Srbija: Građani prijavljuju policijsko nasilje, istrage i odgovornost izostaju

Nama je najbitnije da neko odgovara i da saznam ko je tukao mog sina - kazao je Marko Starčević godinu dana nakon što je njegov maloljetni sin, kako tvrdi, bio žrtva policijskog nasilja.

Marko i njegova porodica žive u Odžacima, u Vojvodini.

Zajedno sa sinom bio je 13. avgusta prošle godine u Novom Sadu na antivladinom protestu koji su obilježili neredi i sukobi demonstranata i pristalica vladajuće Srpske napredne stranke.

Dan kasnije, obojica su privedeni.

- Moj sin je tada imao šesnaest godina. Mi nismo bili sa njim, uhapsili su ga bez prisustva roditelja. Samo su mu rekli da je to zbog protesta na kojem je bio. Onda su počeli da ga psihički i fizički maltretiraju prvo u policijskim kolima, a poslije i u policijskoj stanici u Novom Sadu. Udarali su ga po prstima i glavi, šamarali ga - kazao je on.

Kako objašnjava, Vukašin je te večeri, u pratnji svoje majke i dva inspektora, prebačen u dječiju bolnicu.

- Tamo su mu utvrdili tjelesne povrede i nakon toga je ponovo vraćen u stanicu. Na kraju je pušten bez ikakve prijave protiv njega.

Za to vrijeme i sam Marko je bio u pritvoru. Terete ga za napad na službeno lice tokom protesta, što on negira.

- A za ono što se desilo mom sinu do sada niko nije odgovarao. Osjećamo se odbačeno. Odbačeno od društva, od svih. Mi smo zato podnijeli krivičnu prijavu protiv policije. Sin je nedavno dobio poziv da se za nekoliko mjeseci javi tužiocu - dodaje.

Priča i da je njegov sin tada doživio ozbiljnu psihičku traumu koju do sada nije prevazišao.

- Više se ni sa kim ne druži i nigdje ne ide - ističe on.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije do objavljivanja teksta nisu odgovorili na pitanja u vezi sa ovim slučajem.

U priču se uključio i Zaštitnik građana Zoran Pašalić. On je za Radio Slobodna Evropa kratko kazao da je postupak provjere navoda da je policija u ovom slučaju upotrijebila prekomjernu silu i dalje u toku.

Slučaj u Odžacima nije izolovan primjer. Na policijsku brutalnost, proizvoljna hapšenja i politički motivisana pritvaranja, posebno tokom antivladinih protesta, ukazao je i Evropski parlament u Rezoluciji o Srbiji koja je usvojena 2025. godine.

Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) nedavno je ukazala i na to da Srbija treba da preispita mehanizme nadzora nad postupanjem policije.

U izvještaju, koji je objavljen 18. avgusta, GRECO navodi da bi ti mehanizmi morali da omoguće nezavisne i transparentne istrage po pritužbama na rad policije.

Da to trenutno nije slučaj, smatra i novinar i bivši policajac Uglješa Bokić.

- Ne postoji efikasan sistem koji bi odvraćao policajce od određenih nezakonitih postupanja - navodi on.

Kao primjer navodi to što do sada "nema javnih podataka" da je ijedan policijski službenik odgovarao za prekoračenje ovlašćenja i upotrebu sile od početka antivladinih protesta u novembru 2024. godine.

- To je statistički nemoguće na tako ogroman broj protesta koji je bio. Nije moguće da mi imamo najbolju policiju na svijetu gdje svi rade po zakonu, a svjedočili smo jezivim stvarima. S druge strane imamo na stotine uhapšenih građana. To dovoljno govori - smatra Bokić.

Slučaj Valjevo

Istog dana kada su Marko Starčević i njegov sin uhapšeni, nekih 170 kilometara dalje – u Valjevu na zapadu Srbije – odigravao se još jedan antivladin protest, u okviru talasa demonstracija koje su izbile u gradovima širom Srbije.

Slike nasilja koje se desilo te večeri obišle su zemlju.

Advokatica Jana Aćimović Planojević za RSE kaže da je protest u početku bio miran.

- Odjednom je policija bez ikakvog upozorenja krenula da svojim štitovima potiskuje građane i da primjenjuje sredstva prinude. Nakon toga je grupa huligana gađala policiju raznoraznim predmetima, nakon čega je policija krenula da se obračunava sa drugim građanima koji ih nijesu napadali, niti su pružali bilo kakav otpor - pojašnjava ona..

Dodaje da su meta policije bili, uglavnom, mladi ljudi.

- Jedan od mojih klijenata imao je tada 15 godina. On je digao ruke, rekao da nije ništa kriv i da je maloljetan. Međutim, uslijedili su udarci od strane policije, oboren je na zemlju, a onda je pritrčala još jedna grupa policajaca. Na snimcima se vidi da ga šutiraju, udaraju službenim palicama. Njih možda 15–20 - navodi advokatica.

Ističe da se policija obračunavala i sa građanima koji nijesu učestvovali u protestu.

