<article>Rukometašice Budućnosti poražene su danas u Podgorici od francuskog Bresta 35:22 (16:10), u utakmici drugog kola B grupe Lige šampiona. To je drugi poraz podgoričkog tima ove sezone, nakon što je u Bukureštu izgubio od Rapida 32:27. Budućnost je bila ravnopravna do 15. minuta, kada je i posljednji put uspjela da izjednači na 7:7. Uslijedila je serija od 5:0 francuskog tima za vođstvo 12:7, dok je u 28. minutu razlika iznosila osam poena (16:8). Sve što je Budućnost uspjela da uradi u nastavku bilo je da priđe na četiri gola zaostatka (16:12) u 32. minutu, ali je ponovo uslijedio silovit odgovor Bresta. Francuski tim je u 38. minutu prvi put došao do dvocifrene prednosti (23:13) i na kraju slavio ubjedljivu pobjedu. Najefikasnika u pobjedničkom timu, koji je upisao drugi trijumf, bila je Ana Vjahireva sa pet golova. U ekipi Budućnosti, Jelena Vukčević postigla je osam, dok su po tri gola dodale Jelena Despotović i Nina Ramusović. Budućnost u narednom kolu, 21. septembra, gostuje danskom Odenzeu.</article>

Rukometašice Budućnosti poražene su danas u Podgorici od francuskog Bresta 35:22 (16:10), u utakmici drugog kola B grupe Lige šampiona.

To je drugi poraz podgoričkog tima ove sezone, nakon što je u Bukureštu izgubio od Rapida 32:27.

Budućnost je bila ravnopravna do 15. minuta, kada je i posljednji put uspjela da izjednači na 7:7.

Uslijedila je serija od 5:0 francuskog tima za vođstvo 12:7, dok je u 28. minutu razlika iznosila osam poena (16:8).

Sve što je Budućnost uspjela da uradi u nastavku bilo je da priđe na četiri gola zaostatka (16:12) u 32. minutu, ali je ponovo uslijedio silovit odgovor Bresta.

Francuski tim je u 38. minutu prvi put došao do dvocifrene prednosti (23:13) i na kraju slavio ubjedljivu pobjedu.

Najefikasnika u pobjedničkom timu, koji je upisao drugi trijumf, bila je Ana Vjahireva sa pet golova.

U ekipi Budućnosti, Jelena Vukčević postigla je osam, dok su po tri gola dodale Jelena Despotović i Nina Ramusović.

Budućnost u narednom kolu, 21. septembra, gostuje danskom Odenzeu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rukomet

Sport

Brest ubjedljiv u Podgorici

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je da je ukrajinski "plan za pobjedu" u ratu sa Rusijom koji mora do kraja mjeseca da predstavi svom američkom kolegi Džozefu Bajdenu "potpuno pripremljen".
- Sada je najvažnija odlučnost da se to sprovede - rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju naciji.
Prema njegovim riječima, „nema i ne može biti alternative miru, nema zamrzavanja rata ili drugih manipulacija kojima bi ruska agresija samo bila zamijenjena“.
Rusija je vojskom upala u Ukrajinu februaru 2022. godine i ilegalno okupirala i otcijepila njene krupne djelove na istoku i jugu.
Ruske trupe nastoje da odgrizu parče po parče ukrajinskih teritorija na istoku. U međuvremenu, Ukrajina je u avgustu iznenada upala u prekograničnu rusku oblast Kursk i zauzela oko 1.000 kvadratnih kilometara teritorije.
Vlasti u Kijevu, koje dobijaju oružje od Zapada, traže od zapadnih zemalja dozvolu da dugometnim raketama gađaju mete dublje u teritoriji Rusije.

Zelenski: Ukrajinski plan za pobjedu potpuno je pripremljen

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je večeras da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohiјe zaslužuje spomenik.
On je to kazao i dodao da smatra da je Amfilohije važna ličnost naše skorije istorije.
- To je čovjek koji ima moje poštovanje. Smatram svakako da kao takav zaslužuje spomenik ali ne bih ulazio u detalje koji se tiču tehničkih stvari. Mislim da je apsolutno prirodno da taj spomenik bude kao i svaki drugi u Crnoj Gori, napravljen u skladu sa zakonom. Ja sam siguran da će se nadležni organi postarati da to tako i bude ali mislim da brojni građani dijele moje mišljenje - rekao je Milatović u emisiji "Iz(Nova)" na televiziji Nova M.
Podsjetimo, Ministarka kulture i medija (MKM) Tamara Vujović najavila je da će Vlada Crne Gore odlučiti o postavljanju spomen-obilježja nekadašnjem mitropolitu crnogorsko-primorskom.
Ona je rekla da ne može dati saglasnost za podizanje spomenika ličnosti od čije smrti nije prošlo 20 godina, na osnovu Zakona o spomen-obilježjima.

