<article>Maks Ferstapen bio je najbrži na prvom treningu u Bakuu, uoči Velike nagrade Azerbejdžana, koja se vozi u nedjelju.Trostruki šampion svijeta i aktuelni lider u šampionatu, u posljednjim sekundama treninga krug je izvezao za 1:45,546.As Red Bula je za nešto više od tri desetinke bio brži od Luisa Hamiltona, vozača Mercedesa, dok je treći bio Serhio Peres, klupski kolega Maksa Ferstapena.Prvi trening su obilježili i udesi Šarla Leklera, asa Ferarija i Franka Kolapinta iz Vilijamsa, ali bez ozbiljnijih posljedica.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FF1%2Fstatus%2F1834542049204261091&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Maks Ferstapen bio je najbrži na prvom treningu u Bakuu, uoči Velike nagrade Azerbejdžana, koja se vozi u nedjelju.
Trostruki šampion svijeta i aktuelni lider u šampionatu, u posljednjim sekundama treninga krug je izvezao za 1:45,546.
As Red Bula je za nešto više od tri desetinke bio brži od Luisa Hamiltona, vozača Mercedesa, dok je treći bio Serhio Peres, klupski kolega Maksa Ferstapena.
Prvi trening su obilježili i udesi Šarla Leklera, asa Ferarija i Franka Kolapinta iz Vilijamsa, ali bez ozbiljnijih posljedica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FF1%2Fstatus%2F1834542049204261091&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Red Bul Maksa Ferstapena na prvom treningu u Bakuu - Velika nagrada Azerbejdžana

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Formula 1

Baku

Sport

Maks najbrži na prvom treningu u Bakuu

Maks Ferstapen bio je najbrži na prvom treningu u Bakuu, uoči Velike nagrade Azerbejdžana, koja se vozi u nedjelju.
Trostruki šampion svijeta i aktuelni lider u šampionatu, u posljednjim sekundama treninga krug je izvezao za 1:45,546.
As Red Bula je za nešto više od tri desetinke bio brži od Luisa Hamiltona, vozača Mercedesa, dok je treći bio Serhio Peres, klupski kolega Maksa Ferstapena.
Prvi trening su obilježili i udesi Šarla Leklera, asa Ferarija i Franka Kolapinta iz Vilijamsa, ali bez ozbiljnijih posljedica.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FF1%2Fstatus%2F1834542049204261091&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vlada Crne Gore na prijedlog ministrice kulture donijela je odluku o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću. Amfilohije Radović trideset je godina oblikovao religijski život u Crnoj Gori. Za to vrijeme drugovao je s Arkanom, s Radovanom Karadžićem, s Ratkom Mladićem, za to vrijeme naglavačke je izvrtao prošlost anatemišući oslobodilački partizanski pokret i slaveći i posvećujući četničke zločince i naci-fašističke saradnike od popa Mace preko Pavla Đurišića do Dragoljuba Mihailovića.
Za to vrijeme negirao je svaku vrijednost koja je našla mjesta u Ustavu Crne Gore: i crnogorski jezik, i crnogorsko pismo, i crnogorsku naciju, i crnogorsku kulturu, i crnogorsku državu. I baš zato, a ne uprkos tome, odlukom Vlade Crne Gore dobiće spomenik. Ova mu Vlada spomenik podiže jer sva bez razlike počiva na "vrijednostima" koje je Amfilohije "vaspostavio". Mogu nam biti sporne te "vrijednosti", može nam biti sporan i povampireni fašizam u zemlji koja se kitila slobodarskom tradicijom, ali moramo priznati da je posve prirodno da ovakva Crna Gora konačno dobije spomenik onome koji ju je baš ovakvom stvarao.&nbsp;
Bilo bi licemjerno da je ova Vlada odbila prijedlog ministrice kulture Vujović zato što je skandalozan, zato što glorifikuje čovjeka koji je Crnogorce poredio s volovima, zvao ih kopiladima, zato što je promovisao izuzetno negativan stav prema Albancima, zato što je blagosiljao ratove protiv muslimana, zato što je imao razumijevanja za genocid izvršen u Srebrenici, zato što su mu posred srca bila etnička čišćenja muslimana koje je doživljavao kao lažne ljude lažne vjere koji siju duhovnu smrt. I tako dalje. Ova Vlada baštini ideologiju koju je promovisao Amfilohije Radović. Zato nema ničega neobičnoga da svome duhovnom vođi podigne spomenik.&nbsp;
Spornija od odluke Vlade jeste odluka funkcionera Bošnjačke stranke da napušte śednicu. Zašto su Ibrahimović i njegovi ministri napuštili śednicu Vlade? Zašto im je sporna odluka da čovjek koji je stvorio premijera Vlade, čiji je Ibrahimović potpredśednik, dobije spomenik? Zašto im je sporan Amfilohije kad su im nesporni Amfilohijevi kadrovi? Zašto im je sporan Amfilohije kad im nije sporna politika koja proističe iz ideologije koju je on 30 godina u Crnoj Gori uspostavljao?
Zašto, ako im je to sporno, Ibrahimović i bratija nijesu napuštili Vladu no samo jednu śednicu kad je ta śednica samo dio agende koju Ibrahimović i njegova bratija sprovode? Zato što je Ervin Ibrahimović oličenje nezapamćenoga licemjerstva u crnogorskome političkom životu. I kad bi svi muslimani bili poput Ervina Ibrahimovića, onda bi Amfilohijeva izjava o duhovnoj smrti koju oko sebe šire lažni ljudi lažne vjere bila duboko istinita.&nbsp;
A vjera funkcionera Bošnjačke stranke odista lažna je vjera kojom nude duhovnu smrt svome članstvu i glasačima. Da je tako, neka posvjedoči činjenica da je sasvim svejedno hoćete li glasati za Andriju Mandića ili Ervina Ibrahimovića jer dobićete isti proizvod - spomenik Amfilohiju Radoviću.
"Bolnu patnju navijesti licemjerima" jer "licemjeri će na samom dnu džehennema biti i ti im nećeš zaštitnika naći". Ne prijetim to ja no onaj u koga se lažno kunu licemjeri iz Bošnjačke stranke.

Ervinov spomenik Amfilohiju

U Moskvi je u četvrtak 19. septembra uhapšen Vladislav Bakalčuk, suprug najbogatije Ruskinje pod optužbom za ubistvo, saopštili su njegovi advokati.
Do hapšenja je došlo dan nakon pucnjave u kojoj su ubijene dvije osobe u moskovskoj kancelariji "Wildberries"-a, najvećeg ruskog internet trgovaca, koje se nalaze nekoliko blokova od Kremlja, prenio je Rojters.
U pucnjavi je ranjeno sedam osoba, uključujući i dva policajca. Bračni par Bakalčuk je od jula u procesu razvoda.
Supružnici se međusobno optužuju za pucnjavu u srijedu. Vladislav je rekao da je stigao na unaprijed dogovoreni sastanak i da su prvi metak ispalili zaposleni u kancelariji.
S druge strane, Tatjana je rekla da su Vladislav i njegove kolege pokušali da zauzmu kancelariju i da sastanak nije zakazan.
Tatjana Bakalčuk je u srijedu na Telegramu navela da je grupa predvođena njenim suprugom i još dva čovjeka, koje je identifikovala kao Sergeja Anufrijeva i Vladimira Bakina, pokušala da zauzme kancelarije "Wildberries"-a u ruskoj prijestonici.
Tatjana Bakalčuk (48) je inače, najbogatija žena u Rusiji a časopis Forbs (Forbes) njenu imovinu je procijenio na više od četiri milijarde dolara.
Radio Slobodna Evropa na ruskom jeziku izvijestio je u srijedu da je Istražni komitet saopštio kako je pokrenuo istragu o "elementima zločina" – uključujući ubistvo, pokušaj ubistva dvije ili više osoba, ilegalno posjedovanje oružja i pokušaj ubistva službenika organa reda.
Tatjana Bakalčuk je osnovala "Wildberries", ruski odgovor na Amazon, 2004. godine. Od tada je, prenosi Rojters, kompanija od onlajn podavnice odjeće prerasla u veliko tržište za sve vrste robe.
Vladislavovi advokati izjavili su u četvrtak da je uhapšen i optužen za ubistvo i pokušaj ubistva policajca.
Prema njihovim riječima to je "očigledno i nezapamćeno kršenje" prava njihovog klijenta. Poslovni spor navodno se dovodi u vezu sa prestrukturiranjem u kompaniji "Wildberries"-u.

Suprug najbogatije Ruskinje uhapšen pod optužbom za ubistvo

Crna Gora je spremna da ispuni ciljeve iz Plana rasta i tako uspješno završi finalnu fazu pregovora i postane prva sljedeća članica Evropske unije - poručio je premijer Milojko Spajić nakon radnog ručka, koji je za lidere Zapadnog Balkana organizovala predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Činjenica da je sastanak organizovan već na startu novog mandata Ursule fon der Lajen, jasno pokazuje da politika proširenja ostaje na vrhu agende. To je predsjednica EK saopštila i nakon sastanka, uz poruku da je zemljama regiona mjesto u EU i da će se na tome posebno raditi.
&nbsp;Plan rasta, koji se zasniva na finansijskoj podršci na osnovu ispunjenih reformi, donosi zemljama Zapadnog Balkana fond od šest milijardi eura, ali još veći benefit je pristupanje jedinstvenom evropskom tržištu.&nbsp;
&nbsp;- Imali smo izuzetno prijateljski sastanak sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i liderima zemalja Zapadnog Balkana. Ovdje nema konkurencije, ali je istaknuto da je Crna Gora napravila značajne rezultate i da može biti primjer svima - naglasio je nakon sastanka Spajić.
Dodao je da će reformska agenda za nas biti od najveće važnosti u narednom periodu, zato što se glavni cilj Plana rasta potpuno poklapa sa našim nastojanjem da unaprijedimo standard građana.&nbsp;
- Kroz ovaj instrument Evropske komisije ekonomski rast Crne Gore i zemalja regiona trebalo bi da bude udvostručen, što će ubrzati ekonomsku konvergenciju Zapadnog Balkana i približavanje zemljama Evropske unije i najvažnije unaprijediti standard i kvalitet života naših građana - istakao je Spajić.&nbsp;
Crna Gora je, kako se ističe, prva od država regiona koja je pripremila svoju Reforsmku agendu i prva je ovaj sveobuhvatni i ambiciozni dokument dostavila Evropskoj komisiji, koja ga je od samog starta ocijenila najzrelijim.&nbsp;
&nbsp;- Veoma odgovorno smo pristupili kreiranju agende, kako bi na pravi način iskoristili sve benefite I podsticaje, koje ovaj instrument nudi. Nakon redovnih konsultacija sa Evropskom komisijom došlo se do konačne Reformske agende, koju ćemo usvojiti na narednoj sjednici Vlade, tako da budemo spremni da odmah krenemo u reforme I napravimo odlučujući korak ka punopravnom članstvu u EU, što je san velike većine naših građana. Crna Gora želi da 2028. postane 28. članica. Moramo da zadržimo intenzivan tempo rada i da nastavimo da implementiramo sve reforme - naglasio je Spajić.
Zaključio je da je Crna Gora u savršenoj poziciji da bude prva sljedeća članica EU, jer ima izuzetnu dinamiku na EU putu, posvećena je regionalnoj saradnji, potpuno usklađena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU I kredibilan je član NATO-a.
Na sastanku se razgovaralo i o posjeti Ursule fon der Lajen Crnoj Gori i regionu u najskorijem roku.

Spajić: Plan rasta šansa Crne Gore za dostizanje EU kvaliteta života, reformska agenda biće usvojena naredne sedmice

Skupština Medijskog savjeta za samoregulaciju odlučila je da primi u punopravno članstvo 32 medija - odluka je sa danas održane sjednice.
U saopštenju navode da pozdravljaju povećano interesovanje medija za samoregulaciju, koje je posljedica prije svega posljednjih izmjena Zakona o medijima.
- Istovremeno je naglašeno da će veći broj medija svakako više doprinijeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u našoj zemlji. Poslije ovog najnovijeg proširenja Medijski savjet za samoregulaciju sada ima ukupno 49 članova - precizirano je u saopštenju.
Skupština je posebno pozdravila informaciju da će Medijski savjet za samoregulaciju sljedeće godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. 
- Kako je to jedina Asocijacija u svijetu koja okuplja savjete za štampu redovni učesnici ovih sastanaka su samoregulatorna tijela iz ostalih država van našeg kontinenta.Naredni skup ima i internacionalnu dimenziju. Ocijenjeno je da ova međunarodna konferencija može dodatno doprinijeti promovisanju i jačanju samoregulacije u nas - rekli su iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Danas je, kako dodaju, dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, a izvršnom sekretaru organizacije je povjeren još jedan mandate za vođenje ove medijske organizacije.

Medijski savjet za samoregulaciju primio u punopravno članstvo 32 medija

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Toplana Kruševac kupila je od Rudnika uglja Plevlja 20.000 tona lignita iako granulacija pljevaljskog uglja ne odgovara tehnološkom procesu te toplane. Ugalj je kupljen po cijeni od 120 eura, premda zvanična cijena lignita na sajtu Rudnika iznosi 69 eura, bez PDV-a, što znači da je državna firma iz Kruševca omogućila ekstraprofit za Rudnik uglja u iznosu od milion eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8" data-rendition-name="original" width="960" height="540" loading="lazy" alt="Srđan Milivojević, opozicioni poslanik"> </figure>  Ove informacije, za TV N1, iznio je srpski opozicioni poslanik Srđan Milivojević, koji ocjenjuje da se ,,neko od Vučićevih biznismena ugradio u čitav posao“, targetirajući da je u sve umiješan kontroverzni biznismen Dejan Slijepčević, vlasnik firme GAT iz Novog Sada.&nbsp; DRŽAVNI POSAO - Toplana je nabavila 20.000 tona lignita po ceni od 120 eura iako na sajtu Rudnika Pljevlja taj ugalj košta 60 eura. Znači neko se ugradio! Ono što je posebno skandalozno: Rudarski institut u Boru radio je analizu tog uglja i utvrdio – iako na sajtu Rudnika uglja piše da je toplotna snaga 13.000 kilodžula – da kupljeni ugalj ima snagu do 18.000 kilodžula. Jasno je da nisu čista posla, da je neki koruptivni posao u pitanju – kazao je Milovojević za TV N1.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1" data-rendition-name="original" width="1528" height="615" loading="lazy" alt="Cjenovnik Rudnika uglja"> </figure>  Podsjećanja radi u maju 2022. godine Rudnik uglja je sklopio ugovor sa Elektroprivredom Srbije kada je ugalj plaćan višestruko ispod tržišne cijene po 28,8€ o čemu su pisali mediji u Crnoj Gori.&nbsp; Milivojević ističe sumnju da iza ugovora stoji ,,ozbiljna prevara pošto je riječ o kontroverznom biznismenu Sljepčeviću, kojeg kontroliše Aleksandar Vučić“.&nbsp; Mediji su Srbiji su izvijestili da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Kruševac donijeta odluka da novi partner Toplane u Kruševcu bude firma GAT, čiji je vlasnik Dejan Slijepčević.&nbsp; Ne samo što kruševačka javnost nije bila upoznata sa planovima gradske Toplane, već za njih nisu znali ni odbornici opozicije. Ulazak u javno privatno partnerstvo i kreditno zaduživanje, na dnevnom redu posljednje sjednice, našli su se tek pred njen početak. VUČIĆEV ,,SPECIJALAC“ Kontroverzni biznismen Dejan Slijepčević slovi za čovjeka od povjerenja Aleksandra Vučića. Slijepčevićeva firma povlašćena je od države – za samo tri godine, kako pišu srpski mediji, postpisala je sa srpskim državom čak 70 ugovora vrijednih više od 200 miliona eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f" data-rendition-name="original" width="690" height="471" loading="lazy" alt="Slijepčević na obilježavanju dana MUP-a"> </figure>  Široj balkanskoj javnostu kontroverzni biznismen postao je poznat – ne po privrednoj – već po kriminalnoj predizbornoj aktivnosti.&nbsp; Slijepčević je dva puta hapšen pred izbore: jednom u Bosni i Hercegovini pred predsjednike izbore, drugi put u Crnoj Gori, dan prije izbora u Podgorici.&nbsp; U Bosni i Hercegovini, u Gradišnici, priveden krajem septembra 2022. zbog unošenja novca i zbog sumnje da je, zajedno sa funkcionerom Srpske napredne strane Adamom Šukalom učestvovao u kupovini glasova u korist opozicionog SDS-a i opozicione predsedničke kandidatkinje Jelene Trivić.&nbsp; Slijepčević je bio ,,specijalni izaslanik“ Aleksandra Vučića u disciplinovanju Milorada Dodika, tokom izbora 2022. godine.&nbsp; Petnaestak dana kasnije, 23. oktobra, Slijepčević je dan pred izbore u Podgorici, uhapšen na Aerodromu Podgorica, nakon što sletio helikopterom. Kod njega je nađena veća svota eura, oko 30.000 eura, ali su pilot i kopilot helikoptera stali ,,u zaštitu“ Slijepčevića dajući izjave da je dio novca i njihov.&nbsp; Tako Slijepčević nije završio u zatvoru, već se istog dana vratio helikopterom za Beograd. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, koje je tada bilo zaduženo za procesuiranje izbornih prevara, nije otvorilo predmet. Ni u Bosni i Hercegovini - gdje je Slijepčević uhapšen sa kešom od 50.000 eura i plakatima Srpske napredne stranke &nbsp;- takođe se nije vodila istraga.&nbsp; Očito je da Vučićev uticaj prelazi granice Srbije i da ljudi koji rade u korist SNS-a i zvaničnog Beograd uživaju specijalnu zaštitu srpskih bezbjednosnih službi. U slučaju Dejana Slijepčevića to se pokazalo kao najbolji bezbjedndosni štit, a kontroverzni biznismen će i dalje rado činiti usluge Aleksandru Vučiću.&nbsp; Ko zna, možda ponovo doleti helikopterom, koji dan prije 29. septembra i izbora u Podgorici?

Zašto je Vučićeva ekipa omogućila Rudniku uglja ekstraprofit od milion eura?!

Novinarka RTCG-a Tanja Šuković uputila je pismo predsjedniku Savjeta Javnog servira Veselinu Drljeviću i članovima tog tijela u kome traži odgovore na pitanja koja se odnose na otkazivanje svečanosti proslave 80 godina postojanja Javnog servisa koja je trebalo da bude održana 16. septembra u Vladinom domu na Cetinju.
Portal ETV je prije nekoliko dana objavio informaciju da je Organizacioni tim RTCG informisao zvanice da se događaj otkazuje usljed najavljenih padavina i niskih temperatura "na kojima muzički instrumenti ne mogu funkcionisati".&nbsp;
Međutim, prema našim informacijama, odgađanju se pribjeglo jer odziv na pozivnicu nije bio onakav kakav je Boris Raonić očekivao, sa željom, između ostalog, da se sa visokih diplomatskih adresa legitimizuje njegov treći nezakoniti izbor za generalnog direktora RTCG.
Pismo Tanje Šuković prenosimo integralno:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Zamoljavam Vas, kao "prvog među jednakima", da upoznate i ostale članove Savjeta sa sadržajem dopisa.
Kao prvo, pozdravljam Vašu inovativnost i neskrivenu &nbsp;želju da raskinete sa izanđalom i prevaziđenom praksom da se proslava Jubileja organizuje u dane kada se događaj koji se proslavlja zaista i desio. Iščitavam u toj namjeri "širu sliku" i potrebu da se naš Javni servis, po svaku cijenu, modernizuje.&nbsp;
Uostalom, svako dobronamjeran svjedoči, da ste na tom planu - teško razumljivih radikalnih rezova i otklona od tradicije i ljudi koji su gradili ovu našu kuću, dali nemjerljiv doprinos. Što je, u konačnom, jedna od osnovnih pretpostavki Vašeg pregalaštva i vizije razvoja nacionalne medijske kuće.&nbsp;
Naglasila bih da me istinski fascinira Vaša odlučnost da se na tom trnovitom putu modernizacije ne osvrćete na zakone, pravila i propise. Staza kojom hodite nije laka, ali samo naprijed! Ne dajte da Vas pokolebaju Scile i Haribde oličene u regulativi i legislativi!
Ono što me istinski uznemirilo i nametnulo pitanja, koja sada Vama postavljam, &nbsp;je sljedeće:&nbsp;
<ul>
 <li>Da li su službe, nadležne za predikciju vremenskih prilika, namjerno i svjesno, dale pogrešnu prognozu vremena sa jednim ciljem - da se uruši ugled Javnog servisa i na taj način omete implementacija OTT platforme i put naše kuće do visina kojima stremimo?</li>
 <li>Da li su članovi simfonijskog orkestra opstruirali proslavu novembarskog Jubileja u septembru, jer naslućujem da bi samo oni mogli imati informaciju u kakvim vremenskim prilikama funkcionišu muzički instrumenti?</li>
 <li>Da li je u pitanju organizovano udruživanje loših namjera simfonijskog orkestra i nadležnih službi za predikciju vremena, sa jednim ciljem - da se naruši ugled i obesmisli vizija razvoja Javog servisa?</li>
</ul>
Uz želju da Vam dragi Bog podari mudrost i stpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, zabrinuta i dobroželateljna uposlenica Javnog servisa

Maks najbrži na prvom treningu u Bakuu

Tagovi

Ervinov spomenik Amfilohiju

Suprug najbogatije Ruskinje uhapšen pod optužbom za ubistvo

Spajić: Plan rasta šansa Crne Gore za dostizanje EU kvaliteta života, reformska agenda biće usvojena naredne sedmice

Medijski savjet za samoregulaciju primio u punopravno članstvo 32 medija

PRATITE TVe UŽIVO