<article>Republikanski zastupnik Brendon Džil predstavio je u ponedjeljak zakon kojim će lice američkog predsjednika Donalda Trampa staviti na novčanicu od 100 dolara, zamijenivši Bendžamina Frenklina, javlja Anadolija.Nacrt zakona, pod nazivom Zakon o zlatnom dobu iz 2025. godine, susponzoriše zastupnik Troj Nels.- Nije bilo nikoga ko je učinio više da dovede Ameriku u zlatno doba od predsjednika Trampa. Prikazivanje na novčanici od 100 dolara mali je način da se ispoštuje sve što će postići u naredne četiri godine - rekao je Džil.Džil je na društvenoj mreži X podijelio Trampovu fotografiju prekrivenu novčanicom od 100 dolara i poručio "hajde da napravimo istoriju".Ako se usvoji zakon, ministar finansija će javnosti objaviti preliminarni dizajn novčanice od 100 dolara na kojoj je istaknut predsjednik Tramp najkasnije do 31. decembra 2026. godine. To bi zahtijevalo da sve novčanice od 100 dolara nakon 31. decembra 2028. imaju Trampovu fotografiju.</article>

Republikanski zastupnik Brendon Džil predstavio je u ponedjeljak zakon kojim će lice američkog predsjednika Donalda Trampa staviti na novčanicu od 100 dolara, zamijenivši Bendžamina Frenklina, javlja Anadolija.
Nacrt zakona, pod nazivom Zakon o zlatnom dobu iz 2025. godine, susponzoriše zastupnik Troj Nels.
- Nije bilo nikoga ko je učinio više da dovede Ameriku u zlatno doba od predsjednika Trampa. Prikazivanje na novčanici od 100 dolara mali je način da se ispoštuje sve što će postići u naredne četiri godine - rekao je Džil.
Džil je na društvenoj mreži X podijelio Trampovu fotografiju prekrivenu novčanicom od 100 dolara i poručio "hajde da napravimo istoriju".
Ako se usvoji zakon, ministar finansija će javnosti objaviti preliminarni dizajn novčanice od 100 dolara na kojoj je istaknut predsjednik Tramp najkasnije do 31. decembra 2026. godine. To bi zahtijevalo da sve novčanice od 100 dolara nakon 31. decembra 2028. imaju Trampovu fotografiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Brendon Džil

Donald Tramp

novčanica

Svijet

Američki kongresmen predstavio zakon o Trampovom liku na novčanici od 100 dolara

Nekoliko hiljada građana i studenata blokiralo je jutros saobraćaj ispred Skupštine Srbije, gdje se održava sjednica na kojoj se dogodio niz incidenata. Kako je i najavljeno, studenti Pravnog fakulteta sa kolegama sa Mašinskog i tehničkih fakulteta, blokirali su raskrsnicu Bulevara kralja Aleksandra i ulice kneza Miloša u Beogradu. Studentima se pridružuju đaci Prve i Pete gimnazije, piše Danas. Blokada je najavljena na instagram profilu @blokada_pravni i počela je nešto poslije 11:30 sati. U 11:52 je počelo 15 minuta tišine, odavanje počasti stradalima padom nadstrešnice u Novom Sadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304120356_cd2c2a51e817723338a4465ea0a02129dcf4aa979820d71d704938d6e6f8169f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304120356_cd2c2a51e817723338a4465ea0a02129dcf4aa979820d71d704938d6e6f8169f" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Blokada ispred Skupštine Srbije"> <figcaption>Blokada ispred Skupštine Srbije(Photo: Danas/V. Čokić)</figcaption> </figure>  Nakon toga studenti su počeli da se razilaze, Bulevarom kralja Aleksandra su se uputili na svoje fakultete. Ispred Skupštine je ostalo još nekoliko stotina građana, koji nisu studenti, i oni i dalje blokiraju saobraćaj. Na ulazu u skupštinu parkirano je vozilo hitne pomoći. Okupljeni građani prilaze skupštini i uzvikuju “Odlazi”, „Pumpaj“ i pozivaju poslanike iz Skupštine da izađu napolje.

Studenti i građani blokirali saobraćaj ispred Skupštine Srbije: Skandirali „Odlazi“ i „Pumpaj“

Filipinski borbeni avion sa dva pilota izgubio je kontakt i nestao tokom borbenog napada na komunističke pobunjenike na jugu zemlje, a opsežna potraga je u toku, saopštili su danas državni zvaničnici.
Drugi avioni koji su učestvovali u vazdušnoj akciji radi podrške kopnenim snagama bezbjedno su se vratili u vazdušnu bazu u centralnoj provinciji Cebu nakon što su izvršili borbene zadatke. Piloti su mogli da se katapultiraju. Spasioci bi mogli da ih lociraju ako njihovi lokatori emituju signale.
Portparol vojske odbio je da kaže da li su spasioci otkrili takve signale, ali je dodao da je vojska „i dalje veoma optimistična da su piloti bezbjedni“.
Filipinski vojni zvaničnik rekao je agenciji Asošijejted pres da se incident dogodio u južnoj provinciji, gdje je bila u toku misija protiv pobunjenika i gerilaca Nove narodne armije.
Vojska procjenjuje da se oko 1.000 komunističkih gerilaca i dalje bori protiv vlade.
Mirovni pregovori u kojima je posredovala Norveška propali su pod prethodnim predsjednikom Rodrigom Duterteom nakon što su obje strane optužile drugu za kršenje primirja i nastavak ratovanja.
A 2023. godine Vlada i pobunjenici složili su se da nastave razgovore sa ciljem okončanja jedne od najdužih oružanih pobuna u Aziji. Ali pregovori još nisu ponovo započeti pod predsjednikom Ferdinandom Markosom.
Filipini su kupili 12 višenamjenskih borbenih aviona FA-50 2015. godine od Južne Koreje. Ugovor vrijedan 331 milion dolara bio je najveći u okviru programa vojne modernizacije. Filipini planiraju da nabave još 12 borbenih aviona od Južne Koreje.
Osim u operacijama protiv pobunjenika, mlaznjaci su korišćeni u nizu aktivnosti, od velikih nacionalnih ceremonija do patroliranja teritorijom Južnog kineskog mora.

Filipinski borbeni avion sa dva pilota nestao u misiji protiv pobunjenika

Inspektoru za droge Miljanu Kneževiću, te Saši Bulatoviću i Bojanu Rajkoviću, koji su juče uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, određeno je zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od bjekstva.&nbsp;
Oni se sumnjiče da su dio kriminalne grupe koju je, po tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva formirao Kotoranin Radoje Zvicer, te da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, primanje mita, davanje mita i pranje novca.
Kako je saopšteno iz SDT-a, osumnjičenim Kneževiću i Bulatoviću nužno je određeno zadržavanje i radi nesmetanog vođenja postupka, a stavlja im se na teret krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Osim Kneževića, Bulatovića i Rajkovića, krivična prijava u ovom slučaju je podnijeta i protiv Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Milana Vujotića, Dragana Kneževića i M.K. koji su u bjekstvu, kao i Slobodana Kašćelana, Radovana Pantovića, I.B. i G.S, koji su u pritvoru u drugim krivičnim predmetima i R.R, protiv kojeg se u Srbiji vodi drugi krivični postupask.
- Sumnjiče se da učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, R.Z, S.K, Lj.M, R.P, I.B, M.V, S.B, D.K, M.K. i G.S. i krivično djelo neovlašćena proizovodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, R.R. i krivično djelo pranje novca i dva krivična djela davanje mita i M.K. produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela primanje mita - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Kako je navedeno, specijalna tužiteljka je, u svojstvu osumnjičenih, saslušala i Kašćelana, Pantovića, I.B. i G.S.

Kneževiću, Bulatoviću i Rajkoviću zadržavanje, sumnjiče se da su dio kriminalne grupe Zvicera

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Crne Gore uputio je premijeru Milojku Spajiću dopis u kom ga mole da ih primi na razgovor kako bi ga upoznali sa aktuelnim stanjem zbog kog su zabrinuti, pitajući, pored ostalog, da li se "sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala", što je glasina koju, kako tvrde, sve češće čuju.
U pismu, koje potpisuju predsjednik i članovi Izvršnog odbora ovog sindikata Dragan Mitrović, Danilo Vuković, Pavle Đokvučić i Radovan Pestorić, navode da je za zaposlene Pošta ''druga kuća'' i osnovni izvor prihoda za njih i njihove porodice.
Ističu da je aktuelno stanje, posebno u dijelu pošte - carinjenja, neadekvatnog magacinskog prostora, loših kadrovsko-partijskih rješenja, nepotizma, protekcionizma i slično, dovoljan razlog za brigu.
- Kad se tome dodaju tri negativna mišljenja eksternog revizora za 2021, 2022. i 2023. godinu i negativno mišljenje Državne revizorske institucije za 2023. naš strah se čini dodatno opravdanim - ističu iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti.
Naglašavaju da je 5.800.000 eura preuzeto prilikom primopredaje između stare i nove uprave 2021. godine, ali da nema nikakvih vidljivih efekata utroška tih sredstava, kao i da su, i pored ovih sredstava, imali prvo istorijsko kreditno zaduženje Pošte u iznosu od 1.800.000 eura, a da su "kreditna sredstva vrlo sumnjivo utrošena".
Dodaju i da su "javne i neposredne nabavke pod velom sumnje", te da su i učestali otkazi i premještaji radnika.
&nbsp;- Posebno želimo da Vam ukažemo da su zaposleni, članovi Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti, prethodnih mjeseci konstantno izloženi osionom i nipodaštavajućem stavu od izvršnog direktora i menadžmenta, a sve zbog našeg principijelnog ukazivanja na nepravilnosti i anomalije koje nanose štetu našem Društvu. Odnos revanšizma posebno je došao do izražaja nakon opravdanog Štrajka zaposlenih 2. oktobra 2023, a kulminirao je tendencioznim i nezakonitim otkazom našem kolegi Jugoslavu Markoviću, članu Izvršnog odbora sindikata, koji je bio predsjednik Štrajkačkog odbora - ističu u pismu.
Pitaju da li je dobra poruka da zaposleni i Sindikat trebaju da ćute dok se, kako tvrde, arče sredstva koja svojim radom mukotrpno zarađuju.
- Da li je to taj evropski put vladavine prava koji treba da štiti one koji ukazuju na propuste i nezakonitosti, a da sankcioniše tlačitelje i, najblaže rečeno, rasipnike? Konačno, da li se sve ovo radi da bi se Pošta privatizovala, koje glasine sve češće čujemo - upitali su u Sindikatu.
Pozivaju Spajića da svojim autoritetom stane u zaštitu zaposlenih u Pošti, a posebno kolege Jugoslava Markovića čiji je, kako navode, jedini grijeh što ne ćute, već se bore za bolji socio-ekonomski položaj i bolje uslove rada.&nbsp;
- Valjda je prošlo vrijeme podobnih, ulizica i ćutologa. Ne radimo mi to iz obijesti, nego da sačuvamo Poštu i naša radna mjesta, jer menadžeri prolaze, a zaposleni su ti koji ostaju i plaćaju ceh pogrešnih rukovođenja. Ne smijemo dozvoliti da kolega Jugoslav Marković i njegova porodica pate, samo zbog toga što je stao ispred svih nas da se izborimo za nasušnu koru hljeba. Naime, morali smo da štrajkujemo da bi platu poštara povećali sa 565 eura na 665 eura, zar je to taj grijeh - navode u pismu Spajiću.
Zahvalili su premijeru na zalaganju za bolja socijalna prava jer, kako dodaju, "bez 'Evrope sad' i 'Evrope sad 2' radnici Pošte, zajedno sa njihovim porodicama, bili bi socijalni slučajevi".
- Molimo Vas da primite na razgovor naše predstavnike kako bismo Vas bliže upoznali sa aktuelnim dešavanjima u Pošti i kako biste nam pomogli da, putem socijalnog dijaloga, riješimo ovu za nas veoma tešku situaciju - poručili su iz Jedinstvenog sindikata zaposlenih u Pošti Crne Gore.

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Spajiću: Zabrinuti smo stanjem, glasine o privatizaciji sve češće čujemo

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Američki kongresmen predstavio zakon o Trampovom liku na novčanici od 100 dolara

Tagovi

Studenti i građani blokirali saobraćaj ispred Skupštine Srbije: Skandirali „Odlazi“ i „Pumpaj“

Filipinski borbeni avion sa dva pilota nestao u misiji protiv pobunjenika

Kneževiću, Bulatoviću i Rajkoviću zadržavanje, sumnjiče se da su dio kriminalne grupe Zvicera

Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti Spajiću: Zabrinuti smo stanjem, glasine o privatizaciji sve češće čujemo

PRATITE TVe UŽIVO