Stručnjak za Balkan: EU mora da preispita politiku kojom Vučiću daje odrešene ruke
Za Evropsku komisiju Srbija je važan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, koji treba da doprinese stabilnosti u konfliktnom regionu.
Međutim, srpski zvaničnici sve češće daju provokativne izjave, dok Srbija sve više naginje Rusiji i Kini, a Brisel na to ne reaguje, piše danas Redakcijska mreža Njemačka (RND).
Stručnjak za Balkan Aleksander Rotert u autorskom tekstu za RND podsjeća na pohvale koje su predsjednik Aleksandar Vučić, ministar Ivica Dačić i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić nedavno izrekli na račun osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
- Evropska komisija na to ćuti. Zašto? Zato što u Vučiću vidi garanta stabilnosti na Balkanu, a Srbiju, najveću državu Zapadnog Balkana, kao ’preveliku za neuspjeh’- piše Rotert.
Njemački stručnjak dodaje da Komisija time Vučiću „daje odrešene ruke“ (carte blanche) da na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu postupa sve ekstremnije, pod uslovom da ne započne direktnu vojnu agresiju na susjede.
Evropska komisija se, prema pisanju Roterta, nalazi u dilemi, pošto milijardama eura pomoći i ubrzanim pregovorima nastoji da Srbiju veže za sebe, ali to, kako ocjenjuje, ne funkcioniše.
- Beograd rado prima pomoć iz EU, ali istovremeno sve brže klizi u pravcu Moskve, a posebno Pekinga- piše Rotert, navodeći da Srbija ima bliske obavještajne odnose s Rusijom i bliske ekonomske odnose s Kinom.
Čak ni nedavna posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu ne mijenja činjenicu da se Srbija nije pridružila sankcijama EU protiv Rusije, što je jedan od glavnih kriterijuma za članstvo u EU.
Rotert piše da je takav odnos Brisela prema Beogradu, zasnovan na principu „pusti da radi“ (laissez-faire), stručnjak za Balkan Viktor Majer još prije 25 godina nazvao srbocentrizmom.
- Srbocentrizam Brisela, pa i Berlina, koji Beogradu bez provjere pridaju vodeću ulogu na Balkanu, anahronizam je koji treba ozbiljno preispitati. Naravno da se prošlost ne mora ponoviti. Ali i dalje ignorisati sve brojnije signale upozorenja bila bi gruba nepažnja- ocjenjuje Rotert.