<article>Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila da je venecuelanskoj politici dosta diktata iz Vašingtona.Ona je, tokom sastanka sa više od dvije hiljade radnika u rafineriji Puerto La Kruz, rekla da je prioritet vlade odbrana domovine.- Suočićemo se sa njima direktno. Sa vladom Sjedinjenih Američkih Država riješićemo naše razlike, naše istorijske kontroverze, kroz bolivarsku diplomatiju. Idemo sa duhom veličine, dostojanstva i časti. Idemo u diplomatsku bitku licem u lice i rekli smo - ne plašimo se! Dosta je diktata Vašingtona venecuelanskoj politici! Dosta je stranih sila - izjavila je Rodrigez, prenosi Tanjug.Kako kaže, Venecuela je platila veoma visoku cijenu zbog suočavanja sa posledicama fašizma i ekstremizma, prenijela je venecuelanska televizija VTV.Prema njenim riječima, Venecuela je spremna da se uključi u dijalog u okviru poštovanja, ali da "oni koji traže štetu i zlo treba da budu potpuno odbačeni i isključeni iz nacionalnog života zemlje".Rodrigez je dodala i da oni koji "su pozivali na blokade, invaziju i bombardovanje venecuelanske teritorije, protiv njenog teritorijalnog integriteta, ne zaslužuju priznanje venecuelanskog naroda".</article>

Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila da je venecuelanskoj politici dosta diktata iz Vašingtona.
Ona je, tokom sastanka sa više od dvije hiljade radnika u rafineriji Puerto La Kruz, rekla da je prioritet vlade odbrana domovine.
- Suočićemo se sa njima direktno. Sa vladom Sjedinjenih Američkih Država riješićemo naše razlike, naše istorijske kontroverze, kroz bolivarsku diplomatiju. Idemo sa duhom veličine, dostojanstva i časti. Idemo u diplomatsku bitku licem u lice i rekli smo - ne plašimo se! Dosta je diktata Vašingtona venecuelanskoj politici! Dosta je stranih sila - izjavila je Rodrigez, prenosi Tanjug.
Kako kaže, Venecuela je platila veoma visoku cijenu zbog suočavanja sa posledicama fašizma i ekstremizma, prenijela je venecuelanska televizija VTV.
Prema njenim riječima, Venecuela je spremna da se uključi u dijalog u okviru poštovanja, ali da "oni koji traže štetu i zlo treba da budu potpuno odbačeni i isključeni iz nacionalnog života zemlje".
Rodrigez je dodala i da oni koji "su pozivali na blokade, invaziju i bombardovanje venecuelanske teritorije, protiv njenog teritorijalnog integriteta, ne zaslužuju priznanje venecuelanskog naroda".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Delsi Rodrigez

Venecuela

Vašington

Svijet

Rodrigez: Dosta je diktata iz Vašingtona

Dom zdravlja Budva raspisuje konkurs za zaposlenje još jednog radiologa, a krajem godine očekuju povratak njihovog ljekara sa speijalizacije.
U prethodnoj godini Dom zdravlja Budva unaprijedio je dijagnostičke kapacitete nabavkom novog mamografa što, kako je rečeno iz te ustanove, predstavlja značajan iskorak u pružanju zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
- On je u sklopu RTG službe, a da bi neko ostvario pravo na mamografski pregled potreban mu je uput, od izabranog ljekara, javlja se odgovornoj sestri na odjeljenju RTG službe i svaki dan se vrši odrđeni broj snimanja nakon 12 h, ne posotiji zastoj i radi se određeni broj snimaka svaki dan - istakao je direktor Doma zdravlja Budva, Blažo Radoman.
On ističe da je pored savremene opreme potrebno i jačanje stručnog kadra kako bi se zdravstvo podiglo na viši nivo.
- Mi smo angažovali i specijaliste radiologije iz susjednih opština, a što se tiče tog odjeljenja uskoro ćemo biti i kadrovski ojačani, radiće se u dvije smjene, kontaktirao sam Ministarsvo zdrvalja radi dobijanja saglasnosti za dobijanje javnog poziva za zaposlenje još jednog specijaliste radiologije i imamo već jednog kandaidata a očekujemo i povratak sa speicjalizacije ljekara iz Doma zdravlja Budva - kazao je Radoman.
Digitalni mamograf namijenjen ženama određenih starosnih grupa u skladu sa važećom preporukom čime se omogučava pravovremena i ciljana dijagnostika.
- Kada smo radili akciju "Ružičasti oktobar" tu granicu smo sveli na preko 50 godina, ali ona je spušetna na žene preko 40 godina i slučajeve koje uputi izabrani doktor shodno njegovoj procjeni. Tu nema čekanja i takvi slučajevi se odrade u par dana - objasnio je Radoman.
Kako je kazao, izrada projektne dokumentacije i adapatcaije pomenutog odjeljenja je u toku, a završetak radova se očekuje tokom 2026. gdine.

