Vuković: Crna Gora neće doživjeti grčki scenario, javne finansije nijesu ugrožene; Pejović: Samo je falilo da čujemo da je Spajić kriv i za krizu na Bliskom istoku

Javne finansije nijesu ugrožene, Crna Gora ni u kom slučaju neće doživjeti grčki scenario, poručio je ministar finansija Novica Vuković u Skupštini, odgovarajući na pitanja poslanika.

Naglasio je da Ministarstvo finansija redovno sprovodi detaljne analize fiskalnih rizika, što omogućava pravovremeno prepoznavanje rizika i upravljanje njima.

- Nema ekonomskih opravdanosti koje bi se mogle povezati s tim. Javne finansije su snažne i stabilne – kazao je Vuković.

Na pitanja poslanika, pored Vukovića, odgovaraju potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević i ministar pravde Bojan Božović.

Poslanik PES-a Boris Pejović pitao je Vukovića da odgovori na pitanje kolika je bila kumulativna inflacija u Crnoj Gori u posljednjih pet godina, a koliko su se uvećale plate i penzije.

-  Ne postoji niko ko može negirati da imamo inflaciju. U posljednjih pet godina imali smo više geopolitičkih potresa koji su se reflektovali na cijene. Imamo uporno spinovanje kako je inflacija veća od uvećanja plata i penzija - naveo je Pejović. Dodao je da se nada da će se kriza na Bliskom istoku uskoro riješiti.

- Postoje cijene koje su ostale na istom nivou i neke koje su znatno poskupjele, ali mi smo danas slušali da je za to kriva Evropa sad 1 i 2. Samo je falilo da čujemo da je Spajić kriv i za krizu na Bliskom istoku - istakao je Pejović.

Svakodnevna manipulacija

Vuković je odgovorio da se nekada izokreću činjenice i javnost dovodi u zabludu.

- Ono realno što se dogodilo kroz programe Evropa sad 1 i 2 pokazuju činjenice, a to je rast standarda građana. Prosječna zarada u Crnoj Gori od 2021. do 2026. porasla je sa 532 eura na 1.026 eura, odnosno 93 odsto. Prosječna zarada je gotovo udvostručena. U istom periodu, kumulativna inflacija je iznosila 38,5 odsto - kazao je Vuković.

Pejović je zahvalio na odgovoru, navodeći da 38,5 u poređenju sa uvećanjem plata i penzija pokazuje jasnu razliku koju više niko ne može da ospori.

- Nadam se da parlament i građani više neće biti žrtve svakodnevnih manipulacija. Niko nema pretenziju da predstavlja stanje u državi idealnim, imamo ambiciju da stvari dodatno unapređujemo - poručio je Vuković.

Upitao je Vukovića i kada je, odnosno za vrijeme koje Vlade, bila najveća inflacija.

Vuković je odgovorio da je najveća inflacija bila u novembru 2022. godine, u visini od 17, 5 odsto, dok je u februaru ove godine bila 2,6 odsto.

- U fokusu Vlade ostaje briga o standardu zaposlenih i penzionera - poručio je Vuković.

Poslanika PES-a Vasilija Čarapića zanimalo je kako je tekla javna nabavka IRMS sistema, ko je dobavljač softvera, kako je regulisano njegovo održavanje.

Poreska uprava neopravdano osuđivana

Vuković je odgovorio da su se u prethodna tri mjeseca sprovodili integracija IRMS sistema i Zakona o privrednim društvima.

- To su potpuno dvije odvojene kategorije. Mi smo bili jako tolerantni i trudili smo se da integracija IRMS sistema funkcioniše dinamikom koja je očekivana, a Zakon o privrednim društvima i ono što je Evropska komisija zahtijevala od nas je nešto što se u hodu rješavalo, ali zbog problematike u određenim članovima dovelo je do toga da je izostala registracija privrednih subjekata, što je u nadležnosti Ministarstva finansija, Poreske uprave, odnosno CRPS-a - naveo je Vuković.

Istakao je da je puni efekat IRMS-a i te kako vidjljiv, kao i da je Poreska uprava neopravdano osuđivana, jer su bili blokirani zbog zakonskog rješenja i nijesu mogli da rade.

Ispostava Dračenovac

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitao je Vukovića kada Ministarstvo finansija planira da donese odluku o proširenju nadležnosti carinske ispostave Dračenovac kako bi se omogućio nesmetan uvoz svih vrsta akciznih roba na tom graničnom prelazu.

- Granični prelaz i carinska ispostava Dračenovac predstavljaju jednu od ključnih tačaka za promet roba i putnika između Crne Gore i Srbije. Međutim, trenutna organičenja onemogućavaju uvoz svih vrsta akciznih roba i stvaraju značajne biznis barijere i nepotrebne troškove privrednim subjektima, dominantno onima koji posluju na sjeveru države - obrazložio je Nurković. 

Vuković je podsjetio da je preko tog graničnog prelaza do 2012. bilo moguće vršiti promet akciznih roba.

- Međutim, sada se primjenjuje Sporazum između Crne Gore i Srbije o međunarodnom drumskom graničnom prelazu, gdje je propisano da je saobraćaj otvoren za promet putnika i roba, osim roba koje podliježu inspekcijskoj kontroli i na koje se plaćaju akcize - kazao je Vuković.

Saglasno tome, kako je naglasio, Ministarstvo finansija trenutno nema nadležost da jednostrano donese odluku koja bi bila u suprotnosti sa predmetnim sporazumom.

- Eventualna primjena režima na graničnom prelazu Dračenovac-Špiljani može se sprovoditi isključivo odlukom Vlade, uz sprovođenje procedure međunarodnog usaglašavanja - naveo je Vuković.

Nurković je kazao da sporazum nije sveto pismo, dodajući da bi se, ukoliko bi akcizna roba pristizala na granični prelaz Dračenovac, unaprijedila brzina, kvalitet usluga i lokalna ekonomija.

- Očekujem da ćete pokrenuti inicijativu u okviru crnogorske Vlade, a onda i sa Vladom Srbije - istakao je Nurković.

Pitao je da li se ta tema može pokrenuti prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i da li će ministar pokrenuti to pitanje na sjednici Vlade.

Vuković je odgovorio da sprovode mjere u cilju zadovoljenja potreba privrednika.

- Nabavka skenera i jačanje kadrovske strukture i te kako će biti tema na sjednici Vlade, a naravno i sa susjednom državom Srbijom ćemo razgovarati o usaglašavanju spremnosti jedne i druge strane kako bismo otvorili taj granični prelaz - rekao je Vuković.