Uprkos obećanjima, u Epstinovim dosijeima ostali podaci o žrtvama

Američke vlasti obećale su da će iz javno objavljenih dosijea povezanih sa slučajem Džefrija Epstina ukloniti sve podatke koji bi mogli dovesti do identifikacije žrtava seksualnog zlostavljanja. Međutim, višemjesečna istraga Dojče velea pokazala je da su osjetljivi podaci i dalje dostupni na internetu.

Jedna od žrtava seksualnog zlostavljanja, čiji su lični podaci u januaru greškom objavljeni, svjedočila je u maju pred američkim Kongresom o posljedicama tog propusta.

– Ne mogu da živim, a da se stalno ne osvrćem preko ramena – kazala je.

Dodala je da može samo da zamisli kakav će dugoročni uticaj ta greška imati na njen život.

Tri dana nakon što je američko Ministarstvo pravde 30. januara objavilo najveću bazu Epstinovih dosijea, advokat tog ministarstva priznao je pred saveznim sudom da su, zbog ljudske ili tehničke greške, objavljeni podaci koji omogućavaju identifikaciju osoba koje su bile žrtve seksualnog zlostavljanja.

Ministarstvo je tada najavilo da će dokumenta povući, ponovo pregledati i dodatno redigovati prije nove objave.

Višemjesečna analiza

Istraživački tim Dojče velea, zajedno sa stručnjacima za obradu podataka, tokom šest mjeseci analizirao je stotine hiljada dokumenata iz takozvane Epstinove biblioteke Ministarstva pravde.

Analizom su identifikovane desetine dokumenata koji i dalje sadrže imena, fotografije, imejl-adrese i druge podatke na osnovu kojih je moguće identifikovati preživjele žrtve, svjedoke, doušnike i druga lica.

Dojče vele je preuzeo više od 800.000 datoteka iz javno dostupne arhive, a poređenjem sa ranijim verzijama dokumenata utvrđeno je da je više od 500.000 fajlova naknadno uklonjeno ili izmijenjeno.

Posebno zabrinjava slučaj u kojem je ime žene, koja je kao maloljetnica godinama bila žrtva Epstinovog zlostavljanja, bilo prekriveno kroz gotovo cijeli zapisnik svjedočenja, ali je ostalo vidljivo na posljednjoj stranici dokumenta.

Propusti i u audio-zapisima

Dojče vele je, u saradnji sa Institutom Fraunhofer iz Njemačke, analizirao i više od 150 audio-zapisa koji sadrže izjave žrtava i dojave.

Forenzička analiza pokazala je brojne nedosljednosti u zaštiti identiteta.

– Ako se pogleda sadržaj tih audio-fajlova, može se vidjeti da veliki broj ličnih podataka uopšte nije uklonjen – kazala je forenzička istraživačica Milika Gerhard.

U jednom slučaju postojale su dvije verzije istog snimka – u jednoj je ime osobe bilo prikriveno, dok su se u drugoj jasno čuli i puno ime i broj telefona.

Šef istraživačke grupe Instituta Fraunhofer, Patrik Ajhrot, ocijenio je da je Ministarstvo pravde moralo pažljivije obaviti redigovanje.

– Mogli su i morali bolje da urade posao oko redigovanja. Postoji razlog zbog kojeg se ovakav materijal na sudu tretira s tolikom pažnjom. Kada se jednom otkriju osjetljivi ili identifikacioni podaci, nastala šteta više ne može da se popravi – upozorio je Ajhrot.

Ministarstvo bez odgovora

Dojče vele je sa svojim nalazima upoznao američko Ministarstvo pravde, uključujući konkretne primjere dokumenata u kojima su lični podaci žrtava ostali dostupni.

Ministarstvo nije odgovorilo na upit.

U međuvremenu, Kancelarija generalnog inspektora Ministarstva pravde pokrenula je reviziju načina na koji su dokumenti identifikovani, redigovani i objavljeni u skladu sa Zakonom o transparentnosti Epstinovih dosijea.

U američkom Kongresu je u julu predstavljen i nacrt novog zakona kojim bi žrtvama bilo omogućeno da tuže Ministarstvo pravde ukoliko ne zaštiti njihove lične podatke.

Žrtve čiji su identiteti otkriveni svjedočile su da su nakon objavljivanja dokumenata bile izložene uznemiravanju, poniženjima i prijetnjama.

– Dok bogati i moćni ostaju zaštićeni iza zatamnjenih djelova dokumenata, moje ime je izloženo cijelom svijetu. Dokazi su ovdje, ali oni koji imaju moć radije bi da društveno, emocionalno i fizički nestanemo nego da priznaju sopstvenu odgovornost – poručila je jedna od žrtava pred američkim Kongresom.