Nova runda tenzija zvaničnog Beograda i Zagreba: Birači desnih stranaka vole kad se na susjede malo ''podigne glas''

Odluka o otkazivanju ovogodišnjeg sastanka Brdo–Brioni posljedica je ukupnog pogoršanja odnosa između Hrvatske i Srbije. Najveći gubitnik ovakve dinamike nije ni jedna ni druga politička elita, već ideja regionalne stabilnosti i evropske integracije Zapadnog Balkana.

Većina onoga što se izgovara u Srbiji o Hrvatskoj, djelimično i obrnuto, dio je unutrašnje političke dinamike i folklora, komentarišu sagovornici „Danasa“ odluku o otkazivanju sastanka u Procesu Brdo–Brioni, čime je turbulentan odnos zvaničnog Beograda i Zagreba dobio novu rundu.

Odluku je donio Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.

- Političke izjave i postupci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kojima svjedočimo proteklih dana i nedjelja, u potpunoj su suprotnosti sa ciljem Procesa Brdo–Brioni, narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost na području jugoistočne Evrope- saopšteno je iz Milanovićevog kabineta.

Vučić je ubrzo odgovorio rekavši, između ostalog, da predsjednik Hrvatske zbog njega nije morao da otkaže sastanak, već da je mogao da pozove „svoje prijatelje iz Prištine i Tirane“, da njemu tamo „nije mjesto“, kao i da mu je mnogo važnije „da ode i položi cvijet u Jasenovcu“.

Kako je prenijela N1, pozivajući se na N1 Slovenija, iz kabineta slovenačke predsjednice naveli su da u Milanovićevu odluku ne mogu da se miješaju, te da se između Zagreba i Ljubljane vode razgovori o održavanju samita na alternativnoj lokaciji.

Arsen Bauk, član SDP-a, za „Danas“ kaže da mu je žao što je u procesu Brdo–Brioni došlo do zastoja.

Ako nema razgovora, koja je alternativa?

– Koliko sam shvatio, smisao tog procesa je da se razgovara. Ako nema procesa, onda nema ni razgovora. Ako nema razgovora, koja je alternativa? Bilo bi dobro da se razgovara, pa makar se oko ničega i ne složili – navodi on.

Upitan da li se slaže sa odlukom predsjednika Milanovića da sastanak otkaže, odgovara da nema dovoljno informacija da bi mogao izraziti slaganje ili neslaganje. Na pitanje o Vučićevim izjavama da se Hrvatska udružuje u vojni savez sa Tiranom i Prištinom zbog Srbije, da se miješa u lokalne izbore u Srbiji, te da mu se ne dozvoljava da odnese cvijet u Jasenovac, Bauk navodi da većinu toga što se izgovara u Srbiji o Hrvatskoj, djelimično i obrnuto, doživljava kao dio unutrašnje političke dinamike.

– Jer očigledno je da birači, posebno birači desnih stranaka, vole kada se na susjede malo podigne glas. Sudeći po tome da se to radi sve češće, očigledno ima i neke istine u tome. Predsjednik Milanović je govorio o tome da je već upozoravao na sastancima predsjednika Vučića da to jednostavno nije tačno. Jedini koji imaju sporazum, koji je kod nas ratifikovan u parlamentu, o odbrambenoj saradnji jesu Hrvatska i Srbija. Ratifikovan je 2010. godine. To je dokument koji je svakako iznad ovog potpisanog na nivou ministara. Vjerujem da građani neće sada ulaziti u ekspertizu jednog i drugog sporazuma i tražiti razlike i sličnosti – ocjenjuje on.

Kada je riječ o tome kako javnost u Hrvatskoj reaguje na novu rundu prepucavanja, navodi da građani vide da veliki broj radnika i turista dolazi iz Srbije i da na to ne reaguju pretjerano.

– Pažnja se posvetila raketama na MIG-ovima. To se najviše komentarisalo. Ova folklorna prepucavanja, kako ih zovem, poput optužbi za učešće u protestima u Srbiji ili za vojni savez, doživljavaju se kao dio folklora – ukazuje on.

Dugo trajanje desnih vlada

Upitan očekuje li da se u nekom trenutku prepucavanja zaustave, kaže da će to vjerovatno biti trajna tema, samo je pitanje intenziteta, s obzirom na to da su u Srbiji stalno neki izbori – prvo lokalni, pa parlamentarni – a potom se očekuju parlamentarni izbori i u Hrvatskoj.

– Nakon razdoblja smirivanja, sada je došlo do uzburkavanja, što se poklapa sa uzburkavanjima, ako se to tako može nazvati, i u svijetu. Ali nekako se to poklapa sa dugim trajanjem desnih vlada u obje države – konstatuje Bauk.

Srbija motiv za suspenziju saradnje

Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), ističe da je odluka o otkazivanju ovogodišnjeg sastanka Brdo–Brioni posljedica ukupnog pogoršanja odnosa između Hrvatske i Srbije.

– Ti sastanci su najprije započeli sastancima predsjednika spoljnopolitičkih odbora zemalja bivše Jugoslavije, a potom je na inicijativu slovenačke strane formiran ovaj format sastanaka. Njegovim otkazivanjem sada nemamo ništa što bi bilo izraz regionalne volje za saradnjom. To je veoma loš pokazatelj. Zajednička odluka hrvatskog predsjednika i slovenačke predsjednice nije dobra za Srbiju, odnosno njenu vlast. Prije petnaest godina, kada je sve krenulo, Srbija je bila motiv za saradnju. Sada je potpuno suprotno – Srbija je postala motiv za suspendovanje te saradnje. To je loše za sve, naročito za Srbiju – navodi on.

Simptom politički korisnog konflikta

Slično misli i Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa za EU.

Ona za „Danas“ kaže da je otkazivanje ovog samita simptom dugotrajnog, politički korisnog konflikta koji se pažljivo održava i dinamike između Beograda i Zagreba koja funkcioniše po principu kontrolisanog konflikta: dovoljno oštra da mobiliše domaće biračko tijelo u obje zemlje, ali dovoljno kontrolisana da ne ugrozi suštinske političke i ekonomske interese.

– Paradoks je očigledan: dok se na nacionalnim scenama proizvodi utisak dubokog političkog sukoba, stranke koje predvode obje države već godinama – SNS i HDZ – funkcionišu i vrlo tijesno sarađuju u okviru iste evropske političke porodice, Evropske narodne partije. U tom kontekstu, potez Zorana Milanovića, koji ne pripada većinskoj hrvatskoj stranci, može se tumačiti i kao dio unutrašnjeg hrvatskog političkog nadmetanja i jačanja sopstvene političke pozicije kroz tvrđi nastup prema Srbiji, imajući u vidu najnovije zaoštravanje iz Srbije od strane Vučića i drugih visokih funkcionera – objašnjava ona.

Simbolička poruka je ogromna

Ona zaključuje da najveći gubitnik ovakve dinamike nije nijedna politička elita, već sama ideja regionalne stabilnosti i evropske integracije Zapadnog Balkana.

– Inicijative poput Brdo–Brioni možda nijesu operativno presudne kao neke druge, ali njihova simbolika je ogromna, jer predstavljaju zajedničku platformu regionalnih država članica EU i onih koje to nijesu. Simbolička poruka koja se na taj način šalje je ogromna – zaključuje Selaković.

Podsjetimo, Proces Brdo–Brioni pokrenut je 2013. godine kao regionalna politička inicijativa koja okuplja lidere država Zapadnog Balkana, sa ciljem podsticanja saradnje i ubrzavanja evropske integracije regiona.