Tenesi će prvi put u 200 godina pogubiti ženu: Njen zločin zgrozio je Ameriku

Ešli Selars posljednji put čula se sa svojom prijateljicom Kristom Pajk početkom ove sedmice. Pajk joj je poslala poruku iz ćelije samo nekoliko dana prije nego što će biti pogubljena smrtonosnom injekcijom. Pogubljenje pripremaju vlasti američke savezne države Tenesi.

Pajk je poručila Selars da ne želi da iko od njenih bližnjih bude prisutan prilikom izvršenja smrtne kazne, koje će se dogoditi u srijedu. 

- Ne želi da to proživljavamo - kaže Selars.

Dodaje da teško može povezati ženu koju poznaje kao ljubaznu i zaštitnički nastrojenu s osobom koja je prije 31 godine počinila stravičan zločin. Krista Pajk danas ima 50 godina. Imala je 18 kada je sa tadašnjim dečkom Tadarilom Šipom pretukla, mučila i ubila 19-godišnju Kolin Slemr. Sve troje upoznali su se u kampu za problematične tinejdžere.

Zločin koji je zgrozio javnost

Ubistvo je 1995. godine izazvalo ogromno interesovanje javnosti u Noksvilu, dijelom i zato što je na grudima žrtve bio urezan pentagram, simbol koji se povezuje sa satanističkim ritualima. Pajk je optužila Kolin da ju je vrijeđala i pokušala da joj „ukrade“ dečka. Dvoje drugih polaznika kampa kasnije je na sudu svjedočilo da se Pajk hvalila ubistvom i prije i nakon što ga je počinila. Pokazala im je i komadić Kolinine lobanje koji je sačuvala.

Godinu kasnije osuđena je na smrt. Šip, koji je tada imao 17 godina, dobio je doživotni zatvor uz mogućnost uslovnog otpusta.

Nakon godina neuspješnih žalbi, pogubljenje je zakazano za srijedu. Ako kazna bude izvršena, Pajk će biti prva žena pogubljena u Tenesiju u više od 200 godina. Od 1970-ih godina u Sjedinjenim Američkim Državama pogubljeno je samo 18 žena, nasuprot 1.663 muškarca.

Majka ubijene Kolin izjavila je da želi izvršenje kazne kako bi njena kćerka „konačno mogla da počiva u miru“.

Odbrana: teško djetinjstvo i mentalna bolest

Advokati Kriste Pajk podnijeli su zahtjev za pomilovanje na 226 stranica i još se nadaju odlaganju pogubljenja u posljednjem trenutku. Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava takođe su pozvali da se pogubljenje zaustavi.

Odbrana ističe da Pajk ima dokumentovanu istoriju teškog seksualnog zlostavljanja, napuštanja i zanemarivanja u djetinjstvu. Njen advokatski tim uvjeren je da danas, kao tinejdžerka, za isti zločin ne bi bila osuđena na smrt.

Tokom godina nakon presude, njen novi odbrambeni tim otkrio je detalje o njenom djetinjstvu za koje tvrde da porota nikada nije imala priliku da ih u potpunosti razmotri.

- Nevjerovatno je da na suđenju nijesu iznijeli njenu istoriju zlostavljanja i silovanja, iako su za to znali - kaže Sandra Bebkok, stručnjakinja za rodna pitanja i smrtnu kaznu sa Pravnog fakulteta Univerziteta Kornel, koja je radila na njenoj odbrani. „

Ističe da je njen slučaj jedinstven, ne samo zbog neshvatljive istorije seksualnog nasilja, već i zbog kombinacije njene mladosti i mentalne bolesti.

Forenzička psihološkinja dr Dajana Mekoj, koju je odbrana angažovala 1995. godine, utvrdila je da su roditelji teško zanemarivali Pajk. U izvještaju dr Mekoj navodi se da su je fizički i seksualno zlostavljali partneri njene majke, a da je bila silovana više puta, jednom sa 11, a ponovo sa 17 godina. Kasnije je otkriveno da ju je, dok je bila malo dijete, više puta silovao dečko njene bake. Mekoj je navela da joj majka nije vjerovala kada joj je to ispričala.

Međutim, tadašnji advokat Kriste Pajk nije pozvao dr Mekoj da svjedoči, niti je ispitao svjedoke koje je ona preporučila. Ti detalji isplivali su tek deceniju kasnije na sudskom ročištu, kada je novi tim advokata tvrdio da je odbrana bila neefikasna. Sudija je taj prigovor odbio.

Pajk je 2021. godine u zatvoru dijagnostikovan bipolarni poremećaj i od tada prima terapiju. Druga forenzička psihološkinja, dr Betani Brend, pregledala je Pajk 2023. godine. Ona kaže da je njen slučaj izuzetno rijedak jer ju je zlostavljalo toliko ljudi koji su trebalo da je štite.

