Čovjek izaziva 96 odsto šumskih požara, brza reakcija ključna

Veliki šumski požari ukazuju na sve veći rizik od požara usljed visokih temperatura, suše i jakih vjetrova, dok sagovornici Euronews Srbija navode da je čak 96 odsto šumskih požara posljedica ljudskog faktora.

Stručnjaci ističu i da su pravovremena reakcija, preventiva i edukacija ključne za sprečavanje širenja požara. 

Oporavak ekosistema i biodiverziteta, kako navode, može trajati godinama i decenijama, a prilagođavanje sve nepovoljnijim klimatskim uslovima zahtijeva unapređenje preventivnih mjera i sistema zaštite.

V. d. direktora Uprave za šume Vladimir Nikolić naveo je u razgovoru za Euronews Srbija da u ovom trenutku nije moguće precizno procijeniti materijalnu štetu, posebno jer požar u Deliblatskoj peščari u trenutku razgovora nije bio potpuno ugašen.

- Vrlo je nezahvalno u ovom trenutku izlaziti sa procjenama štete. Pogotovo što požar u Deliblatskoj peščari još uvijek, nažalost, gori - rekao je Nikolić, dodajući da će procjena moći da bude urađena tek nakon potpunog gašenja požara.

Pored direktne finansijske štete na šumama i šumskom zemljištu, sagovornici su ukazali i na posljedice po biljni i životinjski svijet, koje je u ovom trenutku teško izmjeriti.

- Ono što je indirektni trošak, kako ste i naveli, jesu te štete za ekosistem, i za floru i za faunu, koje su u ovom trenutku nemjerljive - kazao je Nikolić.

Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ivan Aranđelović objasnio je da su šumski požari specifični jer se teško gase, a intervencija se uglavnom svodi na sprečavanje njihovog daljeg širenja.

- Šumski požari se jako teško gase i tu praktično nema gašenja. To su mjere uglavnom za sprečavanje daljeg širenja požara - rekao je Aranđelović.

Prema njegovim riječima, različite vrste vegetacije i požara dodatno komplikuju intervenciju, dok preventivne mjere, poput šumskih prolaza, mogu imati važnu ulogu u sprečavanju širenja vatre.

Poseban problem predstavljaju visoke temperature, vjetar i suva vegetacija. Aranđelović je ukazao i na značaj ljudskog faktora, posebno kada je riječ o nepažljivom rukovanju vatrom.

- Veliki dio dolazi od ljudskog faktora - rekao je profesor, navodeći da propisi već predviđaju zabrane paljenja vatre u šumi, zaštitne pojaseve uz željeznicu i druge preventivne mjere.

Čovjek najčešći uzrok, brza reakcija presudna

Vladimir Nikolić naveo je da, prema podacima informacionog sistema za šume Republike Srbije, čak 96 odsto šumskih požara izaziva čovjek.

Kako je objasnio, uzroci mogu biti različiti – od nepažnje i nemara, preko bacanja opušaka i spaljivanja poljoprivrednih ostataka, do namjernog izazivanja požara. Prirodne pojave, poput udara groma, takođe mogu izazvati požar, posebno na nepristupačnim terenima.

Nikolić je posebno upozorio na mogućnost podzemnog širenja požara u Deliblatskoj peščari, gdje se vatra može prenositi kroz korijenje biljaka i slojeve suvog pijeska.

- Vi taj požar bukvalno ne vidite dok se ne pojavi negdje na površini da možete da ga gasite - objasnio je Nikolić.

Zbog toga se na terenu, pored postojećih protivpožarnih prosjeka, prave i dublji rovovi kako bi se spriječilo dalje širenje vatre kroz sloj pijeska.

Aranđelović ocjenjuje da su takve prepreke efikasne u određenim uslovima, ali da ne mogu u potpunosti da zaustave požar.

- Pa, oni jesu efikasni kod požara niskog rastinja - rekao je, uz napomenu da postoje situacije u kojima vatra može da pređe prepreku, naročito kod četinarskog drveća i širenja zapaljenih šišarki.

Sagovornici su posebno naglasili značaj pravovremenog uočavanja požara. Prema Aranđeloviću, razlika između požara koji se ugasi u početnoj fazi i onog koji se proširi na veću površinu može biti ogromna.

- Ako biste mogli da ugasite požar u početnoj fazi ili jako brzo, dakle, od trenutka kad je izbio, onda ste time sve riješili - rekao je on.

Nikolić je naveo da je upravo zbog toga važno da građani što prije obavijeste nadležne službe kada uoče požar.

- Onog trenutka ako uočite požar, okrenite 193, obavijestite vatrogasce - apelovao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, ukoliko na terenu nema telefonskog signala, potrebno je doći do najbližeg mjesta i obavijestiti šumara ili drugu nadležnu osobu, a zatim što prije pozvati vatrogasce.

Suša i visoke temperature povećavaju rizik, oporavak može trajati decenijama

Sagovornici su ukazali i na promjene vremenskih uslova kao faktor koji povećava opasnost od požara. Nikolić je naveo da postoje tri kritična perioda tokom godine, koji se poklapaju sa intenzivnim poljoprivrednim radovima i nepovoljnim vremenskim uslovima. Posebno je upozorio na periode visokih temperatura, smanjene količine padavina i niske vlažnosti vazduha.

- Da li smo u opasnosti i da li smo u sve većoj opasnosti? Ja bih rekao da jesmo - rekao je Nikolić.

On je dodao da su suva ljeta bez dobrog rasporeda padavina jedan od faktora koji povećavaju opasnost od požara, kako u šumama tako i na otvorenom prostoru.

Aranđelović smatra da je zbog toga potrebno više ulagati u edukaciju stanovništva. Prema njegovim riječima, edukacija o ponašanju i zaštiti od požara trebalo bi da bude dio obrazovnog sistema.

- Moramo da vodimo računa o prevenciji - naglasio je profesor, dodajući da je, osim protivpožarnih prosjeka i šumskih puteva, važno planirati i rezerve vode za gašenje požara.

Poseban problem predstavljaju i smanjeni vodostaji i dostupnost izvorišta vode. Aranđelović je ukazao da ni prirodni izvori vode više nijesu isti kao ranije.

- Ali isto sad sa pogoršanom klimom i izvorišta vode više nijesu kao što su bila prije 30 godina - rekao je.

Kada je riječ o posljedicama požara u Deliblatskoj peščari, Nikolić je naglasio da će konkretan sanacioni plan biti napravljen tek nakon završetka požara i procjene nastale štete.

Prema njegovim riječima, nakon što požar bude proglašen ugašenim, postoji rok od oko tri mjeseca za izradu sanacionog plana koji treba da obuhvati mjere, aktivnosti, dinamiku i troškove sanacije.

- Ovaj ekosistem će se oporaviti. Pitanje je koliko vremena će trebati - rekao je Nikolić.

On je dodao da se u ovom trenutku ne može precizno procijeniti koliko će biti potrebno za oporavak biodiverziteta, jer prvo mora da se utvrdi obim štete.

- O oporavku ćemo vjerovatno govoriti u narednim godinama i decenijama - zaključio je Nikolić.