<article>Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Dino Konaković priznao je da centralne vlasti u Sarajevu nemaju snagu da uhapse predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorada Dodika. - Nažalost, ja bih volio da je centralni neki sistem BiH moćan da se pošalje jedna brigada policije, žandarmerije da ga dovede večeras. U dejtonski organizovanoj BiH sa MUP-om RS, sa 8000 naoružanih ljudi koje je Dodik spreman gurnuti u konflikt, zaista podržavam ovakav umjeren ili strateški pristup naših institucija koje polako stežu obruč oko Dodika. Nisu srljali i nisu mu dali argumente za konflikt koji on priželjkuje - izjavio je Konaković za TV USK. Podsjećamo, Dodik je proglašen krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.</article>

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Dino Konaković priznao je da centralne vlasti u Sarajevu nemaju snagu da uhapse predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorada Dodika.&nbsp;
- Nažalost, ja bih volio da je centralni neki sistem BiH moćan da se pošalje jedna brigada policije, žandarmerije da ga dovede večeras. U dejtonski organizovanoj BiH sa MUP-om RS, sa 8000 naoružanih ljudi koje je Dodik spreman gurnuti u konflikt, zaista podržavam ovakav umjeren ili strateški pristup naših institucija koje polako stežu obruč oko Dodika. Nisu srljali i nisu mu dali argumente za konflikt koji on priželjkuje - izjavio je Konaković za TV USK.&nbsp;
Podsjećamo, Dodik je proglašen krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.
Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dino Konaković

Milorad Dodik

Bosna i Hercegovina

Svijet

Konaković: Centralne vlasti u Sarajevu nemaju snagu da uhapse Dodika

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Dino Konaković priznao je da centralne vlasti u Sarajevu nemaju snagu da uhapse predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorada Dodika. 
- Nažalost, ja bih volio da je centralni neki sistem BiH moćan da se pošalje jedna brigada policije, žandarmerije da ga dovede večeras. U dejtonski organizovanoj BiH sa MUP-om RS, sa 8000 naoružanih ljudi koje je Dodik spreman gurnuti u konflikt, zaista podržavam ovakav umjeren ili strateški pristup naših institucija koje polako stežu obruč oko Dodika. Nisu srljali i nisu mu dali argumente za konflikt koji on priželjkuje - izjavio je Konaković za TV USK. 
Podsjećamo, Dodik je proglašen krivim u Sudu BiH, a v.d. službenog glasnika RS Miloš Lukić je oslobođen je optužbi.
Dodiku je, prvostepenom presudom, izrečena kazna od godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Milatović: Otvorene liste su ustavno pravo građana, Crna Gora nema vremena za čekanje
Izborna reforma i uvođenje otvorenih lista predstavljaju ključni korak ka jačanju demokratije u Crnoj Gori i vraćanju povjerenja građana u institucije. Predsjednik Jakov Milatović poručio je da država nema više vremena za čekanje, te da će, ukoliko ne bude političke volje za usvajanje reforme, predložiti referendum.
- Naš cilj ostaje isti – da građani ponovo budu ti koji odlučuju, a ne partijske elite. Otvorene liste nisu privilegija, već ustavno pravo građana. Crna Gora nema više vremena za čekanje. Građani žele sistem koji ih sluša, a ne sistem koji ih ignoriše - naglasio je Milatović na konferenciji „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?", koju je organizovao CeMI uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Predsjednik Crne Gore podsjetio je da je još u decembru predložio reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih lista, čime je pokrenut dijalog na najvišem nivou uz učešće nacionalnih i regionalnih eksperata.
- Naši građani su još 1905. godine imali otvorenije liste nego na izborima 2023. godine. To jasno pokazuje demokratski nazadak države. Ako birači osjećaju da njihov glas nema stvarnu težinu, Crna Gora mora preispitati kakvu demokratiju gradi - rekao je Milatović.
On je istakao da trenutni sistem zatvorenih lista omogućava političkim partijama da odlučuju o tome ko će biti poslanik, umjesto da to rade sami birači.
- Istraživanja pokazuju da građani najmanje vjeruju političkim partijama. To nije slučajno. Trenutni sistem zatvorenih lista znači da partije, a ne građani, odlučuju ko će biti njihov predstavnik. Uvođenje otvorenih lista značilo bi udarac partitokratiji i razbijanje zatvorenih političkih krugova - rekao je Milatović.
On je naglasio da su otvorene liste pitanje neposrednog ostvarivanja vlasti od strane građana, što je garantovano Članom 2 Ustava Crne Gore.
- Ako ne bude političke volje, iskoristiću svoja ustavna ovlašćenja i predložiti referendum o ovoj temi. Oni koji se protive otvorenim listama neka izađu pred narod i objasne zašto misle da građani ne treba da biraju svoje predstavnike direktno. Ako su u pravu, neka to dokažu biračima. Ako nisu, neka se povuku pred njihovom voljom - poručio je predsjednik.
<h2>Reforma kao uslov za evropski put</h2>
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, istakao je da je izborna reforma ključan korak u procesu evropskih integracija i da je neophodno okončati je do kraja godine kako bi Crna Gora ostala na evropskoj agendi i postala članica Evropske unije do 2028. godine.
- Malo je urađeno na izbornoj reformi, ali svima nam je jasno šta treba uraditi. Potrebna je samo jasna politička volja da se reforme sprovedu, jer je riječ uglavnom o tehničkim pitanjima - rekao je Vujović.
On je pozdravio napore predsjednika Milatovića u otvaranju pitanja kao što su otvorene liste, kao i angažman ministra javne uprave Maraša Dukaja u vezi sa lokalnim izborima.
Britanska ambasadorka Don Meken naglasila je da izborna reforma nije samo tehnički zahtjev za napredak ka EU, već fundamentalna politička obaveza.
- I Vlada i opozicija moraju igrati aktivnu ulogu u postizanju konsenzusa i pronalaženju puta naprijed. Suštinu ovog procesa reforme treba voditi preporukama OEBS-a i ODIHR-a, a reforme moraju biti transparentne i inkluzivne - poručila je Meken.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj istakao je da je neophodno hitno sistemsko rješavanje problema lokalnih izbora, uključujući uvođenje otvorenih lista i neposredan izbor predsjednika opštine.
- Naše opredjeljenje je jasno – lokalne samouprave zahtijevaju izborni sistem zasnovan na otvorenim listama, neposrednom izboru predsjednika opštine i održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu - rekao je Dukaj.
<h2>Ključna uloga medija u izbornom procesu</h2>
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da nijedna izborna reforma ne može biti efikasna ukoliko medijski prostor ne omogući slobodno, profesionalno i objektivno informisanje građana.
- Mediji su nezamjenjiv stub demokratije. Oni ne samo da informišu građane, već i postavljaju ključna pitanja, analiziraju i omogućavaju sučeljavanje različitih mišljenja. Profesionalno novinarstvo ima ključnu ulogu u suzbijanju dezinformacija - kazala je Vujović.
Državna sekretarka Ministarstva evropskih poslova Biljana Papović upozorila je da transparentan i kredibilan izborni sistem predstavlja osnovu za napredak u vladavini prava i demokratiji.
- Blokiranjem izborne reforme blokiramo napredak naše demokratije. Slobodni i fer izbori nisu isključivo zadatak vlasti ili opozicije – to je izazov cjelokupnog društva - istakla je Papović.
Papović je podsjetila da je deblokada pravosuđa rezultirala ubrzanim evropskim putem Crne Gore i naglasila da je sada neophodno pokazati istu posvećenost u oblasti izborne reforme.
- Naša evropska budućnost zavisi od naše posvećenosti izgradnji snažnih, funkcionalnih i demokratskih institucija u koje građani vjeruju - zaključila je Papović.

Milatović: Ako ne bude političke volje predložiću referendum o otvorenim listama

Gradonačelnik Kočana Ljupčo Papazov podnio je ostavku nakon tragedije u diskoteci Puls.
Papazov je objavio saopštenje u kojem navodi da je ostavka neopoziva.
- U ovim najtežim trenucima za našu zemlju i za mene lično, želim da saopštim da podnosim neopozivu ostavku na funkciju predsjednika opštine Kočani. Ovaj gubitak je ogroman!
Ne postoje riječi koje mogu opisati bol koji svi osjećamo. Ta djeca su bila naša djeca. Poznavao sam većinu njih, poznavao sam njihove porodice, a neki od njih su bili porodični prijatelji.
Šok i slomljeno srce koje osjećam trajaće cio moj život. Ova tragedija ostavila je Kočane i Makedoniju u mraku, a praznina koja je ostala je nepodnošljiva.
Molim sve nadležne institucije da ispitaju odgovornost svih uključenih! Nereagovanje je takođe odgovornost. Moraju se ispitati svi detalji, pronaći svi propusti, a sve osobe koje su doprinijele ovoj tragediji moraju odgovarati. Stavljam se potpuno na raspolaganje institucijama. Iako po zakonu nisam imao direktna ovlašćenja u ovom slučaju, spreman sam da odgovorim na sva pitanja o svemu, kao i o svom ličnom postupanju.
Ne postoje riječi koje mogu opisati moj bol! Ali u ovim trenucima moramo pokazati vrlinu, ispoljiti punu odgovornost i pokazati različitost u našem načinu djelovanja. Svojim ponašanjem moramo dati primjer da se suprotstavljamo sistemu koji ne funkcioniše. Ako postoji bilo kakav osnov za odgovornost sa moje strane, pozivam tužilaštvo da to ispita i postupi u skladu sa zakonom.
Za mene, poslije ove tragedije, ništa više nema isto značenje! To su bila naša djeca! Mnogi su, s pravom, primetili zašto juče čitav dan nisam izašao u javnost. Ali oni koji me poznaju znaju koliko sam slomljen i kako doživljavam ono što se dogodilo. Teško je, i teško ću to preživjeti. Cio život sam radio pošteno i predano!
Nikad nisam mislio da će se moj angažman ovako završiti, ali sada se povlačim sa ove funkcije, moleći se Bogu za duše naše djece, za njihove porodice i za narod Makedonije! - navodi se u saopštenju.

Gradonačelnik Kočana podnio ostavku

Alija Balijagić koji je osumnjičen za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, izručen je iz Srbije Crnoj Gori, potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Balijagić se tereti da je 25. oktobra prošle godine ubio brata i sestru Jovana i Milanku Madžgalj u selu Sokolac kod Bijelog Polja. Uhapšen je nakon skoro mjeseca skrivanja 21. novembra u blizini Priboja, a tada su kod njega pronađene dvije puške, a kasnije i treća. Sumnja se da je oružje ukrao iz kuće u Srbiji.
Balijagić je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.
Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao je skoro tri decenije.ž
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7084%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbozovic-pitanje-je-dana-kada-ce-balijagic-biti-izrucen-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Alija Balijagić izručen Crnoj Gori

Crna Gora, da bi privremeno zatvorila sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, mora da ostane fokusirana na vladavinu prava i sprovodi usvojene reforme. To je poručeno danas na otvaranju sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između predstavnika Crne Gore i Evropske komisije (EK) u Podgorici.
Direktorica za Zapadni Balkan pri Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju EK Valentina Superti kazala je u video poruci da je proširenje opet na dnevnom redu EU i da Crna Gora treba da iskoristi tu priliku.
Ona je rekla da je Crna Gora uspješna priča u proširenju EU i da može da služi kao primjer i inspiracija za cijeli region, ističući da je proces proširenja u potpunosti zasnovan na zaslugama.
Superti je ocijenila da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan politički cilj da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine.
- Kako biste uspjeli u ovoj istorijskoj misiji nemamo vremena za gubljenje. Važno je da Crna Gora ostane, u političkom smislu, fokusirana na vladavinu prava - smatra Superti.
Prema njenim riječima, sprovođenje usvojenih reformi od ključnog je značaja u ovoj fazi pristupanja.
- Još važnije, potreban je širi politički konsenzus po pitanju svih reformi vezano za EU. Jedinstvo i fokus su jedini način da se ispune sva mjerila za zatvaranje poglavlja - poručila je Superti.
Ona je kazala da je nedavna odluka Crne Gore da doda još država na spisak bezviznog režima znak smanjenja kredibilnosti zemlje da do kraja sledeće godine ispuni zacrtani cilj.
- Crna Gora ne treba da dodaje nove države na svoju bezviznu listu i treba da pokazuje napredak u skladu sa mjerilima za poglavlje 24, kao i posvećenost usvojenoj Reformskoj agenda - istakla je Superti.
Ona je podsjetila da je komesarka za proširenje Marta Kos ohrabrila sve političke aktere da se ujedine i prevaziđu krizu koja je uslijedila nakon donošenja odluke o prestanku mandata sudiji Ustavnog suda.
Kako je navela Superti, Crna Gora treba da izmijeni i dopuni svoj postojeći pravni okvir i usvoji poseban zakonski propis kojim bi, između ostalog, bili definisani kriterijumi za penzionisanje sudija i tužioca, što treba da bude u skladu sa evropskim standardima.
Ona je rekla da je Crna Gora već uložila dosta napora na tehničkom i političkom nivou, ali da nema vremena za gubljenje i da država ne može da dozvoli sebi ni najmanji pogrešan korak.
Šefica Jedinice B4 za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu za proširenje i Istočno susjedstvo Barbara Hesus Žimeno kazala je da je Crna Gora došla do važnog koraka u pristupanju EU usvajanjem i primjenom velikog broja reformi.
Ona je ukazala da završna mjerila za poglavlja 23 i 24 osnova za pristupanje Crne Gore EU.
- Crna Gora mora da se fokusira na buduće korake posebno u kontekstu ispunjavanja mjertila iz poglavlja 23 i 24 - navela je Hesus Žimeno.
Ona je kazala da je Crna Gora ostvarila dobar napredak u poglavlju 23, odnosno po pitanju reforme pravosuđa, slobode govora, medijskih sloboda, ističući naročito važnim izbor novog predsjednika Vrhovnog suda.
Hesus Žimeno je pozdravila i dobar napredak ostvaren u poglavlju 24, osnosno u borbi protiv organizovanog kriminala i upravljanju migracijama.
Ona je kazala da, u kontektu borbe protiv orgaizovanog kriminala i korupcije, Crna Gora treba da jača kapacitete pravosudnih institucija, posebno Višeg suda.
- Očekujemo od Crne Gore da se odmah pozabavi svim relevantim preporukama EK i VK, kao i drugih relevantnih međunarodnih tijela, i ohrabrujemo je da nastavi korake u cilju zaštite osnovnih prava, kao i da osigura potpunu nezavisnost svih tijela, kao što nalaže EU -navela je Hesus Žimeno.
Ona je naglasila da, prije usvajanja legislativnih reformi, Crna Gora treba da se konsultuje sa EU.
Hesus Žimeno je pozdravila potpisivanje sporazuma koji između lidera Pokreta Evropa sad i opozicije, a koji je, kako je navela, sledeći korak ka izboru novog sudije Ustavnog suda, kako bi mogli nastaviti sa reformama.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao da je u prethodnoj godini Crna Gora postigla najveći uspjeh do sada na evropskom putu.
On je podsjetio da je Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR), završna mjerila u tim poglavljima, i prvi put ostvarila dobar napredak u poglavlju 24.
Kako je rekao, da IBAR nije bio sam po sebi cilj, već motivator daljih reformi, najbolje potvrđuje činjenica da je nakon više neuspjelih pokušaja izabrana predsjednica Vrhovnog suda, čime je ispunjen jedan od ključnih preduslova za jačanje stabilnosti i efikasnosti pravosudnog sistema.
Unapređenje strateškog i normativnog okvira, imenovanje ključnih nosilaca pravosudnih funkcija i jačanje bilansa rezultata u značajnim oblastima su, prema riječima Zenovića doprinijeli obnovi provjerenja građana u pravosudni sistem.
- Iako su postignuti rezultati ohrabrujući, svjesni smo da reforme nijesu završene i da nas očekuju izazovi poput jačanja kapaciteta za rješavanje pitanja dugotrajnosti sudskih postupaka i uspostavljanje održivog, konsolidovanog bilansa rezultata, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije - rekao je Zenović.
Kako je dodao, prethodna godina pokazala je i da crnogorska politička scena ima kapaciteta za konstruktivan dijalog i saradnju između svih relevantnih aktera.
- Želim poslati snažnu poruku da sa istom posvećenošću kojom smo pristupili donošenju zakona važnih za pravosudne reforme, pristupimo i rješavanju političke krize koja je nastupila nakon prestanka funkcije jedne od sudija Ustavnog suda - naveo je Zenović.
On je kazao da ohrabruje vijest o postignutom dogovoru između vlasti i opozicije o traženju mišljenja VK.
- Ovaj sporazum, postignut uz značajnu podršku evropskih partnera, predstavlja korak ka normalizaciji političke situacije i ponovnom uspostavljanju pune funkcionalnosti Skupštine, uz jasno preuzetu obavezu svih aktera da doprinesu stabilnosti, institucionalnom dijalogu i vrate se legislativnom dijelu evropske agende - rekao je Zenović.
On je kazao da su, pored navedenog, pred Crnom Gorom još dva pitanja koja će staviti na test demorkatski kapacitet i političku zrelost – pitanje izborne reforme i izmjene Ustava u skladu sa preoprukama GRECO i VK.
Zenović je istakao da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala zauzima centralno mjesto na agendi.
“Rezultati koje je ostvarilo Specijalno državno tužilaštvo ohrabruju, ali napredak u ovoj oblasti neće stati na postignutom”, poručio je Zenović.
On je istakao da teže da unaprijede stanje ljudskih prava u Crnoj Gori, i da su fokusirani na implementaciju zakona koji će omogućiti punu zaštitu prava ranjivih kategorija.
Kada je riječ o viznoj politici, Zenović je kazao da Crna Gora razumije važnost postepenog usklađivanja sa politikom EU, tražeći put održivosti i ublažavanju negativnih ekonomskih posledica koje bi uklanjanje određenih zemlja sa liste bezviznog režima moglo imati na turizam i priliv stranih investicija.
On je poručio da je Crna Gora potpuno posvećena evropskoj perspektivi i da će svoje kapacitete usmjeriti na ispunjavanje završnih mjerila, kao i na obaveze iz Reformske agende, kako bi uspješno zatvorila sva poglavlja i postala članica EU do 2028. godine
“Iako su rokovi ambiciozni, uvjereni smo da ćemo uz zajedničke napore svih resora, društvenih i političkih aktera, kao i međunarodnih partnera, uspješno ići ka evropskoj budućnosti”, istakao je Zenović.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da pravni sistem Crne Gore prolazi kroz suštinsku, kvalitativnu transformaciju u sklopu harmonizacije sa pravnom tekovinom EU.
Kako je naveo, u prethodnoj godini reformisano je pravosudno, antikorupcijsko i medijsko zakonodavstvo, a uspostavljen je novi strateški okvir za borbu protiv korupcije.
“Institucije koje su zadužene za sprovođenje zakona ostvaruju značajne rezulate, posebno u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala”, naveo je Koprivica.
On je kazao da su Crnoj Gori prijeko potrebni politički dijalog o izbornoj reformi, dalja dogradnja zakonodavstva, stvaranje boljih uslova za efikasan rad pravosuđa, unapređenje položaja nosilaca pravosudnih funkcija, unapređenje kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije.
“Za dovršetak istorijskog zadatka – punopravnog članstva Crne Gore u EU, potrebno je sadejstvo svih društvenih činilica i da nastavimo ovaj proces u atmosferi društvenog i političkog dijaloga. Uvjeren sam da na tom polju stvaramo pouzdane pretpostavke”, rekao je Koprivica.

Superti: Crna Gora da ostane fokusirana na vladavinu prava

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Statisti iz "Ćacilenda"

Kada su, krajem oktobra 2023. godine, Demokrate Alekse Bečića preuzele kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, osmišljen je plan čistki politički nepodobnih i postavljanja svojih stranačkih ljudi u policiji. &nbsp; Akcija je ubrzana nakon što je ministar unutrašnjih psolova Danilo Šaranović postavio za čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji se u narednim mjesecima potrudio da ispunjava kadrovske želje Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PO DIKTATU DEMOKRATA ,,Smjene su naš interes. Dobićete uskoro spisak onih koji treba da odu“. Tako je, kažu sagovornici Portala ETV, jula prošle godine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, u užem krugu najavio čistke politički nepodobnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; Istovremeno i akciju postavjanja na važne policijske pozicije stranačkih favorita vlasti, uglavnom simpatizera Demokratske Crne Gore koja nadzire kompletan sektor bezbjednosti Crne Gore. &nbsp; Nekako u isto vrijeme novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović poslao svim svim organizacionim jedinicama telegram kodnog imena - ,,Značka“. To je bila nayiv akcije u kojoj je osmišljeno da rukovodioci pojedinih sektora policije od podređenih službenika traže informacije protiv nepoželjnih, nepodobnih kolega. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića"> <figcaption>ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Narodski rečeno - da prošpijaju kolege koje bi nova vast trebalo da izbaci iz policijske službe. &nbsp; Počelo se od sjevera Crne Gore, odnosno od smjena i promjena u regionalnom policijskom centru ,,Sjever”. &nbsp; - Dolaskom Demokrata i ministra Danila Šaranovića na čelo MUP-a u oktobru 2023. godine planirali su pozicioniranje svojih kadrova u Regionalnom centru Sjever a koji u tom momentu nisu ispunjavali uslove za rukovodeća mjesta jer su imali niže činove – ističe sagovornik Portala ETV I Televizije E iz crnogorske policije. &nbsp; NAREĐENJE ZA ŠPIJUNIRANJE KOLEGA &nbsp; Ovaj iskusni policajac svjedoči da je v.d. direktora Uprave policije Šćepanović, u saradnji sa ministrom Šaranovićem, potpredsjendikom Vlade Bečićem, napravio konkretan plan kako da se otarase nepoželjnih rukovodećih kadrova u policiji. &nbsp; -U decembru 2023. godine, preko tadašnjeg načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” u Bijelom Polju, Dušana Bakovića, poslat je ANB-u zahtjev za bezbjednosne provjere, a operativci ANB-a su te naručene provjere odradili polovinom 2024. godine. Bakovića su mediji prozivali da ima sumnjivu diplomu sa Kosova, zato je jednokratno i poslužio Šćepanoviću i Šaranoviću - ističe izvor Portala ETV iz Ministarstva unutra[njih poslova. &nbsp; Uplašen za svoj status Baković je poslao provjere za rukovodioce sa Sjevera, kako je to sam navodio - ,,po naređenju sa vrha“. &nbsp; ,,ČIŠĆENJE SJEVERA” U maju 2024. godine ipak smenjuju Dušana Bakovića i na čelo Regionalnog centra ,,Sjever“ dovode Harisa Đurđevića koji dalje sprovodi plan Demokrata. &nbsp; Kako je bio napadan od čelnika Nove srpske demokratije, prevashodno zbog nesposobnosti u rukovođenju akcijom hvatanja Alije Balijagića, policajac Đurđević je shvatio da mora biti do kraja lojalan Šaranoviću i Šćepanoviću. Tako se kombinacijom usluga i ucjena stvarala atmosfera za čistke u regionalnom centru ,,Sjever”. &nbsp;&nbsp; U drugoj polovini prošle godine posebna komisija, kojom su faktički rukovodili Lazar Šćepanović i Dragan Vujović, načelnik unutrašnje kontrole koji nedavno smijenjen, konstatovala je negativne bezbjednosne provjere za čak 21 službenika policije. &nbsp; Istovremeno, za provjere i kompromitaciju službenika u regionalnom centru ,,Sjever“ zadužuje se kadar iz Berana - Željko Babović i Marjan Babović. &nbsp; SUMNJE U NOVI KADAR Januara ove godine vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović &nbsp;slavodobitno je saopštio da je počeo sa kadrovskim promjenama. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje rasporedio je Vladimira Delevića, nekadašnjeg šefa opšteg kriminaliteta. Prema izvorima iz policije, čelnik Uprave policije je znao da će Delević morati da ga sluša prije svega zbog kompromitujućih podataka iz biografije. &nbsp; -Delević je još 2017. godine postavljao na ličnom profilu objave ,,Crna Gora – Srpska Sparta“, a kasnije je, nakon promjena avgusta 2020. godine, od simpatizera DPS-a postao naprasni podržavalac SNP-a. Kasnije je ,,preletio” u naručje Demokratama Alekse Bečića – ističu izvori naše redakcije. &nbsp;&nbsp; U danu kada je postavio Delevića na mjesto načelnika u Rožajama, Šćepanović je imenovao i Senada Mujevića za šefa kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti Rožaje. &nbsp; Prema dobro obaviještenim izvorima Portala ETV i Televizije E, Mujević je - Šćepanovićev školski drug. Svojevremeno su ga iz unutrašnje kontrole sumnjičili da je činio neke neprofesionalne usluge pojedinim bezbjednosno interesantnim licima kada su izlazili iz države preko graničnog prelaza Kula. Sumnje su ostale na tome jer nije bilo dokaza, baš kao što nije ispitivano porijeklo diplome koju je priložio. &nbsp; Pod optužbama da je odavao tajne podataka bio je i Elvis Kurpejović, u januaru postavljeni komandir rožajske policije. I u ovom slučaju sve je ostalo na – nedokazanim optužbama. &nbsp; SLABLJENJE POLICIJSKE MOĆI &nbsp; Tako su Demokrate za nekoliko mjeseci u Rožajama uklonili sve one kojima nijesu mogli da vjeruju, a postavili svoju mrežu lojalnog kadra. &nbsp; Rožaje je bio samo ogledni primjer: nakon toga je operacija ,,Značka”, odnosno čišćenje nepodobnih, fokusirana na Berane i Bijelo Polje. I tamo se koristio isti mehanizam čistki nepodobnih i postavljenja lojalnih. &nbsp; A koliko je partijsko kadrovanje policijom oslabilo njenu moć - pokazale su i neuspješne akcije hvatanja ubice Alije Balijagića ili nesposobnost zaustavljanja masovnog ubice Aca Martinovića 1. januara na Cetinju. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Konaković: Centralne vlasti u Sarajevu nemaju snagu da uhapse Dodika

Tagovi

Milatović: Ako ne bude političke volje predložiću referendum o otvorenim listama

Gradonačelnik Kočana podnio ostavku

Alija Balijagić izručen Crnoj Gori

Superti: Crna Gora da ostane fokusirana na vladavinu prava

PRATITE TVe UŽIVO