<article>Biramo Kraljevinu Dansku, biramo Evropsku uniju, biramo NATO, poručio je danas premijer Grenlanda Jens Fridrik Nelsen.On je 'otvorio dušu' na press konferenciji u prijestonom Nuku, kojoj je prisustvovao veliki broj medija. Takvo interesovanje ne čudi - naročito uzevši u obzir to što predsjednik SAD Donald Tramp i dalje ne odustaje od ideje o preuzimanju Grenlanda.- Zamislite da ste u našoj poziciji - mi Grenlanđani, mirnodopski narod, sada smo prinuđeni da svakog dana iz medija slušamo kako neko želi da nam oduzme slobodu. Veoma je teško kada slušate prijetnje svake noći o tome da će vas neko preuzeti - kazao je on.Kako prenosi lokalni Sermitsiaq, premijer je kazao kako ljudi Grenlanda žele da njihovo ostrvo bude upravo onakvo kakvo je i sada - kao teritorija u okviru Danske, uz pravo na samoopredjeljenje.- Podrška naših saveznika sada je ključna, Grenland bira Grenland onakav kakav je danas, kao dio Kraljevine Danske - naglasio je on.Kazao je i kako ne zna o čemu su u Davosu pričali predsjednik SAD Donald Tramp i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.No, dodao je i kako niko osim Grenlanda i Danske ne može sklapati sporazume u njihovo ime.</article>

Biramo Kraljevinu Dansku, biramo Evropsku uniju, biramo NATO, poručio je danas premijer Grenlanda Jens Fridrik Nelsen.
On je 'otvorio dušu' na press konferenciji u prijestonom Nuku, kojoj je prisustvovao veliki broj medija. Takvo interesovanje ne čudi - naročito uzevši u obzir to što predsjednik SAD Donald Tramp i dalje ne odustaje od ideje o preuzimanju Grenlanda.
- Zamislite da ste u našoj poziciji - mi Grenlanđani, mirnodopski narod, sada smo prinuđeni da svakog dana iz medija slušamo kako neko želi da nam oduzme slobodu. Veoma je teško kada slušate prijetnje svake noći o tome da će vas neko preuzeti - kazao je on.
Kako prenosi lokalni Sermitsiaq, premijer je kazao kako ljudi Grenlanda žele da njihovo ostrvo bude upravo onakvo kakvo je i sada - kao teritorija u okviru Danske, uz pravo na samoopredjeljenje.
- Podrška naših saveznika sada je ključna, Grenland bira Grenland onakav kakav je danas, kao dio Kraljevine Danske - naglasio je on.
Kazao je i kako ne zna o čemu su u Davosu pričali predsjednik SAD Donald Tramp i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
No, dodao je i kako niko osim Grenlanda i Danske ne može sklapati sporazume u njihovo ime.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Premijer Grenlanda: Biramo Dansku, biramo EU, biramo NATO

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas u Davosu da Iran želi da stupi u pregovore, čime je nagovijestio moguće diplomatsko otvaranje nakon perioda povišenih tenzija između dvije zemlje.
- Iran želi da razgovara i mi ćemo razgovarati - rekao je Tramp tokom ceremonije potpisivanja Povelje mira (Board of Peace Charter), koja je održana na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.
Ova izjava dolazi u trenutku osjetljivih odnosa. Samo dan ranije, u srijedu, Tramp je uputio oštro upozorenje da Iran ne smije da nastavi svoj nuklearni program, nagovijestivši da bi takav potez mogao biti okidač za vojne udare.
Pored nuklearnog pitanja, odnosi su zategnuti i zbog nemira u Iranu. Prošle sedmice američki predsjednik je izjavio da je spreman da pokrene operacije ukoliko Iran odgovori silom na proteste.
Tramp je u međuvremenu ublažio retoriku, sugerišući da je Teheran prestao s nasiljem nad demonstrantima nakon njegovog direktnog upozorenja.

Od zveckanja oružjem do diplomatije, Tramp tvrdi da Iran želi dijalog: "Razgovaraćemo"

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ocijenio je da odbornici Demokrata nijesu postupili ni pošteno ni ljudski kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, podsjećajući na, kako je naveo, ranije javno izrečene i danas zaboravljene stavove te partije.
Gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, Asanović je podsjetio na izjave koje su predstavnici Demokrata davali tokom predizborne kampanje u Botunu, uoči lokalnih izbora 23. oktobra 2022. godine, a koje su u potpunoj suprotnosti sa njihovim današnjim ponašanjem.
Posebno je izdvojio obraćanje potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, koji je tada jasno poručivao da su Demokrate protiv izgradnje kolektora.
– Demokrate su među prvima digle glas protiv tog sumanutog projekta kojim se ugrožava vaše pravo na zdravlje i zdravu životnu sredinu, kao i pravo da sačuvate svoju đedovinu netaknutu bilo kakvim postrojenjima koja urušavaju životnu sredinu. Svaki čovjek sebi postavlja pitanja – šta da čini i čemu da se nada. Na to imate jasne i precizne odgovore. Da se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala, protiv mahinacija na svakom nivou vlasti. Da se očisti uprava od zloupotreba i malverzacija, ali i da ne stanemo do 23. oktobra, da obiđemo svako domaćinstvo – govorio je tada Koprivica u Botunu.
Asanović ističe da danas, suprotno tim porukama, Demokrate podržavaju izgradnju kolektora, uključujući i svoje predstavnike u Zeti.
– I vi sada kažete da su Demokrate za kolektor. Vidite li da je ovaj čovjek bio protiv kolektora? Zašto ne kažete da su sada za izgradnju kolektora, da su čak i u Zeti za njegovu izgradnju? Ovo je izgovoreno u Botunu, pred izbore 23. oktobra 2022. godine – rekao je Asanović.
Podsjećamo. Koprivica nije bio jedini funkcioner Demokrata koji je tada javno istupao protiv projekta.
Na tom skupu u Botunu, nosilac izborne liste Demokrata Luka Krstović imao je jasnu poruku da se kolektor neće graditi.
– Zapamtite jednu stvar – od gradnje kolektora u Botunu nema ništa dok je i posljednjeg Demokrate u Zeti - govorio je Krstović.

Asanović: Pogledajte što je izjavljivao Momo Koprivica pred lokalne izbore u Botunu

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Kolumbija je u četvrtak saopštila da će uvesti carinu od 30 odsto na određenu grupu proizvoda iz Ekvadora i obustaviti isporuku električne energije toj zemlji, kao odgovor na istu takvu carinu koju je dan ranije najavila vlada ekvadorskog predsjednika Danijela Noboe. Rastući trgovinski spor između dvije susjedne južnoameričke države uslijedio je nakon što je Noboa javno izrazio nezadovoljstvo zbog trgovinskog deficita s Kolumbijom, koji premašuje 850 miliona dolara.
Noboa je ukazao i na nedostatak reciprociteta u obezbjeđivanju zajedničke granice, koja i dalje predstavlja uporište kriminalnih organizacija i međunarodne trgovine drogom.
Kolumbijska vlada izrazila je iznenađenje zbog jednostranog poteza Ekvadora, ističući da je bilateralna saradnja i dalje aktivna kroz uspostavljene binacionalne mehanizme, uključujući zajedničke vojne i antinarkotičke operacije.
Prema podacima ekvadorskog Ministarstva proizvodnje, od januara do novembra 2024. godine izvoz Ekvadora u Kolumbiju iznosio je 760 miliona dolara, dok je uvoz iz Kolumbije dostigao 1,8 milijardi dolara. Nadovezujući se na taj trend, Ekvadorska federacija izvoznika saopštila je da je trgovinski deficit s Kolumbijom u istom periodu 2025. godine dostigao 852 miliona dolara.
Carina od 30 odsto, koju je Kolumbija najavila u četvrtak, odnosi se na 20 nedefinisanih ekvadorskih proizvoda, uz napomenu vlasti da postoji „mogućnost proširenja mjere na širu grupu proizvoda“.
Kolumbijsko Ministarstvo trgovine saopštilo je da izvoz tih proizvoda vrijedi približno 250 miliona dolara, naglašavajući da će mjera imati značajan uticaj na bilateralnu razmjenu. Ipak, ministarka trgovine Dijana Marsela Morales istakla je da su carine privremenog karaktera i da ostaje otvorena za diplomatsko i pregovaračko rješenje. Poslovna zajednica u obje zemlje upozorava na neposredne ekonomske posljedice ukoliko vlade ne uspiju da riješe trenutni carinski spor.
- Od juče nam se članice komore javljaju u stanju velike zabrinutosti - izjavila je za agenciju Associated Press izvršna direktorica Kolumbijsko-ekvadorske privredne komore sa sjedištem u Bogoti, Oliva Dijazgranados.
Ova situacija direktno utiče na razvoj kompanija i projekcije prodaje, a mogla bi dovesti u pitanje i radna mjesta.
Dijazgranados je navela da poslovna zajednica trpi najveći teret napetosti, ali da korijen problema leži u bezbjednosnim institucijama, a ne u trgovini.
Istovremeno, kolumbijsko Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo je neograničenu suspenziju svih međunarodnih isporuka električne energije Ekvadoru. Ministarstvo je taj potez okarakterisalo kao „preventivnu mjeru“ ključnu za zaštitu energetske suverenosti i bezbjednosti Kolumbije.
Odluka je uslijedila nakon oštre reakcije kolumbijskog ministra energetike Edvina Palme, koji je ekvadorske carine osudio kao „ekonomsku agresiju“ koja podriva regionalnu integraciju.
Palma je podsjetio na ironiju aktuelnih tenzija, navodeći da je tokom teške energetske krize u Ekvadoru krajem 2024. godine Kolumbija kontinuirano obezbjeđivala oko 90 odsto svog izvoznog viška električne energije – približno 450 megavata – kako bi stabilizovala elektroenergetsku mrežu svog susjeda.

Premijer Grenlanda: Biramo Dansku, biramo EU, biramo NATO

Od zveckanja oružjem do diplomatije, Tramp tvrdi da Iran želi dijalog: "Razgovaraćemo"

Asanović: Pogledajte što je izjavljivao Momo Koprivica pred lokalne izbore u Botunu

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Kolumbija uvodi carine i obustavlja izvoz struje u Ekvador dok se trgovinski spor produbljuje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO