<article>Snijeg i kiša širom Avganistana u protekla tri dana izazvali su smrt 61 osobe, a 110 ljudi je povrijeđeno, saopštila je danas Nacionalna služba za upravljanje katastrofama.Portparol službe Jusaf Hamad rekao je da je 458 kuća potpuno ili djelimično uništeno i da su stotine životinja uginule u 15 od 34 provincije, prenose agencije.Avganistan je posebno ranjiv na ekstremne vremenske uslove, a 2024. godine u proljećnim poplavama poginulo je više od 300 ljudi.Analitičari su istakli da su decenije sukoba, zajedno sa lošom infrastrukturom, teškom ekonomijom, krčenjem šuma i sve intenzivnijim efektima klimatskih promjena, pojačale uticaj prirodnih nepogoda, posebno u udaljenim područjima, prenosi Mina.Ujedinjene nacije su tokom januara upozorile da će Avganistan i u ovoj godini ostati jedna od najvećih humanitarnih kriza i pokrenule su apel za prikupljanje 1,7 milijardi dolara, kako bi pomogle skoro 18 miliona ljudi kojima je hitno potrebna pomoć.</article>

Snijeg i kiša širom Avganistana u protekla tri dana izazvali su smrt 61 osobe, a 110 ljudi je povrijeđeno, saopštila je danas Nacionalna služba za upravljanje katastrofama.
Portparol službe Jusaf Hamad rekao je da je 458 kuća potpuno ili djelimično uništeno i da su stotine životinja uginule u 15 od 34 provincije, prenose agencije.
Avganistan je posebno ranjiv na ekstremne vremenske uslove, a 2024. godine u proljećnim poplavama poginulo je više od 300 ljudi.
Analitičari su istakli da su decenije sukoba, zajedno sa lošom infrastrukturom, teškom ekonomijom, krčenjem šuma i sve intenzivnijim efektima klimatskih promjena, pojačale uticaj prirodnih nepogoda, posebno u udaljenim područjima, prenosi Mina.
Ujedinjene nacije su tokom januara upozorile da će Avganistan i u ovoj godini ostati jedna od najvećih humanitarnih kriza i pokrenule su apel za prikupljanje 1,7 milijardi dolara, kako bi pomogle skoro 18 miliona ljudi kojima je hitno potrebna pomoć.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Avganistan

nevrijeme

Svijet

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti u okviru Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava saopštilo je da sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na različite oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka, čime se nasilje prenosi i u savremene oblike – digitalno nasilje.
Iz Ministarstva naglašavaju da je seksualni čin privatna stvar i da ne može biti povod niti dokaz za javno sramoćenje, omalovažavanje ili linč.
– Ovakav napad na ženu nije samo napad na njeno dostojanstvo, već i napad na moral društva. Društvo koje normalizuje ponižavanje žena kroz njihovu privatnost gubi temeljne vrijednosti jednakosti, slobode i ljudskog dostojanstva – navodi se u saopštenju.
Posebno se ukazuje na zabrinjavajući porast mizoginog govora, seksualizovanih uvreda i ciljano targetiranje žena koje su obavljale javne funkcije, što, kako se ističe, ima za cilj zastrašivanje i ućutkivanje žena u javnom prostoru.
Odjeljenje podsjeća da nasilje nad ženama ne podrazumijeva isključivo fizičko nasilje, već obuhvata i psihičko nasilje, prijetnje, seksualno uznemiravanje, uhođenje, ucjenjivanje, ekonomsku kontrolu, kao i digitalno nasilje – uključujući neovlašćeno objavljivanje, slanje ili dijeljenje intimnih snimaka i fotografija, internet uznemiravanje i kampanje javnog ponižavanja.
– Sloboda izražavanja ne uključuje pravo na govor mržnje, pozive na linč, ponižavanje niti opravdavanje nezakonitih radnji – poručuju iz Ministarstva, uz napomenu da zloupotreba intimnog sadržaja bez pristanka predstavlja ozbiljan napad na privatnost, bezbjednost i dostojanstvo žene i može povlačiti krivičnu i prekršajnu odgovornost, uključujući i za one koji takav sadržaj dalje šire.
U saopštenju se podsjeća da sve službenice i službenici javne uprave, posebno nositeljke i nosioci visokih funkcija, imaju obavezu postupanja u skladu sa etičkim kodeksom i standardima javne odgovornosti, te se ostavka u tom kontekstu prepoznaje kao čin odgovornosti i očuvanja integriteta institucije.
Istovremeno se naglašava da ostavka ili povlačenje sa javne funkcije ne može i ne smije biti tumačeno kao priznanje krivice, niti kao odricanje od prava na zaštitu, jer pravo na sigurnost, privatnost i dostojanstvo pripada svakoj osobi, bez obzira na njen status.
Odjeljenje podsjeća i da je Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je trenutno na javnoj raspravi, usmjeren na jačanje normativnog okvira za prevenciju i suzbijanje diskriminacije po osnovu pola i roda, uključujući rodno zasnovano uznemiravanje, govor mržnje i mizoginiju u javnom i onlajn prostoru, dok se neovlašćeno snimanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka sankcioniše u skladu sa krivičnim zakonodavstvom.
Na kraju, iz Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti pozvali su medije i javne funkcionerke i funkcionere da jasno osude nasilje, a građanke i građane da se uzdrže od širenja spornih sadržaja i senzacionalizma, te da javni govor usklade sa zakonom i osnovnim standardima ljudskih prava.
– Ostajemo pri stavu nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju, digitalnom nasilju, ucjenjivanju i govoru mržnje. Zaštita ljudskih prava i jednak pristup pravdi obaveza su države i svih društvenih aktera – zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo: Digitalni linč i zloupotreba intimnog sadržaja su rodno zasnovano nasilje

Službenici Uprava policije, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, lišili su slobode Č.R. (70) iz Podgorice zbog prekršaja drskog ponašanja, počinjenog na štetu novinarke Vijesti Jelena Jovanović.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Č.R. je uhapšen nakon što je novinarka Jovanović kasno sinoć, putem aplikacije Virtuelna policijska stanica, prijavila objavu na društvenoj mreži u kojoj je osumnjičeni na drzak i omalovažavajući način komentarisao njen novinarski rad, uz upućivanje grubih mizoginih uvreda.
Policijski službenici su odmah postupili po prijavi, nakon čega je Č.R. doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, gdje je od njega uzeta izjava na okolnosti događaja.
O slučaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se, nakon uvida u spise predmeta, izjasnio da se u radnjama Č.R. stiču obilježja prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru.
Osumnjičeni će u zakonskom roku biti priveden dežurnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa preduzimanjem svih neophodnih mjera i radnji kako bi se novinarima obezbijedila zaštita i omogućilo da svoj posao obavljaju slobodno, bez pritisaka, prijetnji i uvreda.

Policija uhapsila Podgoričanina zbog uvreda i drskog ponašanja prema novinarki Vijesti Jeleni Jovanović

Izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ autorke Jelene Vušurović otvorena je danas u Galeriji Centra za kulturu.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković navodeći da je naš grad oduvijek odgajao pametne, hrabre i odgovorne ljude.
Ljude koji su umjeli da ponesu znanje i ime našeg grada daleko, ali i da mu se vrate mislima, djelima i osjećajem pripadnosti. Upravo u tom duhu, radovi autorke Jelene Vušurović, koji krase ovu izložbu, su odraz tog kolektivnog duha Prijestonice koja je u svakom vremenu znala da sačuva svoj identitet, poveže nasljeđe sa živom stvaralačkom energijom i pronađe snagu da bude simbol prošlih vremena, ali i budućnosti koju zajedno gradimo – kazao je Đurašković.
Jelena Vušurović je dobitnica brojnih nagrada i priznanja, afirmisana na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni. Pored stvaralačkog rada, prepoznata je i po dugogodišnjem pedagoškom angažmanu i učešću u humanitarnim projektima.

Otvorena izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ Jelene Vušurović

Evropska unija (EU) predložila je sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta krajem decembra prošle godine, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Predlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona, kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde, koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Tagovi

Ministarstvo: Digitalni linč i zloupotreba intimnog sadržaja su rodno zasnovano nasilje

Policija uhapsila Podgoričanina zbog uvreda i drskog ponašanja prema novinarki Vijesti Jeleni Jovanović

Otvorena izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ Jelene Vušurović

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO