska uključenja uživo u avgustu ove godine, Vučić se preselio na sopstveni TikTok kanal. Tamo objavljuje i po nekoliko video-snimaka dnevno, najčešće u formi direktnog obraćanja.

Iako su i dalje prisutni na televizijama koje su im bile bliske tokom četrnaestogodišnje vladavine, i ostali članovi SNS-a počeli su primjetno češće da koriste društvene mreže kao kanal neposredne komunikacije sa svojim biračima.

I dalje su, međutim, aktivni i često lažni profili, takozvani botovi, koji na društvenim mrežama komentarišu i dijele njihove sadržaje. Čini se da su njihove objave znatno vidljivije nego tokom predizborne kampanje.

Govore li sada nešto drugačije?

Nakon izbornog poraza, članovi SNS-a očekivano kritikuju najave, poteze i aktivnosti Studentske liste, koja je ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima.

U tome prednjače Aleksandar Vučić – lider opozicije, kako sam sebe naziva – aktuelni predsjednik SNS-a Miloš Vučević, advokat Vladimir Đukanović i poslanik Milenko Jovanov. Njihove objave dijeli veliki broj korisnika društvenih mreža.

Ana Stojiljković, stručnjakinja za komunikacije i savjetnica za izborne kampanje, smatra očekivanom veću vidljivost tih objava u odnosu na period predizborne kampanje.

Budući da je, kako kaže, završena intenzivna i raznovrsna komunikacija karakteristična za predizborne kampanje i da su trenutno „važniji procesi preuzimanja vlasti i prenošenja legitimiteta sa studenata na kandidate, a manje komunikacija sa javnošću“, SNS-u se otvorio prostor „koji mu omogućava da svoje narative i dalje održava prisutnim u javnosti“.

Ipak, upozorava da je upitno „kakav je njihov uticaj na šire biračko tijelo“.

– Rekla bih da je komunikaciona strategija SNS-a u ovom postizbornom periodu usmjerena na ohrabrivanje biračkog tijela, aktivista, članova i partijskih funkcionera, kako bi se spriječilo njihovo osipanje. Vjerovatno je usmjerena i na osobe koje su tokom svoje vladavine postavljali na različite funkcije – kaže Stojiljković.

„Moramo zadržati pozicije“

Smatra da diskurs i narativi koji sada preovladavaju u njihovim nastupima imaju za cilj „što snažnije učvršćivanje sopstvenih redova i zadržavanje podrške biračkog tijela“.

Time pokušavaju da se pozicioniraju kao „najjača opoziciona stranka prema rejtingu, izbornim rezultatima i kadrovskim kapacitetima“. Riječ je o jednoj od strategija karakterističnih za „autoritarne lidere i stranke koje konačno izgube vlast na izborima“.

– Agresivan ton i svakodnevni napadi na novu parlamentarnu većinu i studentski pokret trebalo bi da zastraše birače i funkcionere pričama o najavljivanoj osveti buduće vlasti. Cilj je podsticanje lojalnosti SNS-u i Vučiću, kao i učvršćivanje povezanosti birača, partijskih funkcionera i nosilaca državnih funkcija – tvrdi Stojiljković.

Stručnjak za politički marketing Igor Avžner predizbornu kampanju SNS-a na društvenim mrežama opisuje kao „putujući cirkus“. Zbog toga je uvjeren da će izgubiti podršku velikog broja korisnika tih mreža.

– Mislim da je drastična razlika u ovoj kampanji, koja je podijelila cijelo društvo, bila u motivaciji onih koji su zaista vjerovali u promjene. Motivacija SNS-ovih botova isključivo je materijalni interes. Onog trenutka kada novca više ne bude ili kada se njegov iznos smanji, makar i u perspektivi, ljudi koje pokreće samo takav interes jednostavno neće željeti da rizikuju zatvor, kazne i slično – tvrdi Avžner za DW.

Primjećuje da je kod određenih političkih aktera, poput predsjednice Narodne skupštine Ane Brnabić, vidljiva promjena retorike, koja se ogleda u pozivima na dijalog prilikom konstituisanja novog saziva parlamenta.

Smatra, međutim, da će to biti teško ostvarivo, jer je Brnabić „još prije šest mjeseci govorila da su studenti fašisti i nacisti u izvornom obliku“.

Zbog toga se postavlja pitanje „kako uopšte razgovarati sa takvim ljudima, čak i uz najbolju volju i želju za demokratijom“.

Manipulacija društvenim mrežama?

Tokom jednog od svojih postizbornih gostovanja na televiziji Informer, Aleksandar Vučić govorio je o tome kako tokom posljednje sedmice predizborne kampanje nije uspio da prikupi ni 5.000 oznaka „sviđa mi se“ na svojim objavama.

Pritom je izrazio sumnju da je algoritam društvenih mreža „radio“ u korist Studentske liste.

– Kao da mi je neko zatvorio sve kanale na društvenim mrežama, i meni i svima našima, i smanjio ih deset puta, a nekima ih povećao sto puta – posebno na Instagramu i Fejsbuku – rekao je tada Vučić.

Sagovornici DW-a objašnjavaju da je, ipak, riječ o uobičajenom postupanju kompanije Meta prema političkim akterima tokom izbornih kampanja.

Razlika je ovoga puta, kako kaže Ana Stojiljković, bila u tome što je Studentska lista imala veliku organsku podršku, jer su građani aktivno učestvovali u kreiranju sadržaja, a uključili su se i influenseri.

– To je vjerovatno toliko uticalo na algoritam da sav novac koji je SNS namjeravao da uloži u digitalne kampanje nije bio dovoljan da promijeni ishod, odnosno poveća njihovu vidljivost i interakciju sa publikom – objašnjava Stojiljković.

Zbog smanjene aktivnosti pristalica Studentske liste nakon izbora, objave SNS-a postale su znatno vidljivije.

Stojiljković zato ističe da će buduća strategija SNS-a u velikoj mjeri zavisiti od uspjeha njihove trenutne komunikacije sa javnošću.

– Njihova buduća komunikacija u velikoj mjeri zavisiće i od uspjeha ove faze, odnosno od toga koliko će uspjeti da ostvare svoju namjeru da spriječe pad rejtinga i osipanje birača i partijskih funkcionera – zaključuje Stojiljković.