- Tako su iz taksija, na primjer, izvučena lica koja nijesu bila na protestu. Iz kladionice, iz pekara su izvučeni maloljetnici i mladi ljudi. Prema svima njima su protivzakonito primijenjena sredstva prinude. Policajci su upotrebljavali uglavnom palice, šutirali i udarali oštećene - kaže Aćimović Planojević.

Prema njenim riječima, to je sve toliko bilo surovo, brutalno, nečovječno.

Policija je tada negirala bilo kakvu upotrebu prekomjerne sile. Istovremeno su saopštili da su desetine policajaca povrijeđene te večeri.

Krivične prijave protiv policije

Jana Aćimović Planojević, advokatica, dio je advokatskog tima koji zastupa 27 građana koji su nakon te večeri podnijeli krivičnu prijavu protiv 28 policijskih službenika.

- Prijava je podnijeta zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo zlostavljanje i mučenje - navodi ona.

Kako Osnovno javno tužilaštvo u Valjevu nije sprovelo hitnu, djelotvornu i efikasnu istragu, oni su kao advokatski tim podnijeli zahtjev za vanredni nadzor Vrhovnom javnom tužilaštvu.

Nakon toga slučaj je prebačen na Tužilaštvo za organizovani kriminal. Iz tog tužilaštva nijesu odgovorili na pitanja RSE, ali advokatica kaže da je do sada saslušana većina oštećenih, te da se postupak nastavlja.

- Mi se nadamo da će ovaj slučaj dobiti sudski epilog i da će svi izvršioci biti kažnjeni, kako bi žrtve dobile pravdu i satisfakciju na sudu, i kako se ovakav događaj nikada više ne bi ponovio - zaključuje ona.

Postupak u ovom slučaju pokrenuo je i Zaštitnik građana.

- Zbog složenosti činjeničnog stanja, kao i zbog činjenice da se pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal razmatra krivična prijava podneta protiv policijskih službenika koji su navodno u Valjevu u noći između 14. i 15. avgusta 2025. godine izvršili krivična djela zlostavljanja i mučenja, kontrolni postupak pokrenut od strane Zaštitnika građana je još uvijek u toku - navodi se u odgovoru za RSE.

Zaštitnik građana, po pritužbi građana ili sopstvenoj inicijativi, u posebnom postupku provjerava da li je u radu organa uprave bilo propusta. Ako ih utvrdi, može da traži da se ti propusti isprave.

Da li policajci strahuju od zakona?

Kao bivši policajac Uglješa Bokić kaže da je taj strah postojao u određenoj mjeri dok je on radio.

Dodaje da je među policajcima strah od sankcija za nezakonito postupanje često uslovljen kontekstom – da li je u cijelu priču upletena politika ili nije.

- Ukoliko nije, onda je taj strah veći, jer kada politika nije upletena, onda institucije mnogo, mnogo bolje rade i izvjesnije je da će neki policajac biti kažnjen ukoliko je nezakonito postupao - navodi on.

Napominje da je ipak to sve individualno.

- Dosta zavisi i od toga koliko je nekome stalo do zakonitog obavljanja posla - kaže Bokić.

U izvještaju GRECO-a stoji da su, prema navodima vlasti, tokom 2024. godine primljene 1.722 pritužbe građana, što je 17 odsto više u odnosu na 2023. godinu.

Nije svaka od tih pritužbi zbog sumnji na krivično djelo.

Samo u 127 slučajeva potvrđeni su nedostaci u radu policijskih službenika.

- Postupak po pritužbama građana u najvećoj mjeri vođen je od strane policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, te iz tog razloga ne predstavlja oblik spoljnog nadzora - navodi GRECO.

Gdje je ključni problem?

Slučajevi u kojima navodi o postupanju policijskih službenika ukazuju na moguće krivično djelo na štetu građana prosleđuju se Sektoru unutrašnje kontrole i nadležnom javnom tužilaštvu.

Uglješa Bokić, bivši policajac, objašnjava da pri pokretanju postupka tužilaštvo upućuje zahtjev Sektoru kako bi se prikupili dokazi, ispitali svjedoci i oštećeni.

- Tu dolazi do zastoja, pošto Sektor unutrašnje kontrole često neće dalje da radi po nalozima tužilaštva. A tužilaštvo, s druge strane, nema mehanizam da ih na to natjera. Tu je jedna rupa u zakonu koja izgleda da svima odgovara. Svi spiraju ovu odgovornost sa sebe - dodaje on.

Bokić ocjenjuje da je zato neophodna reforma Sektora unutrašnje kontrole, te jaka spoljna kontrola Ministarstva unutrašnjih poslova.

- Sektor unutrašnje kontrole je dio MUP-a i onda tu dolazimo do apsurda da Ministarstvo praktično samo sebe kontroliše - ocjenjuje Bokić.

Smatra i da bi za nepristrasnost istraga bilo važno i da u Sektoru ne rade ljudi koji su ranije bili policijski službenici.

- Mnogi koji tamo rade su nekad bili policijski službenici i praktično dolaze u situaciju da istražuju kolege sa kojima su nekada radili - objašnjava on.

GRECO u svom izvještaju ističe da je predviđeno da ova pitanja budu regulisana novim zakonom o unutrašnjim poslovima.

U Srbiji je takav dokument više puta najavljen. Međutim, do sada nije usvojen.