<article>Lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venko Filipče je danas ocijenio da je Vlada Hristijana Mickoskog gurnula Sjevernu Makedoniju u izolaciju i zavisan položaj od autoritarnih režima na Balkanu.- Dobili smo Vladu koja je potpuno potčinjena, ucijenjena i kupljena kešom i projektima (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića i (premijera Mađarske Viktora) Orbana. Sveli su zemlju na poslednju rupu na Balkanu sa premijerom koji ne smije da potpiše nijednu odluku bez odobrenja svojih šefova - rekao je Filipče na 31. kongresu svoje SDSM, najveće makedonske opozicione partije.Ocijenio je da je jedini plan kooalicione vlade VMRO DPMNE Hristijana Mickoskog da Sjevernu Makedoniju “drži u blatu Balkana, kako bi mogli da vladaju bez pravila, bez evropskih sudova, bez kontrole”.Po riječima lidera SDSM, Sjeverna Makedonija je u diplomatskoj izolaciji, evropski put joj je blokiran, a vlasti nemaju plan.- Evropa nas je otpisala, a Amerika nas ne upisuje. Umjesto da budemo u perimetru SAD, sa Mickoskim smo završili van kruga koji se zove Evropa. Takvo diplomatsko ludilo i konfuzija nisu opravdani. Ovo je izdaja nacionalnih interesa - rekao je Filipče.Naglasio je da ta politika nije slučajna, već je dio “jasne ose koja vezuje Makedoniju za antievropske i proruske centre moći, sa ozbiljnim posljedicama po budućnost i bezbjednost zemlje”.- Otkrili smo osovinu sa Srbijom i Mađarskom, savez sa Orbanom i Vučićem gdje zastupaju antievropske i podržavaju proruske stavove koji su nas doveli do toga da se nađemo na američkoj listi zemalja trećeg svijeta - rekao je Filipče.</article>

Lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venko Filipče je danas ocijenio da je Vlada Hristijana Mickoskog gurnula Sjevernu Makedoniju u izolaciju i zavisan položaj od autoritarnih režima na Balkanu.
- Dobili smo Vladu koja je potpuno potčinjena, ucijenjena i kupljena kešom i projektima (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića i (premijera Mađarske Viktora) Orbana. Sveli su zemlju na poslednju rupu na Balkanu sa premijerom koji ne smije da potpiše nijednu odluku bez odobrenja svojih šefova - rekao je Filipče na 31. kongresu svoje SDSM, najveće makedonske opozicione partije.
Ocijenio je da je jedini plan kooalicione vlade VMRO DPMNE Hristijana Mickoskog da Sjevernu Makedoniju “drži u blatu Balkana, kako bi mogli da vladaju bez pravila, bez evropskih sudova, bez kontrole”.
Po riječima lidera SDSM, Sjeverna Makedonija je u diplomatskoj izolaciji, evropski put joj je blokiran, a vlasti nemaju plan.
- Evropa nas je otpisala, a Amerika nas ne upisuje. Umjesto da budemo u perimetru SAD, sa Mickoskim smo završili van kruga koji se zove Evropa. Takvo diplomatsko ludilo i konfuzija nisu opravdani. Ovo je izdaja nacionalnih interesa - rekao je Filipče.
Naglasio je da ta politika nije slučajna, već je dio “jasne ose koja vezuje Makedoniju za antievropske i proruske centre moći, sa ozbiljnim posljedicama po budućnost i bezbjednost zemlje”.
- Otkrili smo osovinu sa Srbijom i Mađarskom, savez sa Orbanom i Vučićem gdje zastupaju antievropske i podržavaju proruske stavove koji su nas doveli do toga da se nađemo na američkoj listi zemalja trećeg svijeta - rekao je Filipče.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Aleksandar Vučić

Sjeverna Makedonija

Svijet

Filipče: Dobili smo Vladu koja je potpuno potčinjena, ucijenjena i kupljena kešom i projektima Vučića i Orbana

Godišnja priznanja iz oblasti sporta u Prijestonici Cetinje za 2025. godinu, dodijeljena su večeras na svečanosti održanoj u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.
Priznanje za najbolje sportiste u Prijestonici za prošlu godinu dobili su rukometaš “Lovćena” Mirko Radović i takmičarka džudo kluba „Crnogorac”, Andrea Turčinović.
Proglašeni su i najbolji mladi sportisti do 18 godina – Miloš Vojinović i Slađana Božović, takmičari kik boks kluba „Lovćen“.
Priznanje za najboljeg sportskog radnika dobio je Marko Martinović iz rukometnog kluba „Stars“, dok je za najboljeg trenera izabran Stevo Knežević iz džudo kluba „Crnogorac“.
Priznanje za najbolju sportsku organizaciju pripalo je kik boks klubu „Lovćen“.
Za najperspektivnije mlade sportiste do 16 godina izabrani su Sergej Martinović – atletski klub „Cetinje“, Demir Maljević – atletski klub „Lovćen“, Nikola Čelebić – džudo Klub „Crnogorac“, Jovan Jovićević – rukometni klub „Lovćen” i Dragan Muratović – kik boks klub „Lovćen”.
Fudbaler Marko Janković izabran je za najboljeg profesionalnog sportistu u inostranstvu, dok su posebne zahvalnice uručene Lavu Zekoviću – rukometni klub „Lovćen, Jakovu Miloševiću – stonoteniski klub „Lovćen 1952“, Drašku Kaluđeroviću – rukometni klub „Stars“, trenerici crnogorske džiu džicu reprezentacije Mirjani Martinović, crnogorskom reprezentativcu u džiu džicu Nikoli Perović, Osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred” i Stonoteniskom klubu osoba sa invaliditetom „Orlov krš“.
Najboljima su večeras čestitali i uputili riječi zahvalnosti za ostvarene rezultate, zalaganje i doprinos razvoju sporta u Prijestonici gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković i sekretarka Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Dejana Dizdar.

Dodijeljena priznanja najboljim sportistima Cetinja

Ekonomisti u Njemačkoj smatraju da bi ova država trebala povući svoje zlato vrijedno više od 100 milijardi eura iz američkih trezora, kao odgovor na pogoršanje odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država te nepredvidivu politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Klix.
Njemačka poslije SAD-a ima najveće nacionalne rezerve zlata na svijetu, od čega je 1.236 tona zlata, vrijednog 164 milijarde eura, u New Yorku.
Bivši šef istraživanja u Bundesbanku, njemačkoj centralna banka, Emanuel Monch je među onima koji su pozvali na vraćanje zlata u Njemačku. Konstatovao je da je previše rizično da to zlato bude u SAD-u pod Trumpovom administracijom.
“S obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, čini se rizičnim čuvati toliko zlata u SAD-u. U interesu veće strateške nezavisnosti od SAD-a, Bundesbank bi trebao razmotriti vraćanje zlata”, izjavio je Monch za njemački poslovni list Handelsblatt.
Portparol Vlade Njemačke Stefan Kornelius je istakao da Vlada trenutno ne razmatra vraćanje zlata.
Čelnik Evropskog udruženja poreznih obveznika (TAE) i Udruženja njemačkih poreznih obveznika Michael Jager je saglasan s Monchom. Za njega bi američka namjera da ovladaju Grenlandom trebala razbuditi političare i navesti ih da strateški razmišljaju.
Prema njegovim riječima, Tramp je nepredvidiv i čini sve da zaradi, zbog čega njemačko zlato više nije sigurno u Federalnim rezervama SAD-a. Misli da postoji rizik da Bundesbank neće moći pristupiti svom zlatu usljed usložnjavanja grenlandskog pitanja.
Ukazao je da je prošle godine pisao Bundesbanku i Ministarstvu finansija Njemačke, pozvavši ih da “dovezu naše zlato kući”.
Pitanjem zlata donedavno se uglavnom bavila krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Naime, više puta su pozvali na vraćanje zlata iz “patriotskih razloga”. I opoziciona stranka Zelenih podržava vraćanje zlata.
Međutim, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista Clemens Fuest protivi se toj mogućnosti jer bi to moglo imati negativne posljedice. Kako je kazao, samo bi se dolilo ulje na vatru trenutne situacije.
Njemačke rezerve zlata vrijede 450 milijardi eura. U samom Bundesbanku je nešto više od polovine tih rezervi, u Federalnim rezervama SAD-a 37 posto i Banci Engleske, britanske centralne banke, 12 posto. Iz Bundesbanka su naveli da redovno revidiraju svoje rezerve zlata.
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel je u oktobru prošle godine na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu rekao da nema razloga biti zabrinut za njemačko zlato u Federalnim rezervama.
Socijaldemokrate, koji su vladajući s demokršćanima, uvjeravaju da razumiju zabrinutost, ali smatraju da nema razloga za paniku. Ipak, sve je više demokršćana, iz čijih redova dolazi kancelar Friedrich Merz, koji podržavaju vraćanje zlata, piše list Guardian.

