<article>Ukrajinski parlament usvojio je zakon koji je podnio predsjednik Volodimir Zelenski, a kojim se vraća nezavisnost antikorupcijskim tijelima u zemlji.Time je poništen njegov sporni potez prošle nedjelje kada je potpisao zakon za koji su kritičari rekli da slabi nezavisnost antikorupcijskih tijela u zemlji, što je izazvalo proteste i kritike iz Evropske unije. Kritičari su tvrdili da novi zakon potkopava autoritet Nacionalnog antikorupcijskog biroa (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO), stavljajući ih pod kontrolu državnog tužioca.Poslanici u Vrhovnoj radi, ukrajinskom parlamentu u Kijevu, odobrili su novi prijedlog Zelenskog sa 331 glasom za i devet uzdržanih.</article>

Ukrajinski parlament usvojio je zakon koji je podnio predsjednik Volodimir Zelenski, a kojim se vraća nezavisnost antikorupcijskim tijelima u zemlji.
Time je poništen njegov sporni potez prošle nedjelje kada je potpisao zakon za koji su kritičari rekli da slabi nezavisnost antikorupcijskih tijela u zemlji, što je izazvalo proteste i kritike iz Evropske unije. Kritičari su tvrdili da novi zakon potkopava autoritet Nacionalnog antikorupcijskog biroa (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO), stavljajući ih pod kontrolu državnog tužioca.
Poslanici u Vrhovnoj radi, ukrajinskom parlamentu u Kijevu, odobrili su novi prijedlog Zelenskog sa 331 glasom za i devet uzdržanih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Ukrajina

Antikorupcija

Svijet

Ukrajinski parlament usvojio zakon kojim se obezbjeđuje nezavisnost antikorupcionih tela

Subvencije za zaposlene osobe sa invaliditetom isplaćuju se redovno i nema kašnjenja, kažu u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Ipak, pojedini poslodavci strahuju da može doći do zastoja, jer je budžet koji je država opredijelila za subvencije gotovo upola manji nego za prethodnu godinu.
Na stolu načelnice Fonda za profesionalnu rehabilitaciju hrpa zahtjeva za ostvarivanje prava na subvenciju zarade, na koje imaju poslodavci koji zaposljavaju osobe sa invaliditetom. Zahtjevi su na čekanju, jer su kaže nepotpuni.
- Ne možemo nikako nepotpune zahtjeve raditi. Moramo čekati poslodavce da dostave dopunu i nakon dostavljene dopune odmah se realizuju, ne čeka se onaj rok od 30 dana koji nama je Ugovorom propisan da možemo u roku 30 dana da izvršimo isplatu, već se završava odmah. To tvrdim. Što se tiče kašnjenja za 2026. smatram da ga nema - kazala je Jelena Mihailović načelnica Fonda za profesionalnu rehabilitaciju.
Kašnjenja je zato bilo od avgusta do decembra prošle godine, pa su mnogi poslodavci bili u problemu da isplate zaposlene osobe sa invaliditetom. Budžet za ovu godinu je gotovo upola manji tako da poslodavci strahuju da će opet doći do zastoja.
- Ako bismo uzeli da svih 5.000 osoba sa invaliditetom, što je nerealno, prima tu minimalnu zaradu sa srednjom školom, to bi značilo da bi trebalo 2,5 miliona mjesečno, odnosno 30 miliona eura samo za subvencije zarada pod uslovom, tim nerealnim, u tom nerealnom scenariju da primaju svi minimalnu zaradu od 600 eura, a kao što rekoh, kroz budžet je planirano svega 24 miliona i zbog toga moja opravdana bojazan da ćemo već sredinom ove godine doći u situaciju da budu kašnjenja u isplati ovih subvencija - smatra Goran Macanović iz Saveza slijepih Crne Gore.
- Ono što je direktor mogao da dogovori sa nadležnim institucijama, jeste da od momenta kad već budemo pri kraju ove opredijeljene sume, da odmah idemo s inicijativom da treba, dodatna sredstva i da smo dobili čvrsto uvjerenje da se neće ponoviti kašnjenja - kaže Mihailović.
Sve to može uticati da se osobe sa invaliditetom još manje zapošljavaju.
- Oni poslodavci koji su zaposlili osobe sa invaliditetom, ako su zaključili ugovor na određeno vrijeme, zasigurno neće produžavati radni odnos sa osobom sa invaliditetom, to dovodi do toga da osobe sa invaliditetom gube egzistenciju - ističe Macanović.
U prošloj godini, gotovo 3.000 poslodavaca ostvarilo je pravo na subvenciju za pet i po hiljada osoba sa invaliditetom.

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom pod pritiskom zbog manjeg budžeta

U emisiji "Srećan dan" gledaoci će imati priliku da razmotre kako je savremeni način života doveo do gubitka jednostavnosti i zašto danas, kako se postavlja pitanje, sve nepotrebno komplikujemo.
Gošća emisije je psihoterapeutkinja Darija Bambur, koja će govoriti o pritiscima savremenog društva, potrebi za stalnom kontrolom i važnosti povratka osnovnim vrijednostima koje donose unutrašnji mir i ravnotežu.
U astropsihološkom segmentu emisije donosi se portret znaka Blizanaca – simbola komunikacije, radoznalosti i dualnosti, ali i čestih unutrašnjih preispitivanja.
Poseban dio programa biće posvećen i važnoj društvenoj temi – problemu pasa lutalica. Kroz razgovor o nemaru, odgovornosti i ulozi zajednice otvara se pitanje sistemskog rješavanja problema napuštenih životinja.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte na Televizija E od 9 do 11 sati.

"Srećan dan": Jednostavnost života, psihološki pritisci i društveni izazovi

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) planira da izdvoji 19.000 eura za smještaj, ishranu i prateće usluge tokom realizacije specijalističke obuke Specijalne jedinice policije u zimskim uslovima, koja će biti organizovana na Žabljaku.
Kako je predviđeno, obuka će trajati deset dana, u periodu od 1. do 10. marta, a njom će biti obuhvaćeno 28 pripadnika Specijalne jedinice policije.
Tenderskom dokumentacijom precizirano je da je neophodno obezbijediti odgovarajući smještaj, pri čemu svaka soba mora imati toplu i hladnu vodu dostupnu 24 sata, kao i klima-uređaj. U okviru nabavke predviđene su i usluge pune ishrane, koje podrazumijevaju doručak, ručak i večeru, s tim da se ručak, po potrebi, može obezbijediti i u formi „lunch paketa“.
Troškovi boravišne takse i osiguranja obračunavaće se u skladu sa važećim propisima, dok je za sve učesnike obuke planirano i obezbjeđivanje dnevnog ski-pasa za skijalište „Savin kuk“, što je dio programa obuke u zimskim i planinskim uslovima.
Dodatno, ponuđač usluga mora obezbijediti zaseban parking prostor za najmanje deset službenih motornih vozila, kao i salu za sastanke kapaciteta minimum 28 mjesta, koja će biti korišćena za teorijski dio obuke i brifinge.
Tender je otvoren do 9. februara.
T.K.

Za zimsku obuku SJP na Žabljaku 19.000 eura

Proces koncesije crnogorskih aerodroma stigao je i do međunarodnih finansijskih institucija. Premijer Milojko Spajić saopštio je sa Svjetskog samita u Dubaiju da će Svjetska banka pomoći Crnoj Gori da što prije okonča višegodišnji tender za upravljanje aerodromima.
Istovremeno, prema saznanjima Televizija E iz Brisela, i Evropska unija razmatra mogućnosti kako bi mogla podržati Crnu Goru da aerodromi ostanu u potpunom državnom vlasništvu.
Premijer Spajić je nakon sastanka sa rukovodstvom Međunarodna finansijska korporacija istakao da je ova institucija spremna da pruži punu podršku Vladi Crne Gore u završetku tendera započetog prije sedam godina.
– Međunarodna finansijska korporacija daje punu podršku Vladi Crne Gore da se tenderski proces za crnogorske aerodrome okonča u najboljem interesu države i građana. Na sastanku sa generalnim direktorom IFC-a Makhtarom Diopom razgovarali smo o projektima koje Crna Gora sprovodi i planira, naročito u oblasti saobraćajne infrastrukture i zelene tranzicije, koje je IFC spreman da podrži kroz finansijske instrumente, ekspertizu i tehničku pomoć, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama – poručio je Spajić.
Međutim, pitanje najboljeg modela upravljanja aerodromima i dalje je otvoreno. Prema informacijama iz Brisela, Evropska komisija razmatra različite oblike finansijske podrške kako bi aerodromi ostali u državnom vlasništvu, što je ranije zagovarala i bivša ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
– Smatrala sam da postoji potencijal da država sama razvija svoje aerodrome. Imamo sjajno rukovodstvo Aerodroma Crne Gore koje je pokazalo da zna da radi, ugovorili su veliki broj linija za narednu godinu. Naravno, problem su infrastrukturni kapaciteti i Vlada je toga svjesna. Koncesionar bi sigurno brže mogao da uloži u infrastrukturu i to je, vjerujem, bila glavna motivacija za nastavak procesa, koji je pokrenut prije mog dolaska na čelo Ministarstva – kazala je Vukićević ranije za Televiziju E.
Nakon sedam godina od pokretanja postupka, Vlada Crne Gore je prošle godine pokušala da konačno okonča proces koncesije. Tenderska komisija, kojom je rukovodio ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, odlučila je da aerodromima upravlja južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation u okviru 30-godišnje koncesije.
Međutim, proces još nije finalizovan. Drugorangirana kompanija Corporación América Airports dva puta je podnijela tužbu Upravnom sudu, tvrdeći da procedura nije sprovedena u skladu sa zakonom, jer je u prvobitnoj evaluaciji Incheon bio ispod prosjeka i nije ispunjavao tehničke kriterijume. Nakon ponovnog ocjenjivanja, južnokorejska kompanija je prošla dalje i postala favorit Vlade Crne Gore.
I dok međunarodne institucije nude različite modele podrške, ostaje otvoreno pitanje – da li će Crna Gora izabrati put koncesije ili pokušati da uz pomoć evropskih fondova zadrži aerodrome u državnim rukama.

Ukrajinski parlament usvojio zakon kojim se obezbjeđuje nezavisnost antikorupcionih tela

Tagovi

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom pod pritiskom zbog manjeg budžeta

"Srećan dan": Jednostavnost života, psihološki pritisci i društveni izazovi

Za zimsku obuku SJP na Žabljaku 19.000 eura

Koncesija aerodroma pod međunarodnom lupom: Svjetska banka nudi podršku, EU razmatra državno vlasništvo

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO