Interni dokumenti pokazuju da bi rat s Iranom SAD mogao koštati i do 100 milijardi dolara
Interni dokumenti američke vlade pokazuju da bi aktuelni sukob s Iranom mogao koštati američke poreske obveznike do 100 milijardi dolara, što je više od tri puta više od iznosa koji je Pentagon javno priznao. Ova velika razlika proizlazi iz milijardi dolara potrebnih za obnovu uništenih baza i zamjenu oštećenih vojnih aviona.
Finansijski troškovi američke vojne kampanje protiv Irana ubrzano se približavaju iznosu od 100 milijardi dolara, što je u oštrom kontrastu sa 30 milijardi dolara koje je Pentagon do sada zvanično saopštio.
Prema pisanju NBC Newsa, interne procjene Ministarstva odbrane ukazuju na to da stvarni troškovi iznose između 80 i 100 milijardi dolara. Ova velika razlika proizlazi iz neprijavljenih operativnih troškova, gubitka naprednih letjelica i obimnih razaranja američkih vojnih instalacija širom Bliskog istoka.
Vašington za sada odbija da javnosti pruži sveobuhvatan izvještaj o troškovima ovog sukoba. Administracija je posljednji put revidirala procjenu na 31 milijardu dolara, međutim, taj iznos uglavnom obuhvata samo potrošenu municiju, dok su troškovi obnove infrastrukture i zamjene vojne opreme izostavljeni.
Uništena vojna infrastruktura
Samo troškovi obnove američkih baza pogođenih iranskim napadima mogli bi premašiti 30 milijardi dolara. Očekuje se da će šteta na vojnim objektima u Bahreinu dostići gotovo milijardu dolara. To uključuje oko 678 miliona dolara za sjedište Centralne komande američkih pomorskih snaga (NAVCENT) i 237 miliona dolara za lučke usluge, stambene objekte i menze.
Posebno su pogođeni Peta flota američke mornarice u Manami i američka postrojenja u Kuvajtu. Iako su desetine hiljada američkih vojnika premještene prije početka neprijateljstava, Pentagon je u regionu ostavio visokovrijednu vojnu opremu. Ova strateška odluka ostavila je brojne avione posebno ranjivim na iranske napade.
U izvještaju Kongresne istraživačke službe iz maja navodi se da je oštećeno više od 40 američkih aviona. U zvanične procjene nijesu uračunati troškovi njihove zamjene, koji se odnose na letjelice poput borbenih aviona F-15E Strike Eagle, F-35A Lightning II, A-10 Thunderbolt II, kao ni sedam aviona-cisterni KC-135.
Zvanične procjene izostavljaju i velike logističke troškove vođenja rata. Ti „skriveni“ izdaci uključuju hitno premještanje regionalnih snaga i kontinuirano raspoređivanje dva nosača aviona, zajedno sa flotom pratećih brodova. Dodatni troškovi odnose se na smještaj premještenih trupa i njihovu kasniju repatrijaciju.
Javno saopšteni iznos od 30 milijardi dolara takođe ne obuhvata posljednja dva mjeseca borbenih operacija. Tokom tog perioda američke snage izvele su napade na stotine dodatnih ciljeva u Iranu i pretrpjele nove gubitke u vojnoj avijaciji.
Bijes američkih zakonodavaca
Sve veći skriveni troškovi dolaze u trenutku kada se Ministarstvo odbrane SAD suočava sa ozbiljnim manjkom sredstava. Pentagon trenutno traži dodatnih 68 milijardi dolara u budžetu kako bi premostio finansijski deficit prije nego što Kongres na jesen razmotri novi budžet od 1,5 biliona dolara.
Međutim, američki zakonodavci pokazuju malo spremnosti da odobre hitna sredstva usljed nedostatka finansijske transparentnosti. Vršilac dužnosti kontrolora Pentagona Džej Herst suočio se sa oštrim kritikama tokom nedavnog saslušanja u Senatu, gdje je tvrdio da „nema ažuriranu procjenu troškova“ i da su se njegove ranije procjene odnosile isključivo na 20 milijardi dolara utrošenih na municiju.
- Nijesam uvjeren u vaše tvrdnje o nepoznavanju troškova ovog rata. Mislim da je veoma frustrirajuće za američki narod što ne možemo dobiti direktan odgovor koliko ovaj rat košta, a da i ne govorimo koliko je već koštao Amerikance kroz cijene goriva i druge troškove- oštro je poručio senator Angus King.
Senator Džek Rid nedavno je glasao protiv zakona o izdvajanjima za odbranu u znak direktnog protesta.
- Pentagon je odbio da podnese izvještaj o stvarnim troškovima ovog rata ili dostavi osnovne informacije Kongresu- zaključio je Rid.