Sloboda medija u Srbiji na najnižem istorijskom nivou

Sloboda medija u Srbiji je na "najnižem istorijskom nivou", sa upotrebom špijunskih softvera za zastrašivanje novinara i neadekvatnom reakcijom policije i nadležnih institucija, ocijenila je misija evropskih udruženja za slobodu medija.

Partnerske organizacije Mehanizma za brzi odgovor u oblasti slobode medija i Platforme Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara bile su od 26. marta u dvodnevnoj misiji u Srbiji.

Predstavnik Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) Atila Mong zatražio je da se hitno zaustave sve vrste neprijateljske retorike, ugrožavanja i zastrašivanja novinara.

– Vlasti, a naročito policija, ne prihvataju stepen u kome se ovakve stvari dešavaju, policija i sve druge snage treba da dobiju jasna uputstva da štite i da ne napadaju novinare. Voleli bismo da se disciplinski slučajevi zaista izvedu i da prestanu napadi na novinare – kazao je Mong, prenosi agencija Beta.

Predstavnica Asocijacije evropskih novinara Marija Čereševa kazala je da na sastanku sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova nisu bili informisani da je došlo do slučaja da policajac odgovara za napade na novinare ili za propust u djelovanju, i dodala da policija sve manje reaguje na pozive tužilaštva.

Navela je da sve manji broj novinara odlučuje da prijavi incidente vlastima, što je ocijenila kao nedostatak povjerenja u institucije, i dodala da postoje novi vidovi prijetnji upućenih medijima i novinarima.

– Osim fizičkih napada, verbalnih prijetnji i blaćenja, primijetili smo nove vidove prijetnji, što podrazumijeva upotrebu špijunskog softvera koji se instalira u telefone i, prema našim saznanjima, bilo je nekoliko ovakvih slučajeva, kao i sajber napadi na veb sajtove i socijalne mreže pojedinih medija u Srbiji koje su osjetljive na takve stvari – izjavila je ona.

Predstavnik organizacije Reporteri bez granica Pavol Salai kazao je da je sloboda medija u Srbiji na najnižem istorijskom nivou i pozvao predsjednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić, sa kojom su ranije održali sastanak, da prestane sa verbalnim napadima koje upućuje novinarima.

– Mi smo čuli da ona nije u potpunosti svjesna veličine i jačine intenziteta napada na novinare, mi smo nastojali da je obavijestimo o tome, poslaćemo joj još informacija, međutim, da bismo vjerovali u ono što je ona rekla, neophodno je da pošalje jasan signal, a taj signal bi bio da se osude svi napadi na novinare – kazao je Salai.

Predstavnik Međunarodnog instituta za štampu Džejmi Vajsman kazao je da je kultura nekažnjivosti za napade na novinare prisutna u Srbiji i dodao da je to i posljedica neformiranja Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

– Srbiji treba Savjet REM-a koji je transparentan, pluralističan i pre svega nezavisan. Ti principi se ne mogu pregovarati. Dok ne postoji Savjet REM-a, to je nešto što osporava i sprečava dalji napredak Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji – izjavio je Vajsman.

U Srbiji duže od godinu dana nema Savjeta REM-a. Tada je, po novousvojenom Zakonu o elektronskim medijima, istekao mandat svih devet članova. Nadležnosti REM-a su da reguliše, kontroliše i sankcioniše elektronske medije.

Istaknuto je i da je neophodno uvesti zaštitne mehanizme protiv zloupotrebe tužbi protiv medija (SLAPP).

Predstavnici misije konferenciju za novinare održali su kod Spomen-table na mjestu ubistva novinara Slavka Ćuruvije u Beogradu.

Predstavnik Komiteta za zaštitu novinara Atila Mong je zatražio da se nakon 27 godina obezbijedi pravda u tom slučaju.

Apelacioni sud u Beogradu je u februaru 2024. godine donio oslobađajuću presudu u korist četvorice bivših pripadnika Službe državne bezbjednosti, optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije 1999. godine.

Vrhovni sud je početkom 2026. u postupku zaštite zakonitosti utvrdio da Apelacioni sud u oslobađajućoj presudi nije pravilno ocijenio pojedine dokaze.

Misija u kojoj su učestvovale međunarodne medijske organizacije nalaze o stanju medija u Srbiji će uputiti institucijama u Srbiji, ali i Savjetu Evrope, Evropskoj uniji i OEBS-u.

Srbija je u 2025. imala najveći broj napada na novinare u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana i nalazi se među zemljama u kojima je Fridom Haus zabilježio najveći pad sloboda u toku prethodne godine.