<article>U Indoneziji su se danas oglasile sirene povodom 20 godina od razornog cunamija u zemljama Indijskog okeana, u kojem je poginulo više od 220.000 osoba. U indonežanskom gradu Banda Acehu iz džamije su se sirene čule u vrijeme kada je 26. decembra 2004. zemljotres magnitude 9,1 izazvao cunami.Zemljotres je bio kod zapadne obale indonežanskog ostrva Sumatra a ogromni talas je udario naIndoneziju, Šri Lanku, Indiju, Tajland i još devet zemalja Indijskog okeana, a žrtava je bilo čak i u Somaliji.Više ceremonija i bdjenja planirano je danas širom regiona, gdje su prije 20 godina stradali i mnogi turisti koji su bili došli da proslave Božić na plažama.Najteže pogođeno područje bilo je sjeverno od ostrva Sumatra, gdje je poginulo više od 120.000 osoba.Pola miliona ljudi je poslije zemljotresa i cunamija 2004. ostalo bez svojih domova, a procjenjuje se da su ekonomske posljedice katastrofe oko 10 milijardi dolara.</article>

U Indoneziji su se danas oglasile sirene povodom 20 godina od razornog cunamija u zemljama Indijskog okeana, u kojem je poginulo više od 220.000 osoba. U indonežanskom gradu Banda Acehu iz džamije su se sirene čule u vrijeme kada je 26. decembra 2004. zemljotres magnitude 9,1 izazvao cunami.
Zemljotres je bio kod zapadne obale indonežanskog ostrva Sumatra a ogromni talas je udario naIndoneziju, Šri Lanku, Indiju, Tajland i još devet zemalja Indijskog okeana, a žrtava je bilo čak i u Somaliji.
Više ceremonija i bdjenja planirano je danas širom regiona, gdje su prije 20 godina stradali i mnogi turisti koji su bili došli da proslave Božić na plažama.
Najteže pogođeno područje bilo je sjeverno od ostrva Sumatra, gdje je poginulo više od 120.000 osoba.
Pola miliona ljudi je poslije zemljotresa i cunamija 2004. ostalo bez svojih domova, a procjenjuje se da su ekonomske posljedice katastrofe oko 10 milijardi dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cunami

