<article>Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće. Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna. Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.</article>

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Humanitarni kolaps

Svijet

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće. 
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna. 
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

Više od 3,2 hiljade visokih stambenih zgrada u Kijevu ostalo je bez grijanja nakon noćnog napada.
Na terenu je anažovano 160 ekipa za popravke, uključujući i ekipe pristigle i iz drugih regiona, naveo je na Telegramu zamjenik premijera za obnovu Ukrajine i ministar za razvoj zajednica i teritorija Oleksij Kuleba, javlja Ukrinform.
- Situacija u energetskom sistemu zemlje ostaje teška nakon još jednog masovnog granatiranja. Kijev je najviše pogođen - navodi se u saopštenju.
U prijestonici se obavljaju hitni radovi na popravci i obnovi, a zbog ruskih udara, više od 3,2 hiljade višespratnih stambenih zgrada trenutno je bez grijanja.
Kuleba je rekao da više od 160 ekipa za popravke radi na terenu, uključujući 35 dodatnih ekipa iz Ukrželjeznice, 20 ekipa iz Kijevske oblasti i više od 25 ekipa iz Viničke, Rovenske, Volinske, Nikolajevske, Lavovske, Odeske i Zakarpatske oblasti, prenosi N1.
Kontinuirani ruski napadi sprječavaju stabilizaciju snabdijevanja Ukrajine električnom energijom, jer energetski sistem nema dovoljno vremena za oporavak, izvijestio ministar energetike Denis Šmigalj, navodi Ukrinform.

Više od 3.000 zgrada u Kijevu bez grijanja

Državljanin Crne Gore M.R. (30) uhapšen je u Holandiji po crvenoj međunarodnoj potjernici Interpola, raspisanoj radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine zbog krivičnog djela neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, hapšenje je izvršeno 23. januara nakon višemjesečne intenzivne saradnje i razmjene operativnih informacija između Tima za ciljane potrage Crne Gore, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i partnerske službe Holandije.
M.R. je pravosnažno osuđen presudom Višeg suda u Podgorici, a njegovo lociranje i lišenje slobode rezultat su koordinisanih aktivnosti nacionalnih i međunarodnih policijskih struktura.
U narednom periodu slijedi dalja komunikacija između NCB Interpol-a Podgorica i NCB Interpol-a Hag u vezi sa procedurom ekstradicije.

U Holandiji uhapšen crnogorski državljanin po međunarodnoj potjernici Interpola

Ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu potvrdio je da se svijet nalazi u fazi dubokih političkih, ekonomskih i tehnoloških promjena. Umjesto ambicije da ponudi jasnu viziju zajedničke budućnosti, Davos 2026 poslužio je prije svega kao prostor u kojem su globalni lideri pokušali da procijene rizike i ograniče štetu u sve složenijem međunarodnom okruženju. Dominantne teme bili su geopolitika, stanje svjetske ekonomije, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, energetska politika i pomjeranje globalne ravnoteže moći.
Kako piše <a href="https://www.standard.co.me/svijet/pet-kljucnih-poruka-iz-davosa-svijet-ulazi-u-fazu-kontrolisane-fragmentacije">Standard</a>, za razliku od ranijih godina, ekonomske teme nijesu bile u fokusu razgovora. Geopolitičke tenzije, naročito u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, obilježile su veći dio foruma. Nastupi američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući poruke o trgovinskim barijerama i jačanju nacionalnog interesa, izazvali su zabrinutost među evropskim saveznicima i dodatno otvorili pitanje pouzdanosti transatlantskog partnerstva.
Rat u Ukrajini i širi bezbjednosni izazovi ostali su prisutni u gotovo svim razgovorima, čak i kada nijesu bili formalno na dnevnom redu. Povratak ruskih predstavnika u Davos, iako ograničen i simboličan, dodatno je naglasio složenost trenutka i ukazao na činjenicu da globalni sukobi ulaze u dugotrajniju fazu bez jasnih rješenja.
GLOBALNA EKONOMIJA BEZ SNAŽNOG ZAMAHA
Poruke ekonomskih lidera bile su umjereno optimistične. Globalna ekonomija, prema njihovim procjenama, ostaje stabilna i pokazuje određeni stepen otpornosti uprkos političkim pritiscima. Inflacija je u većini razvijenih ekonomija pod kontrolom, a finansijski sistem funkcioniše bez većih poremećaja.
Ipak, gotovo svi sagovornici upozorili su na niz strukturnih problema: spor rast produktivnosti, visoke nivoe javnog duga i sve izraženiju nejednakost. Investicije su oprezne, a kapital se kreće ka sigurnijim tržištima. Opšti utisak je da globalna ekonomija izbjegava krizu, ali i da nema kapacitet za snažniji rast bez dubljih reformi.
VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA KAO DRUŠTVENI I EKONOMSKI IZAZOV
Razvoj vještačke inteligencije bio je jedna od centralnih tema foruma. Tehnološke kompanije predstavile su AI kao ključni pokretač budućeg rasta i konkurentnosti, dok su predstavnici sindikata i dio političkih lidera ukazivali na potencijalno ozbiljne posljedice po tržište rada.
Posebna zabrinutost odnosi se na uticaj vještačke inteligencije na kancelarijske i administrativne poslove, što bi moglo dovesti do pritiska na srednju klasu i dodatnog produbljivanja socijalnih razlika. Istovremeno, postalo je jasno da se AI sve više posmatra kao strateški resurs, zbog čega države nastoje da razviju sopstvene kapacitete i smanje tehnološku zavisnost.
ENERGETSKA POLITIKA IZMEĐU AMBICIJA I REALNOSTI
Energetska tranzicija ostala je jedno od najkontroverznijih pitanja. Dok dio učesnika insistira na ubrzanom prelasku na obnovljive izvore energije i ispunjavanju klimatskih ciljeva, drugi zagovaraju pragmatičniji pristup koji podrazumijeva nastavak ulaganja u fosilna goriva radi energetske sigurnosti.
Razlike u stavovima odražavaju različite ekonomske interese i geopolitičke pozicije zemalja učesnica. Davos je pokazao da ne postoji jedinstven globalni konsenzus o tempu i načinu energetske tranzicije, već niz paralelnih strategija koje se često međusobno sudaraju.
POMJERANJE GLOBALNE RAVNOTEŽE MOĆI
Forum je potvrdio dalje slabljenje dominantne uloge Zapada u globalnim ekonomskim tokovima. Sve veći značaj imaju Indija, zemlje Bliskog istoka i pojedine azijske ekonomije, koje se nameću kao stabilni akteri u nestabilnom međunarodnom okruženju.
Njihov nastup bio je usmjeren na dugoročni rast, investicije i tehnološki razvoj, bez izraženih ideoloških poruka. Ovaj trend ukazuje na formiranje multipolarnog svijeta u kojem će ekonomska i politička moć biti raspoređena između više centara, što će zahtijevati prilagođavanje postojećih međunarodnih odnosa.

PET KLJUČNIH PORUKA IZ DAVOSA: Svijet ulazi u fazu „kontrolisane fragmentacije“

Na inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, studenti završne godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore imaće priliku da kroz program stručne prakse steknu praktično iskustvo u radu Institucije predsjednika Crne Gore.
Program se sprovodi na osnovu Memoranduma o saradnji između Institucije predsjednika Crne Gore i Ekonomskog fakulteta, a poseban fokus biće usmjeren na oblasti ekonomske diplomatije, održivog razvoja i savremenih ekonomskih politika.
Javni poziv za učešće u programu raspisan je za studente završne godine osnovnih studija sa prosjekom ocjena najmanje 8,5. Stručna praksa biće realizovana u periodu od 1. februara do 31. jula 2026. godine.
Tri odabrana studenta, uz mentorsku podršku, biće uključena u svakodnevne aktivnosti Institucije predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Milatović poručio je da je cilj ove inicijative pružanje prilike uspješnim studentima da steknu praktična znanja i aktivno doprinesu radu državnih institucija.
Rok za podnošenje prijava je 27. januar 2026. godine do 23.59 časova, a detaljne informacije o uslovima i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore.

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Tagovi

Više od 3.000 zgrada u Kijevu bez grijanja

U Holandiji uhapšen crnogorski državljanin po međunarodnoj potjernici Interpola

PET KLJUČNIH PORUKA IZ DAVOSA: Svijet ulazi u fazu „kontrolisane fragmentacije“

Studenti Ekonomskog fakulteta na stručnoj praksi u Instituciji predsjednika Crne Gore

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO