Dio vojne imovine BiH knjižen na entitet Republiku Srpsku

Dio perspektivne vojne imovine Bosne i Hercegovine već je knjižen u vlasništvo entiteta Republika Srpska, naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) RS.

Odgovor stiže samo nekoliko dana nakon što su iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i NATO-a za RSE naveli da takva imovina treba da bude knjižena u vlasništvo države Bosne i Hercegovine, te da opstrukcije u njenom knjiženju predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje.

Stav visokog predstavnika u BiH je i da se radi o „utvrđenoj pravnoj činjenici“ da perspektivna vojna imovina, prema Ustavu BiH i zakonima, pripada Bosni i Hercegovini.

Povod za reakciju OHR-a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska, koji godinama opstruira ovaj proces.

Dodik je nedavno izjavio da „vojna imovina pripada entitetima“, te da može biti samo „ustupljena na korišćenje“ Oružanim snagama BiH, a nakon prestanka korišćenja „vraćena“ Republici Srpskoj.

Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti.

Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH, uključujući kasarne, skladišta, poligone i aerodrome, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen.

Od toga se oko trećine tih lokacija nalazi u Republici Srpskoj.

Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE-a koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan.

Pratite nas na Telegramu.

Šta tvrde u RS o vojnoj imovini?

Iz RUGIP-a RS navode da je vojna imovina upisana na Republiku Srpsku u svim slučajevima gdje je uspostavljen katastar nepokretnosti.

U slučajevima gdje taj katastar još nije formiran, imovina se vodi kroz katastar zemljišta, gdje je moguće evidentirati samo posjed, dok se vlasništvo formalno utvrđuje kroz zemljišne knjige.

Proces formiranja katastra nepokretnosti u Republici Srpskoj podrazumijeva usklađivanje postojećih zemljišnih i katastarskih evidencija u jedinstveni registar u kojem se prvi put na sistematski način uspostavlja pravno važeći upis prava svojine nad nepokretnostima.

- U skladu sa Ustavom i materijalnim propisima Republike Srpske kojima je uređena oblast nepokretnosti, sve nepokretnosti u bivšoj društvenoj svojini na teritoriji Republike Srpske pripadaju nosiocima svojine javnog prava Republike Srpske - navodi se u odgovoru Uprave.

Iz te institucije potvrđuju i da se Pravobranilaštvo BiH obraćalo zahtjevima za knjiženje perspektivne vojne imovine u korist BiH nadležnim područnim jedinicama Uprave u RS, te da su neki postupci i dalje u toku.

Istovremeno navode da je jedan predmet pravosnažno okončan pred Okružnim sudom u Bijeljini i Vrhovnim sudom Republike Srpske, u kojem je odlučeno da vojna imovina ostaje u vlasništvu RS.

Bez izvršenja i jedina presuda Ustavnog suda BiH o vojnoj imovini

Iz RUGIP-a RS potvrđuju i da već gotovo deset godina nije izvršena presuda Suda BiH, kao ni Ustavnog suda BiH, koje se odnose na vojnu lokaciju „Veliki Žep“ kod Han Pijeska u sarajevskoj regiji.

- Pravobranilaštvo BiH podnijelo je zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine na osnovu presude Suda BiH. Postupak je još uvijek u toku, a odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Presuda Suda BiH nije provedena jer se njome traži upis prava svojine, a za parcele koje su predmet postupka na snazi je evidencija katastra zemljišta u koju se upisuje posjednik, dok zemljišna knjiga ne postoji, a katastar nepokretnosti nije osnovan za te parcele. Kao posjednik na predmetnim parcelama upisana je Republika Srpska - navodi se u odgovoru za RSE.

Ustavni sud BiH je 2017. godine odbio apelaciju Pravobranilaštva Republike Srpske, čime je potvrđena ranija odluka Suda BiH da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži kao državna imovina Bosne i Hercegovine.

Riječ je o presudi za koju se očekivalo da će otvoriti put i za knjiženje drugih vojnih lokacija u Republici Srpskoj, gdje katastarski i sudski organi godinama odbijaju upis perspektivne vojne imovine na državu.

Šta kažu zakoni?

Visoki predstavnik u BiH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona mogla odmah knjižiti na državu.

Zakon o odbrani BiH predviđa da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga.

Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz više odluka utvrdilo je raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sačinilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine, koji je kasnije smanjen na 57.

Skoro dvije decenije kasnije, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste u procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu.

Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se navodi, revizori su upozorili da „nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama“, iako se aktivno koristi i održava.

NATO je još 2010. godine postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH ka članstvu u Alijansi.