- Njeno djetinjstvo bilo je ispunjeno fizičkim, seksualnim i emocionalnim zlostavljanjem. Više muškaraca ju je seksualno iskorišćavalo, od predškolskog uzrasta nadalje - rekla je Brend.

Brend dodaje da je Pajk imala neliječene manične epizode zbog bipolarnog poremećaja i neliječeni posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

- Ta dva stanja zajedno apsolutno su uticala na to koliko se osjećala ugroženom od djevojke koju je na kraju ubila, kao i na njen nedostatak emocionalne kontrole u toj situaciji - navela je ona.

Bebkok zaključuje da ako se dopusti njeno pogubljenje, to govori da je smrtna kazna u toj zemlji obična lakrdija. 

- Ona nije za najgore od najgorih, već za ljude koji su imali najgoru pravnu odbranu i koji su najviše oštećeni i najranjiviji - istakla je ona.

Sudovi i porodica žrtve ustrajavaju na kazni

Prošle godine Vrhovni sud Tenesija presudio je da Pajk nije dokazala okolnosti koje bi opravdale preinačenje kazne. Time je žalbeni postupak iscrpljen i određen je datum pogubljenja.

Savezni žalbeni sud ranije je zaključio da je porota već čula o njenom teškom djetinjstvu kroz svjedočenja njene majke, oca i tetke. Sud je takođe naveo da novi dokazi o bipolarnom poremećaju, PTSP-u i oštećenju mozga „uglavnom ponavljaju“ ono što je porota već znala i da ne bi promijenili ishod presude.

Slučaj ima sličnosti sa poznatim slučajem Lise Montgomeri, čiji su advokati takođe tvrdili da je riječ o mentalno oboljeloj žrtvi zlostavljanja koja zaslužuje milost. Pravni napori u slučaju Montgomeri nijesu uspjeli i ona je pogubljena 2021. godine.

Osim ako joj guverner Tenesija Bil Li ne odobri pomilovanje, Pajk će biti pogubljena 30. septembra. Odluka se vjerovatno neće znati do posljednjeg trenutka, a Li do sada nikada nije pomilovao osuđenika na smrt.

Vrhovni sud Tenesija ove sedmice odbio je zahtjev Kriste Pajk za odlaganje pogubljenja. Njeni advokati kažu da razmatraju dalje korake.

Za dan pogubljenja Pajk je zatražila isključivo ženski tim. Objasnila je da bi joj sputavanje od strane grupe muškaraca pogoršalo traumu. Država Tenesi odgovorila je da je cilj da ženske čuvarice prebace Pajk u zatvor gdje će kazna biti izvršena, ali da to nijesu mogli da garantuju.

„Želim da ode kako bih pronašla mir“

Majka ubijene Kolin, Mej Martinez, podržava pogubljenje.

- Počinila je zločin. Mislim da za to treba da plati - rekla je 2021. godine za lokalnu televiziju. Ove sedmice potvrdila je da i dalje stoji iza te izjave.

Martinez je izjavila da smatra da bi Pajk trebalo da pati prije smrti.

- Osjećala bih se bolje da je osjetila isti bol kao Kolin. Srce mi se slama svakog dana jer to stalno iznova proživljavam. Ne mogu više i želim da se ovo završi prije nego što umrem- Nema dana da ne mislim na Kolin, na to kako je umrla i koliko je to bilo strašno. Samo želim da Krista ode kako bih mogla da završim s tim i donesem mir svojoj kćerki - navela je ona.

Udruženje „Justice Coalition“ prikupilo je novac kako bi Martinez mogla da otputuje u Tenesi i prisustvuje pogubljenju.

Izvršni direktor udruženja Robert Brejsvel rekao je da je kaznu odredila porota i da je to ono što porodica žrtve želi.

- Čvrsto stojimo uz porodicu i smatramo da pogubljenje 30. septembra treba da bude izvršeno - naveo je on.

Ešli Selars, prijateljica osuđenice, bori se sa dva suprotstavljena osjećaja: da majka žrtve ima pravo na pravdu, ali i da svako, pa i njena prijateljica, zaslužuje priliku za iskupljenje.

- Kada pokušam da povežem ono što vidite na televiziji ili tu užasnu tragediju sa Kolin, jedino što mi ima smisla jesu mentalno zdravlje i trauma. Ljudi procesuiraju stvari na određeni način u trenucima kada nemaju ono što im je potrebno - kaže Selars.

Dodaje da se te grozne stvari dogode u mladosti, "traume ostanu u vama i onda nanesete bol nekome drugom".

Selars je upoznala Pajk u zatvoru dok je služila kaznu od 25 godina zbog učešća u pljački i ubistvu. Razgovarale su kroz otvore za hranu na vratima ćelija. Danas Selars radi kao aktivistkinja za reformu pravosuđa i pomoć žrtvama zločina.

- Ljudi žele da znaju da je svačiji život važan, zar ne? Žele da znaju da je Kolinin život bio važan. Mislim da se Krista u ovom trenutku više bori za to da njen život bude važan nego za sam život - zaključila ja ona.