Više od 80 urednika iz vodećih evropskih medija potpisalo je peticiju kojom se traži povlačenje zakona u Mađarskoj koji ima za cilj ograničavanje stranog finansiranja medija i organizacija za ljudska prava, što kritičari vide kao pokušaj gušenja kritike vlasti.
Predlog zakona, koji je prošle sedmice podnijela nacionalistička stranka Fides premijera Viktora Orbana, predviđa izradu liste subjekata koji primaju sredstva iz inostranstva i mogućnost da im se ograniči rad, ili da budu ugašeni, ako vlast ocijeni da predstavljaju prijetnju Mađarskoj i njenoj kulturi.
Zakon je naišao na široku kritiku mađarskih medija, istraživačkih centara i organizacija za ljudska prava, koji tvrde da je njegova prava svrha ugušiti političko neslaganje. Na ulicama su održani protesti.
Potpisnici peticije, objavljene danas, naveli su da Fidesz usvaja "iste autoritarne taktike kakve viđamo" u Rusiji pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija je 2012. godine usvojila zakon koji omogućava vlastima da strane nevladine organizacije koje se bave političkom aktivnošću označe kao strane agente.
U peticiji se ističe da je opstanak slobodne štampe i domaće mađarsko, ali i šire evropsko pitanje, „posebno u regionu u kojem sve veći broj populističkih lidera preuzima Orbánove metode“.
Peticiju su potpisala 84 glavna urednika iz medija poput britanskog Guardiana, francuskog Libérationa, poljskog Gazeta Wyborcza, austrijskog ORF-a, slovačkog SME-a i češkog Hospodářské noviny...
Urednici su pozvali svoje vlade i institucije Evropske unije da djeluju kako bi spriječile usvajanje zakona, navodeći da je on u suprotnosti i sa ugovorima EU i sa Poveljom o osnovnim pravima.
Mađarski poslanici glasaće za zakon sredinom juna. Očekuje se njegovo usvajanje, s obzirom na to da Fidesz ima apsolutnu većinu u parlamentu.
Orban, koji je na vlasti od 2010. godine, obećao je u martu da će se obračunati sa stranim finansiranjem nezavisnih medija i opozicionih lidera – potez koji kritičari ocjenjuju kao pokušaj učvršćivanja pozicije pred izbore zakazane za 2026. godinu, koji bi mogli biti neizvjesni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Evropski urednici potpisali peticiju protiv poteza Mađarske usmjerenog na strane organizacije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je junacima četvoricu članova Srpske napredne stranke koji su optuženi da su pretukli studente u Novom Sadu i zatražio njihovo oslobađanje, dok je poručio da u zatvor treba da idu, kako je naveo, „blokaderski teroristi“.
„Sloboda junacima: Nikola Blagojević, Danilo Rajičević, Stefan Kojović, Nemanja Despotović“, napisao je Vučić na svom Instagram nalogu uz poruku „Zatvor blokaderskim teroristima“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danas, ne skrivajući bijes, poručio da je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu da se Mariji Vasić, Lazaru Diniću i Ladi Jovoviću ukine pritvor – bezakonje.
On je zatim podržao ideju predsjednika SNS Miloša Vučevića da članovi i aktivisti te stranke blokiraju zgradu Apelacionog suda u Novom Sadu, dok, kako je naveo, ne puste na slobodu četvoricu mladića koji su optuženi za napad na studente ispred prostorija SNS-a u tom gradu.
- Puštate teroriste i pučiste na slobodu posle dva mjeseca, a momke koji su samo štitili prostorije držite u pritvoru. Razgovarao sam s predsjednikom stranke (SNS) Milošem Vučevićem i u potpunosti podržavam njegovu ideju da Apelacioni sud i kompletan sud u Novom Sadu budu blokirani od trenutka kad oni to kažu. A sad neće moći da im prođu ni policija, ni bilo ko drugi, dok ne donesu odluku o puštanju ovih lica na slobodu - rekao je Vučić.
Četvorica aktivista Srpske napredne stranke privedena su nakon što su u noći između 27. i 28. januara u Novom Sadu fizički napali dva mladića i tri djevojke, pri čemu je jedna djevojka teže, a jedan mladić lakše povrijeđen. Njima je krajem aprila počelo suđenje u Osnovnom sudu u Novom Sadu. Terete se za krivična djela nasilničko ponašanje, teška tjelesna povreda i nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDJ4Ys18sHGu%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Vučić SNS batinaše, koji su studentkinji polomili vilicu, nazvao junacima i pozvao na njihovo oslobađanje

