Politiko: Smrtonosna superbakterija širi se evropskim bolnicama, otporna i na najnovije antibiotike

Sojevi bakterije Klebsiella pneumoniae razvili su otpornost čak i na najnovije antibiotike.
Opasna superbakterija otporna na lekove sve se brže širi evropskim bolnicama, prenosi se sa pacijenta na pacijenta i postaje sve teža za lečenje, upozorava agencija Evropske unije za bolesti, prenosi Politico.
Broj slučajeva infekcija krvotoka izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na lečenje porastao je za 72 odsto između 2019. i 2025. godine, što je daleko od cilja da se njihova učestalost smanji za pet odsto do 2030. godine, pokazuju najnoviji izveštaji Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), objavljeni u sredu.
Infekcije povezane sa ovom bakterijom, čiji broj poslednjih nekoliko godina neprestano raste, predstavljaju značajnu pretnju za pacijente u bolnicama i imaju visoku stopu smrtnosti, koja se obično kreće između 40 i 70 odsto. Analize pokazuju da nekoliko njenih sojeva postaje otporno na gotovo sve antibiotike, uključujući i nove, i da mogu da izazovu teška oboljenja i smrt.
Nalazi o bakteriji Klebsiella pneumoniae otpornoj na lečenje predstavljaju „najveći razlog za zabrinutost“ među svim podacima prikupljenim o superbakterijama u Evropi tokom protekle godine, izjavio je na konferenciji za novinare Kristijan Giske, koji rukovodi ovim radom u ECDC-u.
To je jedan od primera opasnosti koje predstavlja antimikrobna rezistencija, odnosno sposobnost bakterija i gljivica da razviju otpornost na lekove namenjene njihovom uništavanju, za koju se procenjuje da svake godine odnese 35.000 života u EU, Islandu i Norveškoj. Za Evropu je to „velika pretnja po javno zdravlje“, rekao je Giske, a prenosi Politiko.
Uprkos napretku u pojedinim oblastima, najnoviji izveštaji pokazuju da je EU i dalje daleko od ostvarivanja svojih ciljeva za 2030. godinu kada je reč o smanjenju učestalosti infekcija otpornih na lekove. Među izazovima je i ograničen broj novih lekova dostupnih za lečenje takvih infekcija.
Ova vest dolazi u trenutku kada se očekuje da novi evropski farmaceutski propisi budu potpisani i postanu zakon u decembru. Oni uključuju mere za podsticanje otkrivanja i razvoja novih antibiotika, kroz pogodnosti za industriju u vidu tržišnog monopola i podsticanje modela redovnog plaćanja putem kojih bi ih države nabavljale.
Teže ih je suzbiti
S obzirom na to da se prenosi sa pacijenta na pacijenta, suzbijanje sve veće učestalosti infekcija bakterijom Klebsiella zahteva snažnije mere prevencije i kontrole infekcija u bolnicama, upozorava ECDC. To uključuje unapređenje higijene ruku, obezbeđivanje pravilne upotrebe lične zaštitne opreme, poput rukavica, kao i efikasno čišćenje i dezinfekciju prostora.
I dok su slične mere pomogle da se u EU značajno smanji učestalost infekcija poznatijom bolničkom superbakterijom MRSA, kod bakterije Klebsiella čak i najmanja propuštena površina prilikom čišćenja može da dovede do njenog širenja.
- Klebsiella je crevna bakterija i možda ima snažnije rezervoare u organizmu. Ono što deluje protiv MRSA možda neće biti dovoljno za bakteriju Klebsiella. Pridržavanje dobrih mera prevencije i kontrole infekcija mora da bude još doslednije kako bi se problem poput ovog stavio pod kontrolu - rekao je Giske novinarima tokom konferencije za medije.
Zemlje su uspele da se izbore sa infekcijama izazvanim bakterijom MRSA, poznatom i kao stafilokoka aureus otporna na lekove (Staphylococcus aureus). U 2025. godini broj infekcija krvotoka izazvanih ovom bakterijom bio je za 19 odsto manji nego 2019. godine, čime je premašen cilj da se njihov broj smanji za 15 odsto do 2030. godine.
Iako zemlje uspešno koriste mere kontrole infekcija kako bi smanjile učestalost MRSA, bakteriju Klebsiella teže je suzbiti, rekao je Giske, a prenosi Politico.
Pokazalo se da je teško smanjiti i broj infekcija izazvanih bakterijom ešereihije koli otpornom na lekove. Uprkos cilju da se ove infekcije smanje za 10 odsto do 2030. godine, EU je između 2019. i 2025. zabeležila njihov porast od 16,4 odsto.
Neujednačen napredak
Takođe je ključno obezbediti smanjenu i ciljanu upotrebu antibiotika, jer izbegavanje njihove primene kada nisu potrebni može da smanji rizik od razvoja otpornosti bakterija na njih.
Nove procene pokazuju da je potrošnja antibiotika u EU opala za pet odsto između 2019. i 2025. godine, što je znatno ispod ciljanog smanjenja od 20 odsto do 2030. godine.
Istovremeno, EU polako napreduje kada je reč o upotrebi odgovarajućih vrsta antibiotika. Postepeno se približava svom cilju da najmanje 65 odsto antibiotika koji se koriste u Evropi čine odgovarajući lekovi, prema kriterijumima Svetske zdravstvene organizacije, pri čemu je njihov udeo 2025. godine dostigao 62,5 odsto.
- I dalje zaostajemo u ostvarivanju nekoliko ciljeva EU za 2030. godinu u borbi protiv antimikrobne rezistencije - navela je u saopštenju direktorka ECDC-a Pamela Rendi-Vagner.
Genomski nadzor jedna je od novijih inovacija koje donose promene, piše Politico. On pomaže nadležnim organima da brže procene kako se ove otporne bakterije šire, rekla je Rendi-Vagner.
- To zauzvrat znači da možemo ranije da reagujemo kako bismo zaustavili prenošenje, efikasnije usmeravali odluke o lečenju i utvrdili gde su novi antibiotici najhitnije potrebni - dodala je. prevedi na crnogorski