Sastanak lidera država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana zakazan je za 25. novembar

Šta donosi nacrt deklaracije za Samit EU-Zapadni Balkan

Kaja Kalas (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)
Kaja Kalas (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)

Lideri država članica Evropske unije (EU) iskoristiće predstojeći samit EU – Zapadni Balkan da upozore da izostanak normalizacije odnosa između Prištine i Beograda i dalje koči oba partnera na njihovom evropskom putu.

Šefovi država i vlada EU navešće da se moraju primijeniti svi dogovori postignuti u dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU.

- Podrška u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan (Plan rasta) uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera, uz mjerljiv napredak i opipljive rezultate u normalizaciji njihovih odnosa - navodi se u nacrtu deklaracije u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid. Dokument bi trebalo da bude usvojen na kraju samita.

Dijalog o normalizaciji odnosa godinama je u zastoju. Lideri Kosova i Srbije nisu se sastali od septembra 2023. godine. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, koja je dužnost preuzela u decembru 2024, nijednom nije bila domaćin sastanka na visokom nivou.

Kao razlog za izostanak sastanaka u početku se navodila unutrašnjopolitička situacija u obije zemlje. Na Kosovu je skoro dvije godine trajala institucionalna kriza. Srbija se suočila s protestima širom zemlje poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba.

Nakon stabilizacije institucija na Kosovu i vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je pobijedila Studentska lista, EU će poslije formiranja nove srpske vlade pokušati da oživi dijalog.

Ponovo osuda veličanja ratnih zločinaca

Sastanak lidera država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana zakazan je za 25. novembar. Deklaraciju usvajaju lideri EU, a učesnici iz regiona se s njom usklađuju.

Između ostalog, biće ponovljeno da je neophodno da zemlje regiona poštuju evropske vrijednosti i načela. Lideri EU će ponovo poručiti da očekuju da zemlje te vrijednosti pokažu i na djelu, posebno kada je riječ o zločinima počinjenim tokom ratova devedesetih.

- Svako veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti su s najosnovnijim evropskim vrijednostima - poručiće se u završnoj deklaraciji. Zemlje regiona biće pozvane da podstiču kulturu poštovanja i solidarnosti sa svim žrtvama, kao i poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova za ratne zločine.

U deklaraciji se navodi i da su inkluzivna regionalna saradnja, pomirenje i dobrosusjedski odnosi i dalje ključni za izgradnju zajedničke budućnosti. Isto važi i za sprovođenje međunarodnih sporazuma u dobroj vjeri i s opipljivim rezultatima.

Prema nacrtu dokumenta, i dalje su potrebni odlučni dodatni napori kako bi se podstakli pomirenje i regionalna stabilnost. Potrebni su i da bi se pronašla i sprovela konačna, inkluzivna i obavezujuća rješenja za regionalne i bilateralne sporove koji potiču iz nasljeđa prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom. Među tim pitanjima se pominju Sporazum o pitanjima sukcesije, preostali slučajevi nestalih lica i ratni zločini.

Poseban odlomak deklaracije odnosi se na usklađivanje zemalja regiona sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje sankcija i sprječavanje njihovog zaobilaženja.

Lideri EU pohvaliće partnere koji su se u potpunosti uskladili, a ostale pozvati da slijede njihov primjer.

Najverovatnije poslednji samit za Crnu Goru kao državu kandidata

Samit se održava oko pola godine poslije samita u Tivtu, u Crnoj Gori, koja je najizvjesnija buduća članica EU.

Ovo će najvjerovatnije biti posljednji samit EU – Zapadni Balkan na kojem Crna Gora učestvuje kao država kandidat.

Crna Gora intenzivno radi na zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja, a očekuje se da pregovore o članstvu okonča do kraja ove godine. Potpisivanje ugovora o pristupanju očekuje se najranije u junu naredne godine. Tada će Crna Gora dobiti status države pristupnice.

Evropski lideri će na kraju samita sljedeće nedjelje potvrditi da sve nestabilnija geopolitička situacija naglašava potrebu za jedinstvom EU i Zapadnog Balkana. Tu situaciju obilježavaju ruski agresorski rat protiv Ukrajine, sukobi na Bliskom istoku i sve oštrija globalna konkurencija.

- Ponovo izražavamo punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU. Budućnost Zapadnog Balkana je u našoj Uniji. Proširenje je realna mogućnost koju treba iskoristiti - poručiće evropski lideri u završnoj deklaraciji.

Proširenje se u dokumentu opisuje kao geostrateška investicija u evropski mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet. Zemlje regiona biće pozvane da ubrzaju odlučne reforme i ispune obaveze neophodne za napredak ka EU. Istovremeno će biti naglašeno da i EU treba da unaprijedi sopstvene pripreme i reforme za proširenu Uniju.

Programska šema

13:00 – 13:05
INFOINFORMATIVA
13:05 – 14:00
GLASNO GLASNIJE SA EDOM ČELEBIĆEMEMISIJA
14:00 – 15:00
PODKASTEMISIJA
15:00 – 15:15
INFOINFORMATIVA
15:15 – 16:00
LUDA KUĆA 1SERIJA
16:00 – 18:00
E UŽIVOEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.