Lider rumunske tvrde desnice Đorđe Simion saopštio je u utorak da će osporiti svoj poraz na predsjedničkim izborima održanim prošle nedjelje, navodeći miješanje stranih faktora.
Gradonačelnik Bukurešta centrističke orijentacije, Nikušor Dan, pobijedio je u drugom krugu glasanja, koji je ponovljen nakon što su izbori iz novembra prošle godine poništeni zbog sumnji na rusko uplitanje.
– Osporićemo izbore pred Ustavnim sudom iz istih razloga zbog kojih su izbori poništeni u decembru – kazao je Simion, pozivajući se na „spoljašnji uticaj i institucionalni kompromis“.
– Sada imamo neoborive dokaze o miješanju Francuske, Moldavije i drugih aktera, u orkestriranom pokušaju da se manipuliše institucijama, usmjere medijski narativi i, na kraju, nametne rezultat koji ne odražava suverenu volju rumunskog naroda – dodao je on.
Ovaj ultranacionalista je naveo da je 100 miliona eura potrošeno u Moldaviji za kupovinu glasova, te da su „mrtvi ljudi“ glasali u drugom krugu održanom u nedjelju.
Pozvao se i na tvrdnje Pavela Durova, osnivača aplikacije za razmjenu poruka Telegram, koji je rekao da je francuska vlada zatražila od platforme da „ućutka“ konzervativne glasove uoči predsjedničkih izbora.
Simion je tražio od suda da pozove Durova da svjedoči i „iz prve ruke podijeli ono što zna o dezinformacijama i digitalnim operacijama koje su se miješale u izbore u Rumuniji“ prije nego što se rezultat potvrdi.
– Ni Francuska, ni Moldavija, ni bilo ko drugi nema pravo da se miješa u izbore druge države – napisao je Simion u objavi.
On je dodao da ima mala očekivanja da će rumunski Ustavni sud poništiti izbore nakon njegove žalbe, te je pozvao građane Rumunije da i sami podnesu pritužbe.

Simion tvrdi da se Francuska miješala u izborni proces

Kosovske vlasti su u utorak preuzele kontrolu nad zgradom na obali jezera Ujmani/Gazivode na sjeveru zemlje, što je izazvalo reakcije iz Srbije, koja je saopštila da zgradu koristi Crveni krst.
Zamjenik direktora policije za region sjever, Veton Elšani, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je policija asistirala u akciji preuzimanja kontrole nad ovim objektom.
Odluka od utorka je najnovija u nizu akcija kosovskih vlasti za zatvaranje paralelnih srpskih institucija na teritoriji Kosova.
Prije nekoliko dana preuzeli su kontrolu nad objektom Nacionalne službe za zapošljavanje u Sjevernoj Mitrovici, a zatvorili i prostorije sportske dvorane, gradskog muzeja, Instituta za kulturu, omladinu, sport i specijalizovane usluge, kao i Kulturno-umjetničkog društva Kosovski Božur.
Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković, i Srpska lista – najveća partija Srba na Kosovu – osudili su odluku kosovskih vlasti, navodeći da je prekinut rad „jedne od najstarijih i najvažnijih humanitarnih organizacija u svijetu“.
Petković je istakao da je riječ o objektu koji se koristi „isključno za obuku djece i polaznika kurseva Crvenog krsta, obuku iz oblasti prve pomoći i spašavanja, razna sportska takmičenja, treninge i predavanja, smještaj turista i sportista koji su boravili u ovom dijelu Kosova“.
„Brutalna intervencija jedinica kosovske policije u objektu na jezeru Gazivode, koji pripada Crvenom krstu Kosova i Metohije, po nalogu Albina Kurtija... predstavlja ozbiljno kršenje svih relevantnih međunarodnih konvencija“, navela je Srpska lista u reakciji. Istakli su da je u tom objektu „Crveni krst Kosova i Metohije… tokom godina svog djelovanja ujedinio sve zajednice i pružao pomoć bez izuzetka članovima svih vjerskih i etničkih grupa – Srbima, Albancima, Romima, Bošnjacima i drugima“.
Evropska unija je prije nekoliko dana reagovala ocijenivši da djelovanje kosovskih vlasti na sjeveru rizikuje da poveća tenzije na terenu i negativno utiče na svakodnevni život lokalnih zajednica i međunarodni imidž Kosova.

Kosovo preuzelo kontrolu nad objektom na jezeru Ujmani, Srbija tvrdi da ga koristi Crveni krst

Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) složili su se u utorak da ukinu ekonomske sankcije Siriji, saopštila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
- Želimo da pomognemo sirijskom narodu da izgradi novu, inkluzivnu i mirnu Siriju - poručila je Kalas u objavi na društvenoj mreži Iks, nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova u Briselu.
Ovaj zaokret Evropske unije u spoljnopolitičkom pristupu dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice istakao da će narediti ukidanje američkih sankcija Siriji.
- EU je uvijek bila uz Sirijce tokom proteklih 14 godina – i to će i ostati - kazala je Kalas.
Evropska unija je već ublažila sankcije koje se odnose na energetiku, transport i obnovu, kao i povezane finansijske transakcije, ali neke prijestonice tvrde da su te mjere nedovoljne da podstaknu političke promjene i ekonomski oporavak Sirije.
- EU želi da počne iz početka sa Sirijom... ali takođe očekujemo sveobuhvatnu unutrašnju politiku koja uključuje sve grupe stanovništva i vjerske zajednice - naveo je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful u pisanoj izjavi.
- Za nas je važno da ujedinjena Sirija može svoju budućnost da uzme u svoje ruke - dodao je on.
Novi lideri Sirije vršili su pritisak na međunarodnu zajednicu da ukine sankcije koje su uvedene zbog toga što je bivši predsjednik te zemlje, Bašar el Asad, silom ugušio protivnike, gurnuvši zemlju u građanski rat.
Međutim, diplomate navode da EU planira da uvede nove pojedinačne sankcije protiv onih koji su odgovorni za raspirivanje etničkih tenzija, nakon smrtonosnih napada na pripadnike alavitske manjine.
Očekuje se da će ostale mjere protiv Asadovog režima, uključujući zabranu prodaje oružja i opreme koja bi mogla biti korišćena za represiju nad civilima, ostati na snazi.
Sirijski ministar vanjskih poslova Asad el Šaibani izjavio je nakon odluke EU da ukidanje ekonomskih sankcija pokazuje „međunarodnu volju“ da se podrži Damask.
Šaibani je dodao da „sirijski narod danas ima veoma važnu i istorijsku priliku da obnovi svoju zemlju“.

EU odlučila da ukine ekonomske sankcije Siriji

Evropska unija (EU) i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) uveli su novi paket sankcija usmjerenih na desetine brodova koji se smatraju dijelom ruske „flote iz sjene“ koja pomaže Moskvi da izbjegne ograničenja uvedena zbog invazije Kremlja na Ukrajinu prije više od tri godine. 
 
 Kao dio 17. paketa sankcija koje je usvojila EU sa 27 članica danas, imenovano je 189 plovila, uz zamrzavanje imovine i uvođenje zabrana putovanja za nekoliko ruskih zvaničnika i kompanija.
Kako je ranije pisao AFP, ograničenja su uvedena i za kompanije iz zemalja poput Vijetnama, Srbije i Turske, koje se optužuju da pomažu ruskoj vojsci u snabdijevanju robom. 
 
 Istovremeno, i Britanija je odobrila mjere usmjerene na „flotu iz sjene“ u nizu od oko 100 novih sankcija sa ciljem pojačavanja pritiska na Kremlj, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
 - Što duže Rusija vodi rat, naš odgovor će biti oštriji - rekla je visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas. 
 
 Savjet Evrope sapštio je da sankcije koje je odobrio Brisel povećavaju ukupan broj plovila koja su ciljana ovim mjerama na 342. 
 
 U Londonu je najavljeno 100 novih sankcija koje su, prema riječima Ministarstva vanjskih poslova, Komonvelta i razvoja UK, usmjerene na “pojačavanje pritiska” na Rusiju. 
 
 - Najnoviji napadi (ruskog predsjednika Vladimira) Putina ponovo pokazuju njegovo pravo lice kao ratnog huškača - rekao je ministar spoljnih poslova Dejvid Lami. 
 
 On je pozvao Putina da odmah pristane na potpuni, bezuslovni prekid vatre kako bi se mogli voditi razgovori o pravednom i trajnom miru. 
 
 - Jasno smo rekli da će odlaganje mirovnih napora samo udvostručiti našu odlučnost da pomognemo Ukrajini da se brani i koristimo naše sankcije da ograničimo Putinovu ratnu mašinu - dodao je Lami. 
 
 Ruska „flota iz sjene“ sastoji se od brodova bez jasnog vlasništva koji prevoze zabranjene ruske naftne proizvode kako bi izbjegli sankcije usmjerene na njih. 
 
 Vlade EU su upozorile na sve veće pomorske rizike povezane s ovim ruskim plovilima. 
 
 U januaru je dotrajali brod natovaren sa 100 hiljada tona nafte, za koji se kaže da je dio ruske „flote iz sjene“, bio nasukan kod sjeverne obale Njemačke.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Feu-odobrila-17-paket-sankcija-rusiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

EU i Britanija uveli nove sankcije Moskvi

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nedavno je formiralo predmet i započelo istragu protiv svih osoba koje su 23. aprila spriječile inspektore Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) da privedu predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika u prostorijama Vlade RS u Istočnom Sarajevu, objavio je sarajevski portal Raport. 
 
Status osumnjičenih, prema pisanju Raporta, imaju šef obezbjeđenja predsjednika RS Mišo Partalo i načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimir Šehovac.
Pozive će dobiti i dvadeset identifikovanih pripadnika MUP RS, koji su bili prisutni u Istočnom Sarajevu u trenutku kada su im prišli inspektori SIPA.
Tri inspektora SIPA su 23. aprila po nalogu Tužilaštva i Suda BiH pokušali da privedu Dodika, koga državno tužilaštvo sumnjiči za „napad na ustavni poredak“, ali su ih u tome spriječili članovi Dodikovog obezbjeđenja i MUP RS, zaprijetivši da će upotrebiti silu.

Otvorena istraga protiv pripadnika MUP RS koji su spriječili privođenje Dodika

Apelacioni sud u Novom Sadu donio je odluku da se pritvorenim aktivistima Mariji Vasić, Lazaru Diniću i Ladi Jovoviću ukine pritvor u kom su bili više od dva mjeseca.
O ostalo troje pritvorenih aktivista sud će naknadno odlučiti.
- Djelimičnim uvažavanjem žalbi branilaca okrivljenih Apelacioni sud u Novom Sadu je na sjednici vijeća održanoj 20. maja 2025. godine okrivljenima Vasić Mariji, Jovović Ladu i Dinić Lazaru zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo iz člana 320. stav 1 u vezi člana 33 KZ u vezi krivičnih djela iz članova 308. i 309. stav 1 KZ, odredio mjeru zabrane napuštanja stana sa elektronskim nadzorom iz člana 208. ZKP sa zabranom korišćenja telefona i interneta i zabranom primanja drugih lica u stan koja ima trajati najduže do 20.8. 2025. godine, dok je u odnosu na okrivljene Cvijetić Mladena, Đurić Srđana i Stefanović Davora, ukinuo rješenje Višeg suda u Novom Sadu br. KV- 487/25 od 13.05. 2025. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje u odnosu na ove okrivljene s obzirom na to da nisu dati dovoljno jasni, konkretni i potpuni razlozi u pogledu postojanja uslova za eventualnu primjenu blaže mjere - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, profesorica Marija Vasić boravi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu, gdje je premještena nakon što joj se pogoršalo zdravstveno stanje uslijed štrajka glađu i žeđu.
Marija Vasić je jedna od šestoro pritvorenih aktivista uoči velikom protesta u Beogradu, 15. marta. Na nekoliko prorežimskih televizija i na sajtovima je dan uoči velikog protesta u Beogradu koji je bio zakazan za 15. mart, emitovan snimak razgovora 12 aktivista iz Novog Sada, uglavnom članova Pokreta slobodnih građana (PSG) ali i još nekih članova nevladinih organizacija i neformalnih grupa studenata. Tek nakon emitovanja ovog snimka, reagovalo je tužilaštvo iako je snimak, emitovanjem u sredstvima informisanja, već bio kontaminiran.

Ukinut pritvor Mariji Vasić i još dvojici aktivista: Određena im mjera zabrane napuštanja stana uz nanogicu

Mađarski parlament odobrio je danas zakon kojim će se pokrenuti jednogodišnji proces povlačenja zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC).
Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana je objavila taj potez 3. aprila, ubrzo nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu išao u Mađarsku u državnu posjetu, uprkos nalogu ICC-a za hapšenje zbog rata u Gazi.
Predsjedništvo Skupštine država članica ICC-a izrazilo je zabrinutost zbog tog poteza Mađarske, prenosi Rojters.
Međunarodni krivični sud je osnovan prije više od dvije decenije radi gonjenja optuženih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Orban je u aprilu rekao da ICC „više nije nepristrasan sud, sud vladavine prava, već politički sud“.
Mađarska je odbacila ideju o hapšenju izraelskog premijera i nazvala nalog za njegovo hapšenje „drskim“.
Mađarska je jedna od država osnivača suda i ratifikovala je osnivački dokument 2001. godine. Međutim, zakon nije donijet.
Predlog zakona o povlačenju iz tog suda usvojen je danas sa 134 glasa za i 37 protiv.
- Mađarska čvrsto odbacuje korišćenje međunarodnih organizacija, posebno krivičnih sudova, kao instrumenata političkog uticaja“, navodi se u predlogu zakona, koji je podnio zamjenik premijera Žolt Šemjen - piše na sajtu parlamenta.
Netanjahu je nazvao odluku Mađarske da napusti ICC „smjelom i principijelnom“.
Povlačenje zemlje iz ICC-a stupa na snagu godinu dana nakon što generalni sekretar Ujedinjenih nacija primi pisano obavještenje o odluci.

Parlament Mađarske odobrio zakon za napuštanje Međunarodnog krivičnog suda

Evropska unija planira da uvede paušalnu naknadu na milijarde malih paketa koji pristižu uglavnom iz Kine, što je novi udarac za online trgovine poput Temua i Šeina, izvijestio je Financial Times.
Evropska komisija objavila je nacrt prijedloga o naknadi za rukovanje ili skladištenje, nakon što su EU države članice izvršile pritisak zato što su im carinske vlasti preopterećene s 4.6 milijardi artikala koji se godišnje uvoze direktno u domove ljudi. Prijedlog ne određuje visinu naknade, ali je Financial Times izvijestio da bi ona iznosila oko dva eura, pozivajući se na izvore upoznate sa stavom Komisije. Naknada od dva eura primjenjivala bi se na direktnu prodaju, dok će se artikli poslani u skladišta oporezivati s 0.50 eura.
Dio ostvarenih prihoda pokrio bi troškove dodatnih carinskih provjera, dok će preostali novac biti usmjeren u budžet EU.

EU priprema udar na Temu i Šein

Književnik i publicista Božidar Proročić kazao je, gostujući &nbsp;u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, da 21. maj – Dan nezavisnosti, predstavlja jedan od najsvetijih datuma savremene crnogorske istorije i podsjetio na borbu za obnovu državnosti Crne Gore.
- Tog 21. maja 2006. godine stajali smo pod najljepšom crveno-zlatnom zastavom, rame uz rame, u istom stroju, da ispravimo istorijsku nepravdu - kazao je Proročić.
Podsjetio je da je Crna Gora kroz vjekove dala mnoge heroje i borce kako bi bila ono što je danas – slobodna i nezavisna država.
- Kako možete da dozvolite da se u takvoj državi veliča četništvo od strane takozvanih lidera Srpske pravoslavne crkve – nedostojnih ljudi koji su na te funkcije došli na sumnjiv način? Znamo kako su ih dobili, znamo kako su došli, i znamo šta sada rade - naglasio je Proročić.
On ističe da je Crna Gora kroz istoriju bila suočena s brojnim nepravdama, ali da je 2006. godine obnovila ono što joj je bilo oduzeto – državnu nezavisnost i istorijski kontinuitet.
- Mi smo, pored istorijske nepravde koja nas je pratila dugo kroz istoriju, uspjeli da obnovimo svoju neopravdano izgubljenu nezavisnost, da stanemo na svoje noge, da budemo ono što smo vjekovima bili. Nastavili smo kontinuitet državnosti – od Duklje, Zete, pa sve do savremene Crne Gore - navodi književnik.
Proročić je podsjetio i na riječi američkog diplomate Džona Glestona:
- Crna Gora nikada neće umrijeti, ali svi treba da znaju da na njenim tamnim visovima i planinama nikad neće sviti gnijezdo ni ruski, ni austrijski orao - poručuje Proročić.
Govoreći o savremenom društvenom trenutku, Proročić je upozorio da Crna Gora i danas prolazi kroz svojevrsni pogrom.
- I danas, u ovom novom vremenu i novim okolnostima, Crna Gora proživljava istu vrstu stradanja. Svjedoci smo toga svakog dana - &nbsp;poručio je.
Posebno zabrinjava, ističe, što dio političara i građana daje vrijednost ideologiji koja je, kako kaže, klasičan primjer fašizma.
- Zna se gdje su bili četnici u Drugom svjetskom ratu, zna se kuda je taj pokret vodio i kakve su zločine ostavljali za sobom. Sve je to višestruko dokumentovano - &nbsp;kazao je Proročić.
On smatra da je današnje veličanje četništva duboko nemoralno i opasno, naročito u društvu koje je multinacionalno.
- Zamislite kako se osjećaju pripadnici manjinskih naroda kada znaju da im je đed stradao od četničke kame, da su im sela spaljena, porodice protjerane. To je užas. A još užasnije je ćutanje države koja ne nalazi načina da to sankcioniše, zabrani i zaustavi - &nbsp;ističe književnik.
Proročić je povukao paralelu s Njemačkom, gdje se fašizam najstrožije osuđuje i zakonski kažnjava, jer znaju kakve je posljedice ta ideologija donijela društvu.
- Nažalost, kod nas je situacija obrnuta. Uz punu i nesebičnu podršku militantne Srpske pravoslavne crkve, taj kontinuitet fašizma nastavlja se na najgrublji i najbolniji način - rekao je.
Proročić zaključuje da je Crna Gora kroz istoriju izborila slobodu, ali da je pitanje kako se danas može dozvoliti da se u takvoj državi veliča četništvo.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju dala mnoge heroje, dala mnoge borce da bismo mi bili ono što jesmo – slobodna i nezavisna država. Kako možete da dozvolite da se u takvoj državi veliča četništvo od takozvanih lidera SPC – nedostojnih ljudi za funkcije koje obavljaju? Znamo kako su ih dobili, znamo kako su došli, i znamo šta sada rade - zaključio je Proročić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Du6WAxBRbXKQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Proročić: Tog 21. maja 2006. stajali smo pod crveno-zlatnom zastavom da ispravimo istorijsku nepravdu

Građani su do sada platili 400.000 eura zbog nezakonitog djelovanja nekadašnje ministarke prosvjete Vesne Bratić, koja je u svom mandatu sprovela neviđenu “sječu direktora škola širom Crne Gore”.
- Po osnovu pravosnažnih presuda donijetih u korist direktora škola, država je platila oko 400.000 eura - kazali su Portalu ETV u resoru provjete kojim sada rukovodi Anđela Jakšić Stojanović.
Kako ističu, na osnovu evidencije Odjeljenja za drugostepeni upravni postupak i nadzor, do sada je okončano 139 upravnih sporova i u svim slučajevima donijete su pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva od 12. jula 2021. godine poništena kao nezakonita.
U vezi sa tužbama koje su razriješeni direktori pokrenuli radi naknade materijalne štete zbog nezakonitog razrješenja, u MPNI kažu da je do sada je okončano 38 postupaka i doneseno 38 pravosnažnih presuda.
Poručuju da ažurnu evidenciju o ukupnom broju pravosnažnih presuda, kao i o broju postupaka koji su još u toku, vodi i posjeduje Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore,koji u svim navedenim predmetima zastupa Ministarstvo. Takođe, ta institucija vodi evidenciju o ukupno isplaćenim presudama po osnovu sudskih odluka.
Bivša ministarka Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, što je potvrđeno je u presudama koje su donešene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. U presudama je ispisano da su oni zato razriješeni nezakonito.

Građani zbog Vesne Bratić do sada platili 400.000 eura

Predsjednik DPS-a Danijel Živković napominje da smo na današnji dan, prije 19 godina, obnovili našu državnu nezavisnost, ispisujući novu stranicu u istoriji naše domovine.
Ponosni na slobodarsku i antifašističku tradiciju, stvorili smo temelje za izgradnju modernog evropskog društva, zasnovanog na multietničkoj demokratiji, poručuje Živković.
- Tokom proteklih godina, Crna Gora je ostvarila značajan napredak na planu ekonomskog i društvenog razvoja, te postala punopravna članica NATO saveza. Međutim, već pet godina suočavamo se s izazovima koji prijete da ponište crnogorsku suverenost i mukotrpno građenu međunarodnu reputaciju naše zemlje. Zbog toga je od presudne važnosti da svi zajedno damo doprinos i posvetimo se izgradnji stabilne, prosperitetne i evropske Crne Gore kako bi jubilej koji obilježavamo naredne godine dočekali sa ozbiljnom i državno odgovornom politikom", istiće &nbsp;Živković.
Na kraju čestitke, predsjednik DPS.a &nbsp;poručuje: &nbsp;Neka je vječna Crna Gora!

Živković: Već pet godina suočavamo se s izazovima koji prijete da ponište crnogorsku suverenost

Prije dvije godine dao sam riječ da ću predano raditi za boljitak Crne Gore i kao prvi među jednakima, stajati čvrsto na braniku njenog ustavno-pravnog poretka. Trudio sam se da budem korektivni faktor – da usmjeravam društvene procese ka daljoj demokratizaciji, a tamo gdje su bile podjele – mi smo birali dijalog, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u obraćanju povodom Dana nezavisnosti i povodom dvije godine mandata na funkciji predsjednika Crne Gore.
Crna Gora je danas, tvrdi on, na evropskom putu i nikad bliža punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.&nbsp;
- Vratili smo kredibilitet kod međunarodnih partnera i gradili dobrosusjedske odnose. U susretima sa liderima Evrope i svijeta, slali smo jasnu poruku: Crna Gora zna ko je, gdje ide i s kim ide. I ostali smo pouzdan partner našim saveznicima – čvrsto privrženi miru, stabilnosti i zajedničkim vrijednostima - kazao je Milatović.
Bio je, kaže, tamo gdje je glas ljudi najvažniji – u našim gradovima, selima, školama, među mladima i starima.&nbsp;
- Slušao sam šta vas tišti i kakvu Crnu Goru želite. Otvorili smo prostor za glas svih – za akademsku i stručnu zajednicu, za civilno društvo. Vodio sam otvorene razgovore i slušao različita mišljenja. Jer politika ne smije biti zatvorena u institucijama – ona mora živjeti među ljudima - kazao je Milatović.
Dodaje kako se trudio da bude korektivni faktor.&nbsp;
- Da usmjeravam društvene procese ka daljoj demokratizaciji. Tamo gdje su bile podjele – mi smo birali dijalog. Vjerovao sam, kao i danas, da se demokratija ne gradi govorima - već djelima - kazao je Milatović.
Poručuje kako vjeruje u zajedništvo koje ne traži da budemo isti, već da poštujemo različitosti.&nbsp;
- Neke nepravde su predugo ostajale bez odgovora. Trudio sam se da ih prepoznam i ispravim. Jer pravda nije potpuna dok ne dođe do svih. Borba protiv korupcije, jačanje institucija i evropske reforme - ostaju naša trajna obaveza - da bi Crna Gora bila snažna, evropska i pravedna prema svakom čovjeku koji u njoj živi. Crna Gora koju gradimo mora biti zemlja u kojoj trud, znanje i poštenje vode naprijed - kazao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuY82OAOeDGo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Zahvalio je na podršci, na kritikama, na dijalogu.
- Nastavljamo, još snažnije, da vodimo Crnu Goru kako bi dobila mjesto koje joj pripada – mjesto razvijene, demokratske, evropske zemlje. Put pred nama pun je izazova. Ali sam siguran: ako nastavimo zajedno - uspjećemo. Za Crnu Goru svih nas. Dragi građani, Srećan vam dan nezavisnosti - &nbsp;zaključio je Milatović.

Milatović: Trudio sam se da budem korektivni faktor

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.