Milatović: Amfilohije zaslužuje spomenik, brojni građani dijele moje mišljenje

Iniciranjem podizanja spomenika četničkom vođi Draži Mihailoviću, od strane gradonačelnika Beograda, nastavlja se propagiranje politike rehabilitacije četničkog pokreta i njihovo pretvaranje u antifašiste, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istoričar iz Beograda Milovan Pisarri.
 - U ovoj zemlji, nažalost, četnici, ne samo da su izjednačeni sa partizanima, nego se u školama uči da su oni bili borci protiv nacizma i protiv fašizma. Draža je bio, zapravo, vođa tog pokreta. Dakle, ono što radi trenutno gradonačelnik je u skladu s tim, on nastavlja s tom opasnom politikom propagiranja te ideologije koja, u suštini, nije donijela ništa dobro. Ta ideologija je, zapravo, odgovorna za masakre, za ogromne masakre nad civilima, koja je bila odgovorna za kolaboraciju sa njemačkim i talijanskim snagama, i na kraju krajeva koja je bila odgovorna i za ono što će se desiti kasnije devedesetih godina - rekao je Pisarri.
 Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je takođe najavio uklanjanje svih komunističkih spomenika, kao i spomenike narodnih heroja i to je u skladu sa politikom koja se vodi u Srbiji posljednjih dvadeset godina, napominje Pisarri i dodaje da je to obračun sa Jugoslavijom, sa komunizmom i socijalizmom.
 - Oni tvrde da je za vrijeme Jugoslavije sve bilo loše i ništa nije bilo pozitivno, pogotovu za Srbe, za srpski narod i za Srbiju, i u skladu s tim hoće da izbrišu, i sa javnog prostora, ono što je vezano za taj period. Naravno, i tu znamo da je propaganda zapravo u pitanju, jer svi znamo, na kraju krajeva, da to nije tačno, zapravo sve suprotno, da nijesu socijalizam i Jugoslavija donijeli zlo Srbiji i Srbima, nego je nacionalizam donio to zlo. Ne može on da izmjesti sve, to je, naravno, apsurdno. Može da izmjesti spomenik neki, ali ne može da izbriše Novi Beograd, ne može da izbriše sve ono što je sagrađeno za vrijeme Jugoslavije, na kraju krajeva ne može da izbriše ono što je u sjećanju ljudi koji živjeli u to doba i koji dobro pamte taj period - naglasio je Pisarri.
 Smatra da su ovakve inicijative veoma opasne zbog odnosa sa susjednim zemljama, jer, kako kaže, ta ideologija je bila među najodgovornijim akterima zločina i onoga što se desilo devedesetih godina na ovim prostorima.
 - Ne može nigdje ta inicijativa da bude primljena u pozitivnom smislu, može samo da proizvede burne reakcije, negativne reakcije, zapravo komplikuje dodatno odnose koje Srbija ima sa susjednim zemljama - istakao je Pisarri.
 Nije slučajno da se ovakve inicijative pokreću baš u ovom trenutku, po mišljenju Pisarri- ja, iako oni stvarno zastupaju tu ideologiju, oni ovim skreću pažnju sa mnogo bitnijih tema i dodaje da je Beograd u problemima već godinama. 
 Komentarišući najavu podizanja spomenika nekadašnjem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, Pisarri kaže da je to slično kao i izgradnja spomenika Draži Mihailoviću, i, po njegovom mišljenju, je to veoma opasna inicijativa.
 - Kad se izgradi spomenik to je politički čin. Taj spomenik govori nešto i prenosi određenu poruku i u političkom smislu. Ako se izgradi spomenik Amfilohiju to znači da se sve ono što je on zastupao smatra kao nešto dobro. A mi znamo zapravo da to nije ništa bilo dobro, pogotovu devedesetih godina, pogotovu u smislu tog agresivnog nacionalizma, ali i u smislu klerikalizma. Ne treba zaboraviti da je Amfilohije predstavljao u crkvi tu nekakvu ekstremno desnu varijantu, i znamo da je bio i ostao povezan sa drugim, sličnim teolozima te tendencije, koji su bili bliski pokretu Dimitrija Ljotića, dakle pravom fašizmu - poručio je Pisarri.
 Podizanje spomenika Amfilohiju ne bi bila dobra poruka za Evropu, smatra Pisarri, neće imati neke ozbiljne posljedice, ali svakako neće naći na odobravanje.
 - U Evropi se određena prava ljudi, manjina, LGBT populacije i tako dalje, to su jako bitne stvari. I zamislite da se izgradi spomenik čovjeku koji se drastično protivio svemu tome, i to na neki vulgaran i brutalan način - zaključio je Pisarri.

Pisarri: Inicijativa za podizanje spomenika Amfilohiju opasna

Prilično je izvjesno da će dio administrativnog povećanja zarada biti realizovan i to će vjerovatno, biti relativno brzo - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar Top business Montenegro i osnivač BI consultinga Ratko Nikolić, dodajući da bi se zbog toga dio preduzeća mogao suočiti sa određenim poteškoćama.
- Čini mi se da je ovo &nbsp;prilično isforsirana &nbsp;odluka, mislim da ekonomija generalno ne trpi takvu vrstu donošenja odluka, i takvu vrstu administriranja minimalnih zarada. Mi smo svjedoci da dosta preduzeća u centralnoj i južnoj regiji ima već te minimalne zarade, tu neće biti nekih značajnih korekcija. Međutim, kod mikro preduzeća, naročito na sjeveru Crne Gore, mislim da će ta minimalna zarada biti teško dostižna, i mislim da će se &nbsp;oni suočiti sa određenim poteškoćama - rekao je Nikolić.
Ovo je već drugo povećanje zarada u javnom sektoru, pojašnjava Nikolić, i dodaje da nije siguran da su te zarade zarađene, jer se ne podiže produktivnost u javnom sektoru, već je na istom nivou kao i prije povećanja.
Sagovornik Na kraju dana kaže da ima problem da program Evropa sad 2, nazove ekonomskim programom, to je više pitanje za ocjenu političkog sistema.
- Kad pričamo o nekom programu ekonomske politike, programu uopšte politike u ekonomiji, taj program mora da sadrži neke određene elemente, da ima određenu formu, da ima neku analizu početnog stanja, da ima neke željene ciljeve, da ima određene korake kako do tih ciljeva doći, da ima neke instrumente na koji način će se doći do tih ciljeva, da ima vremensku dinamiku kad i šta će se desiti i da ima različite scenarije. Mi ne možemo biti vidoviti pa da kažemo super sve će naredne godine rasti. Možemo da imamo određene pretpostavke na bazi realnog života kako će se stvari dešavati narednih godina, ali uvijek moramo imati scenario ,, šta ako se ne desi” taj scenario, šta ako se desi u manjem obimu, šta ako se ne desi uopšte, šta ako se desiti potpuno suprotno - istakao je Nikolić.
Fond PIO sa svim svojim manama, došao je posljednjih godina na prag samoodrživosti, ističe Nikolić, 90 posto sredstava za isplatu penzija dolazilo je od uplate poreza i doprinosa, kaže on i dodaje da je preostalih 10 posto dolazilo iz budžeta.
- Dolazi se u situaciju da će preko 60 posto sredstava za penzije morati biti finansirano iz državnog budžeta. Ja ne sumnjam da će to biti realizovano, ja mislim da će država naći sredstva za to, međutim, u situaciji kad bude manjak sredstava vjerovatno neće biti plaćeno nešto drugo, stradaće kapitalni budžet, stradaće ostale stvari - naglasio je Nikolić.
Praksa je pokazala da je mnogo stabilnije finansiranje iz doprinosa, nego iz budžeta, poručuje Nikolić, jer ako dođe do smanjenja poslovne aktivnosti može doći do rizika isplata penzija, ili do rizika realizacije ostalih budzetskih davanja.
- Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija na neki način postaje socijalna kategorija, a to penzija ne smije biti. U penzioni fond su zaposleni izdvajali tokom svog radnog vijeka, da bi u periodu kad ne budu mogli raditi, imali mirno treće doba. I to nije socijala! To nije nikome pomoć, i niko ne treba da se osjeća zahvalnim zato što to to dobija, jer je to već platio kroz doprinose - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija postaje socijalna kategorija, što ne smije biti

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović grdno se naśekirao što je njegov kolega, takođe potpredsjednik Vlade, Budimir Aleksić, napravio, kako reče, „sitan propust“, pa je medijima, uz saopštenje vezano za njegovu zvaničnu posjetu glavnom gradu Srbije – Beogradu, poslao fotografiju sa sastanka sa srpskim ministrom kulture Nikolom Selakovićem, na kojoj su gost i domaćin uslikani između dvije srpske trobojke, bez zastave Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020932_5447518714e58f69e4914fcd7dd93452739f49f8d5c9edde3fcac6b9d52dd9cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240913020932_5447518714e58f69e4914fcd7dd93452739f49f8d5c9edde3fcac6b9d52dd9cd" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="Ministri Aleksić i Selaković, bez crnogorske zastave "> </figure>  Ponižavajuće i uvrjedljivo za zvaničnika svake države - da ga domaćin ne dočeka sa zastavom zemlje iz koje gost dolazi. Osim za zvaničnike „oslobođene“ Crne Gore.&nbsp; Aleksić i njegovi, crnogorske državne simbole čak ni ne priznaju – od himne do grba i zastave. A pogotovo im smetaju u njima prijestonom Beogradu. Srpska zastava je njihova zastava. Srbija je njihova matica. Crna Gora za njih je samo srpska gubernija, na čijem i zvaničnom prisajedinjenju Srbiji prilježno rade. A što sa njima u Vladi radi Ervin Ibrahimović? Koja je njegova država i koja je njegova zastava?&nbsp; Ervin Ibrahimović i njegova Bošnjačka stranka, ali i ostale partije manjinskih naroda Crne Gore, izuzev Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, bez zadrške su dali podršku proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini i ušle u izvršnu vlast. &nbsp; I sada Ibrahimović „drži bukvicu“ kolegama i skreće im pažnju da je isticanje državnih simbola neophodno tokom zvaničnih i radnih posjeta: ,,...kao što sigurno znate, i sitni propusti mogu da nanesu štetu - kako bilateralnim odnosima, tako i samom ugledu države koju svi predstavljamo“. Tačno. Ali je šef crnogorske vanjske politike zaboravio da je i sam, valjda u „diplomatskom“ zanosu, 9. avgusta unizio državu koju predstavlja, tokom zvanične posjete Turskoj, kada mu nije zasmetalo, što ga je predsjednik te države Redžep Tajip Erdogan dočekao bez istaknute crnogorske zastave?!&nbsp; Njegov kabinet tu fotografiju objavio je na portalu Vlade i dostavio je medijima. I to je bio - sitni propust?&nbsp; Kako god, crnogorska javnost tada nije reagovala. A ni Ibrahimoviću očigledno nije smetalo što je Erdoganov protokol zaboravio na zastavu Države Crne Gore. Ili su smatrali da Ibrahimović nije rang koji zavrjeđuje da uz tursku bude istaknuta i zastava države iz koje je stigao Erdoganov gost.&nbsp; Toliko o ugledu naše države i zvaničnika koji je predstavljaju. Uostalom, u proteklih četiri godine, od kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite traje i njihovo obračunavanje sa državom i državnim simbolima naše zemlje. &nbsp; Iako pojedini drže ruku na srcu tokom intoniranja himne i kunu se u evropsku budućnost Crne Gore, s druge strane prilježno ispunjavaju ciljeve rusko-srpske agende.&nbsp; Ali, može se komotno konstatovati, evo četvrta godina, mrtva je trka među političkim elitama na vlasti, i sa rukom i bez ruke na srcu, u dodvoravanju zvaničnom Beogradu i srpskom voždu Aleksandru Vučiću. Do te mjere da su pojedine situacije kojima sebe izlažu crnogorski zvaničnici više nego degutantne.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020936_6becf31dc7e5a6995d933a736446fa5fd88bd03947d3c14ccae645c42f4d5a59.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240913020936_6becf31dc7e5a6995d933a736446fa5fd88bd03947d3c14ccae645c42f4d5a59" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vučić i Milatović na Globsek forumu "> </figure>  Poput nedavnog ponižavanja predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, krajem avgusta, na Globsec forumu u Pragu, kada ga je Vučić, na panelu na kojem su bili govornici, upozorio da zbori srpskim jezikom. Milatović se ponizno saglasio, zaboravljajući da – kao predsjednik države – mora poštovati Ustav te države.&nbsp; U kojem, eto, piše da je u Crnoj Gori sllužbeni jezik – crnogorski. A da je srpski jezik u - službenoj upotrebi. Što će reći da građanin Jakov Milatović može da bira ime jezika kojim govori, predsjednik države Jakov Milatović mora svima da pokaže da poštuje Ustav i službeni jezik. A tek onda može da paradira sa frazom o ,,lingvistički, praktično, istom jeziku“. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;Ove slike su portret predstavnika najviše vlasti u Crnoj Gori, ali i pokazatelj kako se unižava ugled države. Jer, budimo pošteni: zašto bi Vučić poštovao Ustav crnogorski, ako crnogorski predsjednik to ne želi ili ne umije? Mučno je sve to, baš mučno.&nbsp; No, sve ima svoje vrijeme, pa će proći i vrijeme „oslobodilaca“. A crnogorska zastava će preživjeti. Ma koliko je aktuelni zvaničnici unižavali.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020936_6079ed1e664fd15645febeec6f4b40eb8f32169e2422a662b33fdfbbec404dae.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240913020936_6079ed1e664fd15645febeec6f4b40eb8f32169e2422a662b33fdfbbec404dae" data-rendition-name="original" width="830" height="553" loading="lazy" alt="Gađanje crnogorske zastave u Beogradu"> <figcaption>Huligani gađali crnogorsku zastavu u Beogradu(Photo: Gađanje crnogorske zastave u Beogradu)</figcaption> </figure>  Uostalom, neki od predstavnika novih crnogorskih vlasti – Milutin Đukanović i Milan Knežević, bili su u Beogradu, 2. januara 2020. godine, u grupi huligana koja je vatrometima i bakljama „strijeljala“ crnogorsku zastavu na zgradi Ambasade u pokušajima da je zapale.&nbsp; Iako nagorjela, preživjela je i ostala da prkosno vijori. Nije to slučajno, ima neki crnogorski nedoder ovđe... &nbsp;

A koja je Vaša zastava, Ibrahimoviću?

Prije tri godine, na današnji dan, crnogorski građani okupljeni na Cetinju suprotstavili su se nelegitimnom procesu kojim se pokušala brutalnom silom poniziti Crna Gora i nametnuti joj se volja izvana.&nbsp;
Uz orkestraciju sprskih obavještajnih službi i pomoć, za takve naume uvijek spremnih, domaćih „kadrova“, država je toga dana prestala da postoji: urušen je pravni poredak, stavljena su van snage ovlašćenja direktora policije, a ona je, skupa sa Vojskom Crne Gore, postala vlasništvo ljudi u crnim odorama.
I, nije to bio, u krajnjem, neki nelogičan slijed događaja kada se uzme u obzir činjenica da je od &nbsp;Crne Gore godinama unazad stvarana srpska medijska kolonija koja je, opet uz pomoć domaćih kadrova, svaki &nbsp;glas istine dehumanizovala, pokušavala ućutkati i proglasiti ekstremnim.&nbsp;
Tako je utaban put „emancipatorskom“ litijaškom pokretu i potpunom urušavanju sistema vrijednosti na kojima je Crna Gora vjekovima građena i nadgrađivana, čiji krešendo, kako bi se završilo ono što je započeto takozvanom antibirokratskom revolucijom 1989. godine, tek slijedi - ukoliko ne bude otpora.
Draga osoba podsjetila me sinoć na misao ruskog romansijera Ivana Turgenjeva koji je govorio da na svijetu istovremeno ne postoji ništa jače i nemoćnije od riječi, a meni se mjesecima po glavi mota misao Tomasa Džefersona o tome da otpor, kada nepravda postane zakon, postaje obaveza.&nbsp;
E, zbog te obaveze i nepristajanja da riječ u Crnoj Gori bude nemoćna i beznačajna, baš na današnji dan - &nbsp;godišnjicu građanske pobune protiv sveopšte klerikalizacije društva, gušenja slobode (pa i bukvalnog u suzavcu), te zatiranja i otimanja naše i teritorije i istorije, Portal ETV je pred vama.
Da bude ona kritička oštrica koju je Crna Gora izgubila 4. jula promjenama u Pobjedi, kada su pojedinci pomislili da će nakon tog čina „lakše disati“.
Da u političkom brlogu, u vremenu hodajućih tabloida, bude glas istine, profesionalnog novinarstva i da neprestano podsjeća da je društvo slobodno onoliko koliko smo slobodni kao pojedinci.
Mi smo spremni.

Mi smo spremni

&nbsp;Kod Mosta na Maloj rijeci prije nekoliko dana izveden je impresivni vazduhoplovni manevar koji je sve, koji su imali privilegiju da mu posvjedoče, ostavio bez daha.&nbsp;
Zbog toga je izvedba, očigledno iskusnog pilota, u video formatu i dostavljena našoj redakciji. On je izveo takozvani „looping“ oko crnogorskog željezničkog mosta - koji je ujedno najviši u Evropi i među najvišima u svijetu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FJgUIxCmjY-o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ova građevina duga je 498.8 metara, a visoka 200. Zbog tih dimenzija, ali i ćudi prirode uprkos kojoj je napravljen, decenijama zaokuplja pažnju svjetskih medija. Pored vječitih oduševljenja pejzažom ali i pitanja kako su graditelji savladali nepristupačni teren i kanjon Male rijeke, posmatrači su zanijemili na izazov koji je prihvatio vazduhoplovni profesionalac: da proleti ispod konstrukcije mosta, pa vertikalno gore, a onda okrene puni krug i vrati se kroz isti prolaz.
Prema saznanjima Portala ETV, pilot je za ovaj let imao dozvolu Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
Most na Maloj rijeci građen je četiri godine – od 1969. do 1973.

VIDEO: Zadivljujući manevar pilota kod Mosta na Maloj rijeci

Više svjedoka, među kojima nekadašnji viskopozicionirani službenici Uprave policije, osporili su navode iz naredbe za istragu Specijalnog državnog tužilaštva, koju je potpisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović izdejstvovali skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, optuženima za jezive zločine.&nbsp; Iz svjedočenja policijskih funkcionera proizilazi da su Belivuk i Miljković bili 24 sata pod nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori i da su istražitelji zahvaljujući insajderskim informacijama iz mafijaških klanova, spriječili njihovu likvidaciju, kao i još dvije planirane.&nbsp; U istrazi koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića i Lazovića, koje je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo14. aprila, saslušano je više službenika Uprave policije, među kojima su nekadašnji visoki policijski funkcioneri: Vesko Damjanović, koji je bio v. d. direktora Uprave policije u periodu kada je Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću skinuta zabrana ulaska u Crnu Goru, nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, bivši šef Specijalnog policijskog tima Dragan Radonjić i nekadašnji načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić. Katnić i Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije.&nbsp; Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb" data-rendition-name="original" width="743" height="418" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić "> </figure>  Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, kao i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv Duška Roganovića, visokopozicioniranog člana kavačke grupe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb" data-rendition-name="original" width="663" height="390" loading="lazy" alt="Veljko Belivuk i Marko Miljković "> </figure>  <h2>Praćenje Belivuka i Miljkovića</h2> Portal ETV imao je uvid u zapisnik sa svjedočenja policijskog funkcionera Milorada Žižića, koji je specijalnim tužiocima Milošu Šoškiću i Zoranu Vučiniću, potvrdio da mu je Milovan Pavićević prenio informacije da će Belivuk i Miljković u Crnu Goru, koje je tadašnji načelnik CB Podgorica dobio 16. januara 2021. u večernjim časovima od načelnika beogradske policije Veselina Milića. I Pavićević je na saslušanju, pred tužiocem Šoškićem, ispričao da mu je Milić saopštio operativni podatak da će 17. januara Belivuk i Miljković ući u Crnu Goru, da će iz Beograda redovnom avionskom linijom stići u Tivat. Milić mu je poslao i poruku sa detaljima kada srpski državljani ulaze u Crnu Goru i broj leta.&nbsp; <blockquote>Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.</blockquote> Sva ta operativna saznanja Pavićević je, kako je istakao, prenio Žižiću i proslijedio mu poruku koju je dobio od Milića. Žižić je na saslušanju potvrdio da ga je Pavićević telefonom obavijestio da su ga zvale kolege iz Srbije i da mu je saopšteno da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. On je, kako je ispričao, o tome informisao Zorana Lazovića koji mu je bio neposredni starješina.&nbsp; - Objasnio sam mu da je kratak period i da moji službenici ne mogu tako brzo da stignu u Tivat i predložio sam da pozovem Gorana Banićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, da sazna kod koga su došli Belivuk i Miljković, ko će ih sačekati na tivatskom aerdoromu i gdje će biti smješteni. Lazović mi je rekao da postupim tako i ja sam obavijestio Banićevića i objasnio mu što je potrebno da urade njegovi službenici &nbsp;- naveo je Žižić u iskazu, u koji je portal ETV imao uvid. Banićević ga je, kako je naveo, obavijestio da je Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić koji je, prema evidenciji policije, član kavačke grupe i da su se uputili prema naselju Kavač u Kotoru.&nbsp; Uniformisana i kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je, prema riječima Žižića, opservirala ulaz u naselje Kavač, jer jedino se tim putem može ući i izaći iz toga naselja. U svjedočkom iskazu Žižić je naveo i da mu je Banićević saopštio da nema dovoljno ljudi da 24 sata „drže na oku“ Belivuka i Miljkovića, pa mu je on sugerisao da traži podršku od Posebne i Specijalne jedinice i drugih sektora. Nekadašnji načelnik SBPOK tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa službenicima SBPOK-a u Srbiji, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju i prenio im „sve detalje ­- kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“, ali nije znao kod koga.&nbsp; Žižić je naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, a on im je rekao da, zvanično, preko Interpola traže te podatke. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. <h2>Osujećene tri likvidacije</h2> Svjedok je ispričao i da je, dok su Belivuk i Miljković boravili u Crnoj Gori, policija imala saznanje da se priprema likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a plan je bio da mu eksplozivnu napravu postave na krov vozila.&nbsp; <blockquote>I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp;</blockquote> Ta istraga je vođena sa tužiocem i, između ostalog, kako je rekao, to je jedan od razloga što je operativna podrška Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije boravila u Kotoru u više navrata.&nbsp; Međutim, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru došli su do podataka da su iz škaljarskog kriminalnog klana odustali od likvidacije Kašćelana, i da pripremaju ubistvo dvojice mafijaša iz Srbije.&nbsp; - Naše aktivnosti vezane za planiranje ubistva Kašćelana, kao i Belivuka i Miljkovića rezultirale su lišenjem slobode i podnošenjem krivičnih prijava, a u oba predmeta postupajući tužilac je bio Saša Čađenović - naveo je Žižić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> </figure>  On je na pitanje specijalnog tužioca Šoškića saopštio da su svi službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala donosili operativne informacije, ali da je u tom periodu najviše operativnih informacija donio Petar Lazović.&nbsp; Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp; Kako je kazao, Lazović je imao i operativni podatak da se priprema ubistvo Slobodana Kašćelana, kao i informaciju da su u Crnu Goru ušla dvojice Kolumbijaca koji su imali zadatak da nekoga ubiju, ali prema rihečima Žižića, nijesu uspjeli da utvrde koga. Žižić je objasnio da su sve ove predmete radili u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom i svi osumnjičeni su procesuirani. <h2>Svjedočenja Damjanovića i Radonjića&nbsp;</h2> Osim Žižića i Pavićevića o ulasku Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, koji tada nijesu bili na potražnicama ni srpskih, niti crnogorskih vlasti, pred specijalnim tužiocem Šoškićem u maju je, u svojstvu svjedoka, iskaz dao visoki policijski funkcioner – Vesko Damjanović koji je bio v. d. direktora Uprave policije u tom periodu. On je bio kategoričan da je to bila uspješna policijska priča i da su operativnim aktivnostima spriječili tri ubistva. U opširnom iskazu Damjanovića, koje je objavio Portal ETV, on je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije &nbsp;„Sveto pismo“ i da je podložan promjenama.&nbsp; <blockquote>Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp;</blockquote> - Nakon što sam obaviješten da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru pozvao sam Enisa Bakovića (pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije) da pitam zbog čega su ušli. Saopštio mi je da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema tim osobama – rekao je Damjanović.&nbsp; Nakon toga, razgovarao je sa Zoranom Lazovićem, koji je bio njegov pomoćnik za SBPOK i koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da će Belivuka i Miljkovića ubiti.&nbsp; Druga operativna aktivnost, kako je ispričao, bila je usmjerena na sprječavanje likvidacije jednog od vođa ozloglašene kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a treća akcija bila je osujećivanje planiranog ubistva u Budvi Marka Ljubiše Kana, člana škaljarske grupe. Sve aktivnosti, prema riječima Damjanovića, sprovodio je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala sa nadležnim centrima bezbjednosti. - Kada mi je Lazović rekao da su u toku ove aktivnosti bilo mi je potpuno opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru – rekao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da bi tako i on postupio, odnosno skinuo bi zabranu ulaska, ističući da su spriječena tri teška krivična djela. Prema njegovim riječima, nikada se nije desilo da o aktivnostima Sektora kojim je rukovodio Lazović dobije informacije od drugih službenika. Bio je kategoričan i da su svi pomoćnici direktora Uprave policije u „istoj ravni“ i da jedan drugom ne mogu da izdaju naređenja. - To znači da Lazović nije mogao da naredi Enisu Bakoviću da Belivuku i Miljkoviću skine zabranu ulaska u Crnu Goru, ali ako je SBPOK sprovodio operativne aktivnosti prema određenim osobama uobičajeno je da se na njihov zahtjev skine mjera zabrane ulaska u zemlju – objasnio je Damjanović.&nbsp; I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp; Radonjićevo svjedočenje razbilo je temelje optužbi da je Milivoje Katnić bio član kriminalne organizacije čiji je navodni cilj bio da se pomaže kriminalna organizacija Radoja Zvicera, kako je to formulisao tužilac Šoškić u prvobitnoj naredbi za sprovođenje istrage. <h2>Kad vrhovne sudije falsifikuju istinu&nbsp;</h2> Iako su svjedočenja policijskih službenika razotkrile neosnovanost tužilačkih navoda, Vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice prilikom odlučivanja o produženju pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283" data-rendition-name="original" width="826" height="590" loading="lazy" alt="Vesna Vučković "> </figure>  Postupak sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“, čak su drastično izmijenili činjenice iz prijedloga specijalnog tužioca Miloša Šoškića, izvijestio je Portal ETV 16. avgusta. &nbsp; Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da se ubistvo odigralo u Danilovgradu četiri mjeseca ranije, avgusta 2020. godine?! <h2>Ćutanje na krivične prijave Zorana Piperovića&nbsp;</h2> Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Zoran Piperović "> </figure>  -Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile, ne da produže pritvor, već da ga odrede po tački 1 člana 175 povezujući Lazovića s ubistvom iz oktobra 2020. godine u Spužu, iako im je jasno da su Belivuk i Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine, što na teret i sam tužilac stavlja Lazoviću konstatujući do sada neviđene stvari u pravosuđu, navodeći kako je jasno iz tog njihovog zaključka kakva je ličnost Zoran Lazović, što je s aspekta sudijskog zanata skandalozno jer njih tri nisu neuropsihijatri- istakao je Piperović. Mjesec dana docnije, krivične prijave protiv sudija Vučković, Vuković i Pavićević i dalje su smještene u fioci Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal.&nbsp; Nema nikakve reakcije čelnika SDT i na svjedočenja Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Dragana Radonjića koji su jasno opovrgli tezu specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je, skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, počinjeno neko krivično djelo ili da su na taj način Katnić i Lazović postali članovi organizovane kriminalne grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Vladimir Novović "> </figure>  Vladimir Novović uporno ćuti i nakon što je postao javnosti dostupan posljednji prijedlog specijalnog tužioca Miloša Šoškića za produženje pritvora Katniću, uz skandaloznu – a nedokumentovanu – tvrdnju da je Katnićeva kriminalna organizacija imala uticaj na medije!&nbsp; Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara/ki - Šekija Radončića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića.&nbsp; U sramnom dokumentu se navodi kako su novinarke i novinari ostvarivali komunikacije sa Katnićem?! Tako je Šoškić kriminalizovao, uz prihvatanje Vrhovnog suda, kriminalizovao i slobodnu riječ u Crnoj Gori.&nbsp; I, naravno, za to niko nije do sada odgovarao, dok je Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, skandaloznom i pravno nevalidnom odlukom tročlanog Vijeća Vrhovnog suda produžen pritvor do 15. oktobra.

Brest ubjedljiv u Podgorici

Tagovi

Zelenski: Ukrajinski plan za pobjedu potpuno je pripremljen

Milatović: Amfilohije zaslužuje spomenik, brojni građani dijele moje mišljenje

Pisarri: Inicijativa za podizanje spomenika Amfilohiju opasna

Nikolić: Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija postaje socijalna kategorija, što ne smije biti

PRATITE TVe UŽIVO