Slučaj ruskog paravojnog kampa u Srbiji i dalje pod istragom

Slučaj ruskog paravojnog kampa, otkrivenog u septembru 2025. godine u blizini rijeke Drine, na zapadu Srbije, i dalje je u fazi istrage - rečeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Višem javnom tužilaštvu u Šapcu, koje vodi ovaj predmet.
Iz te institucije naveli su da se protiv dvije osobe vodi postupak zbog krivičnog djela organizovanje učestvovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi u saizvršilaštvu.
Kako je RSE ranije pisao, pod istragom su Lazar Popović iz Beograda i Sava Stevanović iz Loznice.
Obojica se dovode u vezu sa proruskim ministrom bez portfelja u Vladi Srbije Nenadom Popovićem. Lazar Popović bio je njegov savjetnik, dok je Stevanović najprije bio član Popovićeve Srpske narodne partije (SNP), a potom i stranke Zdrava Srbija, koja je dio vladajuće koalicije.
Sumnja se da je borbeno-taktička obuka, organizovana u ugostiteljskom kompleksu Sunčana reka, imala za cilj pružanje fizičkog otpora policiji Moldavije u slučaju izbijanja nereda tokom izbornog dana, 28. septembra 2025. godine.
Dvojica osumnjičenih ranije su saslušana i puštena iz pritvora. Lazar Popović pušten je u februaru 2026. godine, dok je Stevanović pušten sredinom oktobra 2025. godine.
Uhapšeni su 26. septembra 2025. godine, dva dana prije parlamentarnih izbora u Moldaviji, na kojima su se nadmetali proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS) i blok proruskih partija.
Istog dana moldavska policija objavila je video-snimak uz tvrdnju da prikazuje „vojne kampove u Srbiji koje je organizovala ruska tajna služba“. U Moldaviji je privedeno više od 70 osoba, a za većinu se sumnja da su prošle obuku u Srbiji.
One se sumnjiče za pripremu masovnih nereda i destabilizaciju Moldavije uoči parlamentarnih izbora održanih 28. septembra 2025. godine.
Prema navodima srpske policije, obuka je organizovana u ugostiteljskom kompleksu Sunčana reka, u blizini Loznice, na zapadu Srbije. Kroz nju je, kako se navodi, prošlo između 150 i 170 državljana Moldavije i Rumunije.
U saopštenju srpske policije Rusija nije pomenuta, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon hapšenja izjavio da Srbija „ne smije da bude poligon za djelovanje stranih službi“.
Moldavija je optužila Rusiju za vođenje hibridnog rata, kampanju dezinformacija i nezakonito finansiranje proruskih partija, dok je Kremlj negirao miješanje u izborni proces.
Istrage o aktivnostima povezanim sa ruskim službama
Osim ovog slučaja, u Srbiji se vodi još nekoliko istraga koje se odnose na osobe za koje se sumnja da su povezane sa ruskim obavještajnim službama.
Tužilaštvo u Subotici, na sjeveru Srbije, vodi istragu protiv grupe osumnjičene da je na teritoriji te zemlje obezbjeđivala i skladištila eksploziv, eksplozivne naprave i dronove, koje je potom prebacivala prema zemljama Evropske unije.
Ta grupa dovodi se u vezu sa sabotažama u državama EU, navodno izvršavanim u ime Rusije.
Jedna osoba iz grupe osuđena je u septembru pred Višim sudom u Subotici na godinu dana kućnog zatvora, jer je za novčanu naknadu pristala da preveze borbeni dron dugog dometa sa eksplozivnim napravama.
Istražitelji taj slučaj dovode u vezu sa ruskim obavještajnim službama i incidentom početkom avgusta na aerodromu Lajpcig/Hale u Njemačkoj, gdje je u blizini ukrajinskih teretnih aviona pronađen dron sa eksplozivnom napravom.
Krajem 2025. godine, tri osobe osuđene su za špijunažu u korist Rusije i izazivanje incidenata usmjerenih protiv jevrejske i muslimanske zajednice u Francuskoj i Njemačkoj.
Postupak protiv još osam članova iste grupe i dalje je u fazi istrage.