DZ Budva dobija još jednog radiologa, mamografski pregledi prioritet

Evropska komisija je pokrenula novu istragu protiv platforme Iks u okviru Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Istovremeno je proširena i istraga koja je protiv ove kompanije otvorena još u decembru 2023. godine.
Nova istraga treba da utvrdi da li je Iks, prije nego što je počeo da koristi Grok na svojoj platformi u Evropskoj uniji, razmotrio moguće posljedice i preduzeo mjere da spriječi širenje štetnog i nelegalnog sadržaja.
Komisija posebno ispituje da li su se na platformi pojavljivali manipulisani seksualno eksplicitni sadržaji i materijali koji mogu predstavljati seksualno zlostavljanje djece.
Prema navodima Evropske komisije, postoje indicije da se takav sadržaj već pojavljivao, zbog čega su korisnici u Evropskoj uniji mogli biti izloženi ozbiljnoj šteti. Zbog toga će Komisija provjeriti da li je Iks postupio u skladu sa pravilima i da li je na vrijeme procijenio moguće probleme, kao i da li je o tome obavijestio Evropsku komisiju prije nego što je Grok uveden.
Pored toga, Komisija je proširila postojeći postupak kako bi dodatno provjerila kako Iks bira i preporučuje objave koje korisnici vide, odnosno da li je razmotrio posljedice promjena u načinu na koji se sadržaj prikazuje, uključujući prelazak na sistem koji koristi Grok.
Evropska komisija navodi da će istragu voditi prioritetno, uz napomenu da njeno pokretanje ne znači da je odluka već donijeta.

Evropska komisija pokrenula novu istragu protiv Iksa zbog Groka

Indija će spustiti carine na evropske automobile sa 110 odsto na 40 odsto u trgovinskom sporazumu s EU.&nbsp;
&nbsp;Carine bi bile niže za ograničen broj evropskih automobila koji koštaju više od 15 hiljada eura, a u početku bi se primjenjivale samo na one s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Indija planira da smanji carine na automobile uvezene iz EU, što je dosad najveće otvaranje ogromnog indijskog tržišta u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Indije koji bi se mogao zaključiti u utorak.
&nbsp;Vlada indijskog premijera Narendre Modija dogovorila se s EU da odmah smanji porez na ograničen broj automobila s uvoznom cijenom većom od 15 hiljada eura, rekla su dva izvora upoznata s pregovorima. Stopa će se na kraju dodatno smanjiti na samo deset odsto. Takav sporazum bi evropskim proizvođačima automobila poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a znatno olakšao pristup indijskom tržištu.
&nbsp;Smanjenje carina od 40 odsto u početku bi se primjenjivalo na oko 200 hiljada automobila s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem godišnje, rekao je jedan od izvora, ali ta bi se brojka mogla promijeniti. U međuvremenu, električni automobili biće isključeni iz smanjenja uvoznih carina prvih pet godina.
&nbsp;Očekuje se da će Indija zaštititi ulaganja domaćih kompanija poput Mahindre &amp; Mahindre i Tata Motorsa, rekli su izvori. Nakon pet godina očekuje se da će električna vozila imati koristi od sličnih smanjenja carina.
&nbsp;Indija je treće najveće svjetsko tržište automobila po prodaji, iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Do sada je domaća automobilska industrija bila među najzaštićenijima, s carinama od 70 do 110 odsto na uvozne automobile, potez koji je izazvao kritike izvršnog direktora Tesle Ilona Maska.
Očekuje se da će Indija i EU u utorak zaključiti dugotrajne pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini.&nbsp;
Trgovina između Indije i EU iznosila je 115 milijardi eura u fiskalnoj godini do marta 2025, što Uniju čini jednim od najvećih trgovinskih partnera. Indija je četvrta najveća i najbrže rastuća ekonomija na svijetu, s BDP-om od gotovo 3,5 biliona eura u prošloj godini.

