Lula ponovo izabran za predsjednika Brazila
Luiz Inasio Lula da Silva, glasni kritičar američkog predsjednika Donalda Trampa, ponovo je u nedjelju izabran za predsjednika Brazila, što znači da će najveća ekonomija Latinske Amerike zadržati određenu distancu prema Vašingtonu.
Nakon što je prebrojano 100 odsto glasova, brazilski izborni sud saopštio je da Lula, koji će uskoro napuniti 81 godinu, ima nedostižnu prednost.
Izborno veče obilježili su haos i gužve na biračkim mjestima širom Brazila, nakon odluke u posljednjem trenutku da se glasanje produži za dva sata. Tu odluku sudija Vrhovnog suda Lulin protivnik Flavio Bolsonaro mogao bi da ospori pravnim putem.
Lulina pobjeda predstavlja odstupanje od trenda u Latinskoj Americi, gdje sve veći broj kandidata desnog centra, bliskih Trampu, pobjeđuje na predsjedničkim izborima, čime se dodatno jača uticaj Sjedinjenih Američkih Država u regionu.
Pobjedom Lule, Meksiko i Brazil, dvije najmnogoljudnije zemlje Latinske Amerike, sada imaju lidere lijevog centra. Istovremeno, brazilska ekonomija, najveća u regionu sa godišnjim bruto domaćim proizvodom od 2,6 biliona dolara, ostaje nezavisna od SAD, uprkos pritiscima i povećanju carina koje je uveo Tramp.
Nakon objavljivanja rezultata, Luline pristalice počele su da slave ispred i unutar hotela u Sao Paulu, gdje je pratio prebrojavanje glasova zajedno sa suprugom Rozanželom da Silvom, saveznicima i prijateljima.
Ukoliko izborna komisija potvrdi rezultat, Lula će osvojiti četvrti predsjednički mandat, ali ne uzastopni. Novi mandat trebalo bi da počne 5. januara 2027. godine.
Prvi put od okončanja vojne diktature u Brazilu 1985. godine dogodilo se da kandidat koji je u prvom krugu osvojio drugo mjesto na kraju postane predsjednik. U prvom krugu Bolsonaro je osvojio 47 odsto glasova, a Lula 45 odsto, što je razlika od 2,2 miliona glasova.
Lula i senator Bolsonaro još se nijesu obratili svojim pristalicama.
Pobjeda u nedjelju vjerovatno će označiti završnicu političke karijere iskusnog brazilskog lidera. Lula je političku karijeru započeo sedamdesetih godina prošlog vijeka kao sindikalni vođa. Potom je učestvovao u osnivanju Radničke partije, čiji je kandidat za predsjednika bio tri puta prije nego što je 2002. godine konačno pobijedio na izborima.
Četiri godine kasnije ponovo je izabran, a 2010. godine na funkciji ga je naslijedila Dilma Rusef, jedna od ministarki u njegovoj vladi. Ona je ponovo izabrana 2014. godine.
Rusef je 2016. smijenjena sa funkcije u postupku opoziva, zbog računovodstvenih manipulacija, u vrijeme opsežne istrage o korupciji u koju je bio umiješan i Lula. On je pokušao da se kandiduje za predsjednika 2018. godine, ali je u martu te godine osuđen i poslat u zatvor.
Lula je pušten nakon 580 dana, a Vrhovni sud Brazila poništio je presudu pošto su pronađene poruke koje su ukazivale na pristrasnost sudije koji ga je osudio.
Nakon toga postao je jedan od najžešćih kritičara bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, kojeg je tijesno pobijedio na izborima 2022. godine.
Dvije godine nakon povratka na vlast, 2024. godine, Lula je priznao da njegova administracija do tada nije učinila dovoljno da zasluži podršku birača.
Nakon slabijeg rezultata u prvom krugu aktuelnih izbora, Lula je reorganizovao kampanju, obratio se mlađim biračima i pozvao milione Brazilaca da izađu na ulice u odbranu demokratskih vrijednosti i njegovog političkog nasljeđa. Istovremeno je upozoravao na posljedice još jednog Bolsonarovog mandata i intenzivirao nekoliko vladinih inicijativa.
Lula je tokom kampanje branio suverenitet Brazila, tvrdeći da bi Bolsonarovo predsjedništvo omogućilo Sjedinjenim Američkim Državama da uspostave kontrolu nad Brazilom.
Uz Trampa i predsjednika Nikaragve Danijela Ortegu, koji takođe imaju po 80 godina, Lula se ubraja među najstarije predsjednike na američkom kontinentu.