Indijski okean

Indonezija

Sumatra

Tajland

Šri Lanka

Indija

Svijet

Dvadeseta godišnjica razornog cunamija u Indijskom okeanu

Muškarac na ženinoj duši, koja je platno, slika pejzaže, i to je njegova moć. On je umjetnik i ženu doživljava kao svoje platno. Nekad to bude fizičko nasrnuće prema ženama, u Crnoj Gori imamo veliki broj femicida, o čemu se opet ne priča, a može da bude verbalno, koje jako teško, kao i emocionalno ucjenjivanje - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, crnogorski književnik, politički aktivista i politikolog Marko Vulević.
Novelu ,,Melem za uspomene” je pisao četiri godine, kaže Vulević, a neke dijelove je napisao 2020.godine, prisjeća se on, dok je &nbsp;neke druge napisao, kako navodi, ove godine.
- Sve prave probleme u našem društvu mi stavimo pod tepih, onda se bavimo manje relevantnim problemima. Novela i jeste ostavila na mene utisak, jer da nije žena ovom svijetu, da nije žena u Crnoj Gori, ne bi bilo nikoga od nas. Jako je bitno da postoji neki omaž ženama u našem društvu, i smatram da ja, kao neko ko je privilegovaniji sloj u našem društvu, zbog toga što.sam muškarac, jer žene uvijek mogu da uspiju, aki se postavlja gornja granica dokle mogu da uspiju. Ako se vratimo na istoriju mi nijesmo imali predsjednicu države, u velikom broju opština mi čak nijesmo imali čak ni gradonačelnicu, to je veliki problem, i to je jedan od ključnih problema. Htio sam na jedan narativni način da se bavim time, jer nije bitna samo borba, bitan je način borbe. Boriti se kroz umjetnost znači boriti se dugoročno, jer pisana riječ će ostati, a sve ostalo će proći - rekao je Vulević.
Inspiraciju je donekle našao i u privatnom životu, kaže Vulević, a takvih je primjera svugdje oko nas, jer, dodaje on, ženi se, u ovom društvu, može oprostiti sve osim, kako kaže, uspjeh i karijera.
Najveći problem u ovom društvu je, poručuje Vulević, ta nedovoljna dovoljnost, jer koliko god da je žena dobra u svemu što radi, dodaje on, nikad nije dovoljno dobra za društvo.
- Društvo će uvijek da nalijepi ženi etiketu, i ono što mene najviše bijesni jeste što žena uvijek mora da bude zamjenica, ona ne može da bude Milica ili Andre, ili slično, nego mora da bude nečija ona, ona onakva, a ne ona kao ona, kao individua. Kod muškaraca je, naravno, situacija drugačija. Kad pogledamo istoriju žene na Balkanu su uvijek bile stub kuće, jer kad bi se sve srušilo žena je bila ta koja je povezivala &nbsp;nit, koja je uvijek bila glavna, u istoriji, bitno je sve o muškarcima, i to je najveća laž. Čak i u Gorskom vijencu žene su bile te koje su punile puška svojim supruzima, koje su čuvale djecu, pa po završetku Prvog svjetskog rata žene su održavale čitavu ekonomiju - istakao je Vulević.
Pjesma ,,Živo platno” je inspirisana nasiljem nad ženama, podsjeća Vulević, jer kad se dešavaju takve stvari, dodaje on, stvara se i osjećaj za bunt, i za, kako kaže, revoluciju.
- Pjesma počinje time da je žena svašta nešto, i da joj muškarac pokloni buket vreda, pokloni joj lijepe riječi nesreće, a on je na kraju krajeva umjetnik nesreće. Šta to znači? To znači da prosto muškarac na ženinoj duši, koja je platno, slika pejzaže, i to je njegova moć. On je umjetnik i ženu doživljava kao svoje platno. Nekad to bude fizičko nasrnuće prema ženama, u Crnoj Gori imamo veliki broj femicida, o čemu se opet ne priča, a može da bude verbalno, koje jako teško, kao i emocionalno ucjenjivanje - zaključio je Vulević.

Vulević: Boriti se kroz umjetnost znači boriti se dugoročno

U Budilniku na Televiziji E bavimo se ishodom pregovora o formiranju vlasti u Glavnom gradu.
Provjerićemo što znači privremeno finansiranje, ukoliko ne bude usvojen budžet za 2025. godinu.&nbsp;
Kriminologe pitamo što podrazumijeva plan izgradnje zatvora u sjevernoj regiji. Saznajte sve o novom master programu “Studije roda” koji uvodi UCG.&nbsp;
Jedna od naših tema je novogodišnji Eko projekat “Zelena čarolija” u Glavnom gradu i Baru. Ne propustite savjete za zdrav početak dana, kroz jutarnje vježbe u Bemax teretani.
Odmah nakon Budilnika, druženje sa gledaocima Televizije E nastavlja ekipa Srećnog dana. Naš gost je Aleksandar Čović (Aco Regina) koji će otkriti kako je nastala autobiografska knjiga "Ljubav njje za nas", koja bilježi trenutke iz profesionalnog i privatnog života članova grupe Regina.&nbsp;
Govorićemo o ishrani i trudnoći, a sve korisne informacije donosi Dajana Švraka Militunović, magistar farmacije i master ishrane i suplementacije.&nbsp;
Joga instruktorka Sanja Čolić objasniće kako disanjem integrisati emotivne naboje, koliko je važno vježbati za vrijeme praznične trpeze.&nbsp;
Dio programa posvetili smo najmlađima, uz koje ćemo uživati u predstavi Novogodišnja priča dva borića.