Indija snižava carine na uvoz evropskih automobila

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da se izvini zbog izjava u kojima je sugerisao da su američki NATO saveznici u Avganistanu izbjegavali službu na prvim linijama fronta, pridruživši se talasu kritika evropskih političara i vojnih veterana.
Tramp je izazvao duboku uvrijeđenost među američkim saveznicima kada je prošle sedmice za Fox Business Network rekao da Sjedinjene Američke Države „nikada nijesu trebalo“ da imaju transatlantski savez, optužujući saveznike da su u Avganistanu ostajali „nešto dalje od prvih linija“.
- Jednostavno nije u redu i predstavlja nepoštovanje govoriti o žrtvama iz redova vaših saveznika na takav način. Svi su oni stajali uz Sjedinjene Američke Države. Tvrditi danas nešto drugo jednostavno nije istina - rekao je Pistorijus u tok-šou emisiji na njemačkoj javnoj televiziji ARD, u nedjelju uveče.
Hiljade njemačkih vojnika učestvovalo je u NATO misijama Operacija Trajna sloboda i Odlučna podrška u Avganistanu, a 59 ih je poginulo. Operacije su pokrenute nakon napada Al Kaide na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine.
Pistorijus je kazao da će to pitanje pokrenuti prilikom narednog razgovora sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, te je direktno pozvao Trampa da se izvini.
- To bi bio znak pristojnosti, poštovanja, ali i uvida - rekao je on.
Njegovi komentari uslijedili su nakon sličnih reakcija drugih evropskih političara, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, koji je Trampove izjave nazvao „iskreno užasnim“, odstupajući od dosadašnje prakse izbjegavanja direktne kritike američkog predsjednika.
Tramp je u subotu pohvalio „hrabre“ britanske vojnike, ali se nije izvinio zbog ranijih komentara, niti je pomenuo žrtve drugih NATO saveznika. Velika Britanija je u Avganistanu izgubila 457 vojnika.
Zvaničnici Trampove administracije u više navrata kritikovali su evropske zemlje zbog neispunjavanja NATO ciljeva u vezi sa izdvajanjima za odbranu i zbog prevelike zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država.
Pistorijus, koji predvodi kampanju za obnovu njemačkih oružanih snaga, poručio je da Evropa mora prihvatiti činjenicu da se više ne može oslanjati na Sjedinjene Američke Države kao tokom posljednjih 70 godina, ali je dodao da je njemačka vojska na „odličnom putu“ da do 2029. godine ponovo ispuni zadate ciljeve i povrati snagu.

Njemački ministar odbrane traži izvinjenje od Trampa zbog komentara o ratu u Avganistanu

Kolumne

Manitovac na Sastavcima

Politika

DPS: Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za smjenu Vraneša

Hronika

Mijajlović i dalje nema dostojan boravak u UIKS-u

Društvo

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Rodrigez: Dosta je diktata iz Vašingtona

Tagovi

DZ Budva dobija još jednog radiologa, mamografski pregledi prioritet

Evropska komisija pokrenula novu istragu protiv Iksa zbog Groka

Indija snižava carine na uvoz evropskih automobila

Njemački ministar odbrane traži izvinjenje od Trampa zbog komentara o ratu u Avganistanu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO