Nada za mir postoji: Amerikanci ocijenili pregovore s Iranom pozitivnim, Teheran poručuje "dogovor nadohvat ruke"

Nuklearni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, održani u četvrtak u Ženevi, rezultirali su dogovorima o određenim pitanjima, ali su i dalje ostale neriješene razlike. Ipak, visoki američki zvaničnik izjavio je za Aksios da su razgovori bili „pozitivni“, dok je nova runda zakazana za narednu sedmicu.

Mnogi unutar administracije američkog predsjednika Donalda Trampa ovaj sastanak vide kao posljednju šansu za diplomatiju prije donošenja konačne odluke o eventualnom vojnom sukobu.

Razgovori između Trampovih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, te iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, trajali su nekoliko sati kroz jutarnju i popodnevnu sesiju. Treća runda pregovora održana je u dva formata – direktno između delegacija, ali i indirektno, uz posredovanje omanskog ministra vanjskih poslova Badra Albusaidija, koji je prenosio poruke.

Prema izvorima upoznatim s pregovorima, američka strana je tokom jutarnje sesije bila „razočarana“ iranskim stavovima, nakon što je iranska delegacija predstavila svoj dugo očekivani nacrt nuklearnog sporazuma. U razgovorima je učestvovao i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Uprkos početnom američkom nezadovoljstvu, omanski posrednik Albusaidi izjavio je da je ostvaren „značajan napredak“, te da su strane razmjenjivale „kreativne i pozitivne ideje“. Iranski ministar Aragči takođe je naglasio da su obje strane pokazale „jasnu ozbiljnost“ da se dođe do konačnog dogovora.

Šta su ključni zahtjevi i prepreke?

Izvori bliski pregovorima otkrili su ključne tačke sporenja i zahtjeve obje strane.

Iran kategorično odbija ideju trajnog odustajanja od obogaćivanja uranijuma, demontiranja nuklearnih postrojenja i iznošenja zaliha iz zemlje. Umjesto toga, njihov prijedlog predviđa smanjenje zaliha uranijuma na nivo niskog obogaćivanja pod strogim nadzorom IAEA. Takođe, Iran je iznio svoja očekivanja u vezi s ukidanjem sankcija.

Vašington zahtijeva da svaki budući nuklearni sporazum mora važiti neograničeno, te da Iran preda svojih 10.000 kilograma obogaćenog uranijuma. Amerikanci su spremni na određenu fleksibilnost kada je riječ o iranskom pravu na obogaćivanje uranijuma, ali samo pod uslovom da Teheran dokaže da ne postoji apsolutno nikakav put ka razvoju nuklearne bombe.

Nejasno je da li se stav Vitkofa i Kušnera promijenio nakon popodnevnih sastanaka. Ukoliko Trampu prenesu da nije bilo pomaka, vojni udar mogao bi postati znatno vjerovatnija opcija.

U svom nedavnom obraćanju naciji (Stejt of d Junion), Donald Tramp poručio je da Iran mora jasno reći da ne želi nuklearno oružje. Iran već dugo tvrdi da nema takve ambicije.

Dok su pregovori u Ženevi trajali, Ali Šamhani, visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, oglasio se na mreži Iks. Poručio je da se, ukoliko je to glavni problem za SAD, on u potpunosti „poklapa s Hamneijevom fetvom“ i odbrambenom doktrinom Irana.

- Neposredni sporazum je nadohvat ruke. Aragči ima dovoljnu podršku i ovlašćenja za ovaj dogovor -napisao je Šamhani.

Naredni koraci uključuju detaljne konsultacije u Vašingtonu i Teheranu. Već sljedeće sedmice očekuju se tehnički razgovori nuklearnih stručnjaka u sjedištu IAEA u Beču, kao i četvrta runda direktnih političkih pregovora.