Jutro na Televiziji E

Pozicione partije pokušale su da iskoriste apsolutno sve mehanizme uticaja na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kada je riječ o formiranju vlasti u Podgorici. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E, kazala politikološkinja &nbsp;Nikoleta Đukanović. &nbsp;
Postavlja pitanje da li je uzrok tome strah od povratka DPS- a ili opozicije, koja je zahvaljujući DF-u sve ujedinjenija, ili cijeli proces pokazuje da opozicija i dalje imaj relevantnu moć i da za većinu predstavlja velikog oponenta, oko kojeg postoji velika bojazan.
Politika i principi su nespojive kategorije u Crnoj Gori, kaže ona, a situacija oko formiranja lokalne vlasti u Podgorici je bila dosta dramatična.
- PES je svjestan da je ulog veliki, pa je bio jako darežljiv i dao mnogo više pozicija, nego što je to do tada bio slučaj. Onda se, logično, postavlja pitanje da li je Pokret za Podgoricu sve vrijeme tražio veći broj funkcija, jer je isprva dobijao manje pa su se predstavljali kao opoziciona partija, pa su te pozicije danas prosto riješile sve. Sa druge strane, pozicija gospodina Milatovića je jako komplikovana. Sigurna sam da nijedna opcija koju je imaona raspolaganju njemu neće donijeti puno benefita, od izbora, do koalicije sa DPS-om i ostalima, pa sve i ove varijante - ocijenila je Đukanović.
Kada ulazite u tako ozbiljne napade, i kritikovanje i Vlade, i PES-a, dodaje ona, onda bi trebalo da se pokaže makar minimum konzistentnosti, i principijelnosti.
- Pa da to radite ili sa mjerom, ili da napravite neko odstojanje od takvih politika, makar nekim dužim pregovaranjem, bez obzira što nije ostalo puno dana, ali nije ostalo ni tako malo, da se ovako brzo napravi dogovor. Sa druge strane morate biti spremni negdje na neki politički neuspjeh, ukoliko idete ka svojim principima. Ovo pokazuje jedno elementarno neposjedovanje principa - kazala je Đukanović
Kalkulacija da Milatovićeva opcija ide sa DPS-om, dodaje ona, donosila je mnogo manje benefita. No, kako kaže, sa druge strane treba ipak znati da je Jakov Milatović iz ovog procesa najveći gubitnik, i da on, kao političar koji ima veliki legitimitet kod građana, ali jako malu političku podršku, u smislu političke strukture koja je iza njega, iz ovog procesa kao političar neće dobiti mnogo toga.
- I da će iz svega ovoga ove partije iz bivšeg DF-a izvući najveću korist. To čine PES-u u kontinuitetu, jer &nbsp;PES na lokalnom i nacionalnom nivou u kontinuitetu gubi povjerenje građana. Mislim da će se to sad desiti i sa gospodinom Milatovićem, sa stanovišta njegove jačine ili snage, da zaista nekako okupi, ili oformi neko novo biračko člansko tijelo, posebno u tim narednim koracima, kada se očekuje da on ozbiljnije krene u formiranje svoje političke strukture - rekla je Đukanović.
Upitana da prokomentariše mogućnost &nbsp;da vladajuća većina smijeni predsjednika Crne Gore, a njegovu nadležnost preuzme predsjednik Skupštine, kaže da je u Crnoj Gori moguće apsolutno sve.
- Nemate jake institucije da brane poštovanje i primjenu &nbsp;zakona, i nemate dobro zakonodavstvo. Dakle, mi da imamo dobro zakonodavstvo ne bismo imali toliko oprečnih mišljenja pravničkih oko tumačenja bilo kojeg zakona. Mislim da ne postoji pravna situacija, i pravno zakonsko rješenje oko kojih ne postoje pravno oprečni stavovi, i što je još gore, argumenti i na jednoj, i na drugoj strani. Taj primjer Ustavnog suda je jedan jako dobar primjer koji to objašnjava - rekla je Đukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjzWUMWw3TpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: Predsjednik Milatović će iz ovog procesa izaći kao najveći gubitnik

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode, a na sjeveru umjereno do pretežno oblačno i suvo. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet, a najviša dnevna od 0 do 17 stepeni.

Sjutra vjetrovito, do 17 stepeni

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Dvadeseta godišnjica razornog cunamija u Indijskom okeanu

Tagovi

Vulević: Boriti se kroz umjetnost znači boriti se dugoročno

Jutro na Televiziji E

Đukanović: Predsjednik Milatović će iz ovog procesa izaći kao najveći gubitnik

Sjutra vjetrovito, do 17 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO