<article>Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.</article>

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Danas pretežno sunčano, do osam stepeni

Uzet je istorijski kontekst, diversifikacija svih haplogrupa, raznolikost svih markera i došli su do zaključka da su Petrovići najvjerovatnije sa područja sjeverno od Skadra i da pripadaju malisorskim korpusu, starobalkanska koja je opstala milenijumima na tom prostoru - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač i predsjednik Udruženja ,,Crnogorski DNK kod” Arben Murić.
Pored testiranja muških i ženskih linija se Udruženje bavi, objašnjava Murić, autosomalnim testiranjem, a autosomalna testiranja su par hromozoma koji čine fenotip, kako neko izgleda čine ta 22 hromozoma.
- Bitno je kada se hromosomi analiziraju, pošto se nasljeđuju i od oca i od majke i mješavina tih hromozoma može da nam ukaže na porijeklo odakle potičemo, ko smo, šta smo i kakvu genetsku strukturu i mješavinu imamo u nama, bitni su kao dopuna u drugim i ostalim istraživanjima genetskim koje radimo u Crnoj Gori i šire - rekao je Murić.
Tri testirana muškarca iz porodice Petrović, na sopstveni zahtjev, dodaje Murić, jer su htjeli da znaju o svom porijeklu, o kome se godinama manipuliše.
Kaže da su istraživanjem pokušali da dublje dođu do korijena crnogorske dinastije Petrović, što su i uspjeli analizom Petrovića na dubinske testove i dodatno prebacili te testove na jače baze podataka gdje su upoređivali sa ostalim uzorcima na filogenetskim stablima.&nbsp;
- Filogenetsko stablo je stablo čovječanstva koje nam pokazuje kako je tok ljudske evolucije razgranat kroz istoriju i kroz vrijeme i onda smo mogli da ih pozicioniramo na jednoj od tih grana, faktički genetskom forenzikom smo došli do njihovih markera, do ljudi koji se sa njima podudaraju, inače muškaraca koji nemaju veze sa Petrovićima ali se podudaraju u toj liniji. Na osnovu tih studija smo mogli da dođemo do pravog zaključka odakle Petrovići mogu da potiču… Shvatili smo da uzorak iz Albanije i Grčke imaju istog pretka i isto porijeklo kao Petrovići, oni su se razgranali, dok je grupa ljudi iz Crne Gore koja je nosila taj marker ostala u Crnoj Gori - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBBw_HoxfzQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Genetskom forenzikom smo došli do markera porodice Petrović

Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

PRATITE TVe UŽIVO