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

Oko 12.000 letova širom SAD, planiranih za vikend, otkazano je danas nakon što je velika sniježna i ledena oluja napravila haos širom zemlje, prijeteći da izazove i prekide u snabdijevanju električnom energijom.
Oko 140 miliona ljudi, ili više od 40 odsto stanovništva SAD, bilo je pod upozorenjem na zimsku oluju od Novog Meksika do Nove Engleske.
Prognoza Nacionalne meteorološke službe upozorila je na široko rasprostranjene jake sniježne padavine i ledeni pojas koji se proteže od istočnog Teksasa do Sjeverne Karoline.
Danas je u djelovima jugoistočne Oklahome, istočnog Teksasa i djelovima Luizijane prijavljeno 0,6 centimetara leda.
Meteorolozi su rekli da će odmah poslije te oluje biti veoma hladno, tako da će se snijeg i led sporo topiti.
Ministarstvo saobraćaja Teksasa saopštilo je danas da su mnogi autoputevi prekriveni snijegom u predgrađima sjeverno od Dalasa. Led i susnježica koji su preko noći pogodili sjeverni Teksas nastavili su da padaju u centralnom dijelu te države.
Led se formirao na putevima i mostovima u trećini okruga Misisipija.
Više od 112.000 prekida struje prijavljeno je širom zemlje, uključujući oko 55.000 u Teksasu, 13.700 u Luizijani i skoro 11.800 u Novom Meksiku.

Otkazani letovi širom SAD zbog sniježne oluje

U Kataloniji, autonomnoj pokrajini sa 7,5 miliona stanovnika na sjeveroistoku Španije, danas je obustavljen prigradski željeznički saobraćaj jer tamošnja vlada procjenuje da infrastruktura nije sigurna uslijed dugotrajnog nevremena.
- Saobraćaj je obustavljen. Vozovi koji su u saobraćaju završiće putovanje do odredišne stanice. Žalimo zbog nastale situacije i izvinjavamo se - saopštila je kompanija Rodalies čiji vozovi saobraćaju Katalonijom.
Rodalies i kompanija za upravljanje željeznicama Adif zaustavili su saobraćaj na poziv regionalne vlade iz Barselone.
- Saobraćaj će biti obustavljen dok se na garantuje puna operativnost željezničke mreže - izjavio je član katalonske vlade Albert Dalmau u javnom obraćanju.
U međuvremenu, putnici su bili zbunjeni, a neki su ostali zaglavljeni na stanicama. Glavna zabrinutost su klizišta duž pruga zbog obilne kiše koja pada već sedam dana.
<h2>Niz željezničkih nesreća u Španiji</h2>
Na voz koji je u utorak večer prolazio pored Barselone srušio se zaštitni zid uz prugu uslijed čega je poginuo 27-godišnji mašinovođa, a više desetina osoba bilo je povrijeđeno. Istovremeno je drugi voz naletio na stijenu na šinama zbog čega mu je pukla osovina, ali prilikom udara nije bilo povrijeđenih.
Prigradski vozovi nisu zbog toga vozili Katalonijom sve do petka, kada se saobraćaj počeo vraćati u normalu, ali pregledom je ustanovljeno da putovanja još uvijek nisu sigurna.
- Trenutni uslovi ne dopuštaju bezbjedno putovanje - rekla je druga članica katalonske vlade Silvija Paneke.
Objasnila je da su posljedice oluje koja je posljednjih dana pogodila Kataloniju "izazvale neviđen broj incidenata“, a da je prioritet vlade garantovati bezbjednost korisnika i radnika.
Prigradskim vozovima svaki dan putuje 400.000 stanovnika.
Dodatnih 170 autobusa aktivirano je za dnevne usluge kako bi se pojačale međugradske linije, što se pokazalo nedovoljnim za ublažavanje haosa nastalog u subotu ujutro.

Filipče: Dobili smo Vladu koja je potpuno potčinjena, ucijenjena i kupljena kešom i projektima Vučića i Orbana

Tagovi

Dodijeljena priznanja najboljim sportistima Cetinja

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

Otkazani letovi širom SAD zbog sniježne oluje

Katalonija zaustavila prigradske vozove zbog straha od nesigurne infrastrukture

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO