<article>Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore. Bolje je što ne vidi ponovna nasrtanja na državnost i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, ocijenio je ugledni kosovski advokat i nekadašnji visoki državni funkcioner iz doba Jugoslavije Azem Vlasi.Vlasi, koji trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, obratio se pismom Međunarodnom simpozijumu posvećenom životu i djelu Vidoja Žarkovića.- Kao i vi, imao bih šta da kažem o Vidoju Žarkoviću. Poznavali smo se, a od 1986. do 1988, smo bili članovi Predsjedništva CK SKJ i blisko sarađivali. Po mnogim pitanjima tog burnog vremena dijelili smo slična  mišljenja i stavove. Vidoje Žarković je bio političar i državnik jugoslavenskog formata uz to uvijek odan i u službi svojoj Crnoj Gori. Mislili smo da Jugoslavija može opstati kao zajednica ravnopravnih naroda i federalnih  jedinica. Vidoje je vjerovao da je to na dobrobit Crne Gore, ja sam vjerovao da je to na dobrobit Kosova, zapravo smo bili uvjereni da je to za dobrobit svih nas zajedno. Međutim, doživjeli smo isto razočarenje - naveo je Vlasi u pismu.Vlasi dodaje da se nad Jugoslavijom tada nadvila tamna avet velikosrpskog klero-nacionalizma. - Kad se sa tih pozicija nasrnulo na Kosovo, drugi su još vjerovali da će te mračne snage stati na tome. Komandna struktura JNA kao zajedničke vojske u kojoj su služili mladići iz svih krajeva zemlje svrstala se uz rušitelje SFRJ, uz agresivni velikosrpski nacionalizam - naveo je on u pismu. Tako je, konstuje Vlasi, raspad Jugoslavije postao neminovan uz velike žrtve i tragedije, a ne civilizacijski i dogovorno. Vidoje Žarković je, ističe on, bio duboko razočaran zbog toga.  - O tome je javno progovorio. Njegova Crna Gora je obnovila nezavisnost. Vidoje, nažalost, to nije dočekao. Ali u njene temelje ugrađeno je i njegovo političko djelo. Ponovna nasrtanja na državnost Crne Gore i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, kojim sada svjedočimo, bolje je što ne vidi. No, uprkos tome, vjerujem, opstaće Crna Gora na dobrobit crnogorskog i svih drugih naroda i građana koji tu žive - poručio je Vlasi.</article>

Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore. Bolje je što ne vidi ponovna nasrtanja na državnost i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, ocijenio je ugledni kosovski advokat i nekadašnji visoki državni funkcioner iz doba Jugoslavije Azem Vlasi.
Vlasi, koji trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, obratio se pismom Međunarodnom simpozijumu posvećenom životu i djelu Vidoja Žarkovića.
- Kao i vi, imao bih šta da kažem o Vidoju Žarkoviću. Poznavali smo se, a od 1986. do 1988, smo bili članovi Predsjedništva CK SKJ i blisko sarađivali. Po mnogim pitanjima tog burnog vremena dijelili smo slična &nbsp;mišljenja i stavove. Vidoje Žarković je bio političar i državnik jugoslavenskog formata uz to uvijek odan i u službi svojoj Crnoj Gori. Mislili smo da Jugoslavija može opstati kao zajednica ravnopravnih naroda i federalnih &nbsp;jedinica. Vidoje je vjerovao da je to na dobrobit Crne Gore, ja sam vjerovao da je to na dobrobit Kosova, zapravo smo bili uvjereni da je to za dobrobit svih nas zajedno. Međutim, doživjeli smo isto razočarenje - naveo je Vlasi u pismu.
Vlasi dodaje da se nad Jugoslavijom tada nadvila tamna avet velikosrpskog klero-nacionalizma.&nbsp;
- Kad se sa tih pozicija nasrnulo na Kosovo, drugi su još vjerovali da će te mračne snage stati na tome. Komandna struktura JNA kao zajedničke vojske u kojoj su služili mladići iz svih krajeva zemlje svrstala se uz rušitelje SFRJ, uz agresivni velikosrpski nacionalizam - naveo je on u pismu.&nbsp;
Tako je, konstuje Vlasi, raspad Jugoslavije postao neminovan uz velike žrtve i tragedije, a ne civilizacijski i dogovorno. Vidoje Žarković je, ističe on, bio duboko razočaran zbog toga. &nbsp;
- O tome je javno progovorio. Njegova Crna Gora je obnovila nezavisnost. Vidoje, nažalost, to nije dočekao. Ali u njene temelje ugrađeno je i njegovo političko djelo. Ponovna nasrtanja na državnost Crne Gore i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, kojim sada svjedočimo, bolje je što ne vidi. No, uprkos tome, vjerujem, opstaće Crna Gora na dobrobit crnogorskog i svih drugih naroda i građana koji tu žive - poručio je Vlasi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Azem Vlasi

Vidoje Žarković

međunarodni simpozijum

Politika

Vlasi: Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore

Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore. Bolje je što ne vidi ponovna nasrtanja na državnost i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, ocijenio je ugledni kosovski advokat i nekadašnji visoki državni funkcioner iz doba Jugoslavije Azem Vlasi.
Vlasi, koji trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, obratio se pismom Međunarodnom simpozijumu posvećenom životu i djelu Vidoja Žarkovića.
- Kao i vi, imao bih šta da kažem o Vidoju Žarkoviću. Poznavali smo se, a od 1986. do 1988, smo bili članovi Predsjedništva CK SKJ i blisko sarađivali. Po mnogim pitanjima tog burnog vremena dijelili smo slična  mišljenja i stavove. Vidoje Žarković je bio političar i državnik jugoslavenskog formata uz to uvijek odan i u službi svojoj Crnoj Gori. Mislili smo da Jugoslavija može opstati kao zajednica ravnopravnih naroda i federalnih  jedinica. Vidoje je vjerovao da je to na dobrobit Crne Gore, ja sam vjerovao da je to na dobrobit Kosova, zapravo smo bili uvjereni da je to za dobrobit svih nas zajedno. Međutim, doživjeli smo isto razočarenje - naveo je Vlasi u pismu.
Vlasi dodaje da se nad Jugoslavijom tada nadvila tamna avet velikosrpskog klero-nacionalizma. 
- Kad se sa tih pozicija nasrnulo na Kosovo, drugi su još vjerovali da će te mračne snage stati na tome. Komandna struktura JNA kao zajedničke vojske u kojoj su služili mladići iz svih krajeva zemlje svrstala se uz rušitelje SFRJ, uz agresivni velikosrpski nacionalizam - naveo je on u pismu. 
Tako je, konstuje Vlasi, raspad Jugoslavije postao neminovan uz velike žrtve i tragedije, a ne civilizacijski i dogovorno. Vidoje Žarković je, ističe on, bio duboko razočaran zbog toga.  
- O tome je javno progovorio. Njegova Crna Gora je obnovila nezavisnost. Vidoje, nažalost, to nije dočekao. Ali u njene temelje ugrađeno je i njegovo političko djelo. Ponovna nasrtanja na državnost Crne Gore i na crnogorski nacionalni identitet sa istih pozicija sa kojih se krenulo na rušenje Jugoslavije, kojim sada svjedočimo, bolje je što ne vidi. No, uprkos tome, vjerujem, opstaće Crna Gora na dobrobit crnogorskog i svih drugih naroda i građana koji tu žive - poručio je Vlasi.

Skupština Medijskog savjeta za samoregulaciju odlučila je da primi u punopravno članstvo 32 medija - odluka je sa danas održane sjednice.
U saopštenju navode da pozdravljaju povećano interesovanje medija za samoregulaciju, koje je posljedica prije svega posljednjih izmjena Zakona o medijima.
- Istovremeno je naglašeno da će veći broj medija svakako više doprinijeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u našoj zemlji. Poslije ovog najnovijeg proširenja Medijski savjet za samoregulaciju sada ima ukupno 49 članova - precizirano je u saopštenju.
Skupština je posebno pozdravila informaciju da će Medijski savjet za samoregulaciju sljedeće godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. 
- Kako je to jedina Asocijacija u svijetu koja okuplja savjete za štampu redovni učesnici ovih sastanaka su samoregulatorna tijela iz ostalih država van našeg kontinenta.Naredni skup ima i internacionalnu dimenziju. Ocijenjeno je da ova međunarodna konferencija može dodatno doprinijeti promovisanju i jačanju samoregulacije u nas - rekli su iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Danas je, kako dodaju, dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, a izvršnom sekretaru organizacije je povjeren još jedan mandate za vođenje ove medijske organizacije.

Medijski savjet za samoregulaciju primio u punopravno članstvo 32 medija

Društvenim mrežama se širi fotografija, navodno iz podgoričkog naselja Stara varoš, gdje je u toku asfaltiranje ulice. Građani tvrde da se automobil duži period nalazi u ovom naselju, a razlog zbog kog se fotografija dijeli je taj što vozilo nije pomjereno kako bi se ulica ravnomjerno asfaltirala.
Prema našim saznanjima, automobil već godinu stoji tu, a komunalne službe ga nijesu pomjerile kako bi se asfaltiranje obavilo "do kraja", pa su našli rješenje da ga opkole asfaltom.
Portal ETV uputio je pitanja preduzeću Putevi i Glavnom gradu. Interesovalo nas je da li su tačni navodi da se asfaltiranje obavilo dok se vozilo nalazilo na površini gdje je trebalo da Putevi obave radove i, ukoliko jeste, zbog čega automobil nije pomjeren sa javne površine. Odgovore još nijesmo dobili.
Fotografija je izazvala i reakcije opozicije u Podgorici. Odbornik u Skupštini Glavnog grada Mihailo Anđušić je na društvenoj mreži Iks (X) kazao da su ubrzane predizborne aktivnosti i panika gradskog preduzeća "Putevi" u Staroj Varoši obezbijedili novu fotografiju koja će, prema njegovim riječima, biti viralni internet hit i koja idealno oslikava rabotu gradske uprave u proteklih godinu dana i sav jad kroz koji se prolazi.

Radovi "do kola": Pogledajte kako je asfaltirana ulica u Staroj Varoši

Zbog najblaže rečeno kontroverznih izjava koje je Amfilohije Radović imao o muslimanima i drugim vjerskim i etničkim zajednicama u Crnoj Gori podizanje spomen obilježja neće doprinijeti multivjerskom i multietničkom skladu u Beranama i Crnoj Gori - kazali su iz Bošnjačke stranke.
U saopštenju navode da su ministri iz ove partije danas napustili sjednicu Vlade Crne Gore, nakon što nije postignuta saglasnost oko dnevnog reda današnje sjednice.
- Na dnevnom redu našla se i tačka oko davanja saglasnosti Opštini Berane za podizanje spomen obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću u tom gradu, sa čime mi u Bošnjačkoj stranci nismo saglasni - rekli su iz ove partije.
Dodaju da razumiju religiozni odnos dijela građana Crne Gore prema Amfilohiju Radoviću, ali smatraju da u sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, te u multietničkoj i multivjerskoj sredini kakva je Berane, ovim temama treba pristupati sa mnogo više senzibiliteta.
- Bošnjačka stranka ostaje posvećena građenju Crne Gore kao mjesta suživota i tolerancije, te sekularne, građanske, evropske i euroatlanske Crne Gore kao države vladavine prava - zaključili su iz ove partije.

BS: Spomenik Amfilohiju, koji je imao kontroverzne izjave o muslimanima, neće doprinijeti multietničkom skladu

Za Nebojšu Vučinića, redovnog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i dugogodišnjeg sudiju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, uvođenje dvojnog državljanstva ima za krajnji cilj nestanak Crne Gore kao suverene i nezavisne države, a davanjem državljanstva državljanima Srbije, diskriminisani bi bili građani Crne Gore koji su vezali sudbinu za svoju državu.
On je, gostujući u „Drugačijoj radio vezi“, govorio i o crkvenoj kontrarevoluciji, Belvederu i Temeljnom ugovoru, te ulozi medija u identitetskom preoblikovanju Crne Gore, ali i o vojnom roku koji je uveo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a koji se već sada tiče i građana Crne Gore koji imaju dvojno državljanstvo. &nbsp;
Govoreći o periodu koji je uslijedio nakon „oslobođenja“, prof. Vučinić je kazao da su sve vlasti od 2020. godine govorile o evropskom putu i integracijama, ali da su de facto radile na tome da Crna Gora postane dio Srbije.
- Krajnji cilj uvođenja dvojnog državljanstva je da nestane Crna Gora kao suverena i nezavisna država, da nestane crnogorska nacija, kultura i identitet. Jer pravna forma u ovom slučaju „zakon“ koji je najavio gospodin Milojko Spajić, služi kao sredstvo, mehanizam da se ostvari krajnji cilj da Crna Gora, po mom dubokom uvjerenju, postane ono što žele eksponenti velikosrpske politike, a to je da postane dio Srbije -ocijenio je prof. Vučinić.
Objasnio je da su građani Crne Gore predmet diskriminacije, jer, kako je kazao, "najvažnija konvencija koja se odnosi na diskriminaciju je konvencija o suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije".
- Čuveni imperativni akt, opšte principe o tome sadrži, mislim u članu dva ili tri, i kaže direktno da razlikovanje između državljana i nedržavljana ne ulazi u osnove za diskriminaciju. Dakle, državljanstvo nije nikakav osnov za diskriminaciju, ali to je opet politički cilj, politička rektorika da se neko predstavi kao ugrožen, da je obespravljen sve dok vam ne ukine sopstvenu državu - kazao je Vučinić.
Istakao je da ne očekuje javnu raspravu jer je riječ o zakulisnim radnjama.
- Ono što naši građani treba da znaju jeste da je jedini i isključivi razlog uvođenja dvojnog državljanstva, odnosno davanje državljanstva onim licima u Srbiji i Republici Srpskoj koji imaju neke veze sa Crnom Gorom po porijeklu i slično, je da im se da biračko pravo da odlučuju o sudbini Crne Gore i da na nekom eventualnom referendumu ogromnom većinom ukinu ono što smo sa mukom stekli - poručio je prof. Vučinić.
On je ocijenio i da je Ustavni sud politizovan, te da "za većinu, nažalost, u ovakvim sistemima, Ustav i zakoni su mrtvo slovo na papiru".
- Ustav i zakoni ne znače ništa za pragmatične ciljeve većine. Eto, to je ta opasnost koja se nadvila nad Crnom Gorom. Ja mislim da ja ne dižem bez razloga uzbunu kad je ova problematika u pitanju. Inače, državljanstvo je prije svega institut ustavnog, upravnog prava, jer o tome odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, institut međunarodnog javnog prava, a puno se koristi i u međunarodnom privatnom pravu - zaključio je Vučinić.
Prema njegovim riječima, nije slučajnost što je Poslanik Evropskog parlamenta Davor Ivo Štir, uz podršku još 4 poslanika, pisao Žozepu Borelju – uz zabrinutost zbog ideja o promjenama Zakona o državljanstvu.
- Ne bi to bila samo ogromna šteta i udar Crnoj Gori, to bi bio poremećaj ravnoteže snaga u čitavom regionu, prostoru bivše Jugoslavije, malo i šire. I zbog toga je međunarodna zajednica osjetila da treba da reaguje, zna do čega to može da dovede, i ja očekujem da će biti još oštrijih reakcija nego što je ta bila prva inicijativa da se pokrene rasprava u evropskom parlamentu - kazao je prof. Vučinić.
Osvrćući se na činjenicu da je Aleksandar Vučić uveo obavezni vojni rok, prof. Vučinić je ocijenio da predsjednik Srbije čeka odgovarajući rasplet situacije u Ukrajini, nakon čega će otvoreno pokazati koju politiku zagovara i sprovodi.
- Ukoliko taj rasplet bude pozitivan za Putina, ukoliko dođe do neke promjene ravnoteže snaga u Evropi i u svijetu, ne sumnjam da može biti svašta. Oni se otvoreno spremaju za oružani sukob - upozorio je.
On je kazao i da je jedna od osnovnih obaveza državljanina da služi vojsku i plaća porez državi čiji je državljanin.
- Dakle, tu nema nikakve dileme, jer mi imamo i sad lica u Crnoj Gori koja na regularan način imaju, prije 2006. godine stečeno srpsko državljanstvo. Prvo je bila priča za Spajića, pa je bila priča za Mandića, za mnoge, ali ne znamo, nema saradnje, nema nikakve razmjene informacija, ali osnovano se sumnja da ima značajan broj lica koja imaju i srpsko i crnogorsko državljanstvo. Oni su vojni obveznici po srpskim zakonima i oni moraju da se odazovu. E sad, da li će njih Srbija da pozove i mobiliše, to je drugo pitanje - kazao je Vučinić.

Vučinić: Državljani Crne Gore koji imaju i srpsko državljanstvo vojni su obveznici Srbije i po zakonu te države moraju da se odazovu na njen poziv

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Toplana Kruševac kupila je od Rudnika uglja Plevlja 20.000 tona lignita iako granulacija pljevaljskog uglja ne odgovara tehnološkom procesu te toplane. Ugalj je kupljen po cijeni od 120 eura, premda zvanična cijena lignita na sajtu Rudnika iznosi 69 eura, bez PDV-a, što znači da je državna firma iz Kruševca omogućila ekstraprofit za Rudnik uglja u iznosu od milion eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8" data-rendition-name="original" width="960" height="540" loading="lazy" alt="Srđan Milivojević, opozicioni poslanik"> </figure>  Ove informacije, za TV N1, iznio je srpski opozicioni poslanik Srđan Milivojević, koji ocjenjuje da se ,,neko od Vučićevih biznismena ugradio u čitav posao“, targetirajući da je u sve umiješan kontroverzni biznismen Dejan Slijepčević, vlasnik firme GAT iz Novog Sada.&nbsp; DRŽAVNI POSAO - Toplana je nabavila 20.000 tona lignita po ceni od 120 eura iako na sajtu Rudnika Pljevlja taj ugalj košta 60 eura. Znači neko se ugradio! Ono što je posebno skandalozno: Rudarski institut u Boru radio je analizu tog uglja i utvrdio – iako na sajtu Rudnika uglja piše da je toplotna snaga 13.000 kilodžula – da kupljeni ugalj ima snagu do 18.000 kilodžula. Jasno je da nisu čista posla, da je neki koruptivni posao u pitanju – kazao je Milovojević za TV N1.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1" data-rendition-name="original" width="1528" height="615" loading="lazy" alt="Cjenovnik Rudnika uglja"> </figure>  Podsjećanja radi u maju 2022. godine Rudnik uglja je sklopio ugovor sa Elektroprivredom Srbije kada je ugalj plaćan višestruko ispod tržišne cijene po 28,8€ o čemu su pisali mediji u Crnoj Gori.&nbsp; Milivojević ističe sumnju da iza ugovora stoji ,,ozbiljna prevara pošto je riječ o kontroverznom biznismenu Sljepčeviću, kojeg kontroliše Aleksandar Vučić“.&nbsp; Mediji su Srbiji su izvijestili da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Kruševac donijeta odluka da novi partner Toplane u Kruševcu bude firma GAT, čiji je vlasnik Dejan Slijepčević.&nbsp; Ne samo što kruševačka javnost nije bila upoznata sa planovima gradske Toplane, već za njih nisu znali ni odbornici opozicije. Ulazak u javno privatno partnerstvo i kreditno zaduživanje, na dnevnom redu posljednje sjednice, našli su se tek pred njen početak. VUČIĆEV ,,SPECIJALAC“ Kontroverzni biznismen Dejan Slijepčević slovi za čovjeka od povjerenja Aleksandra Vučića. Slijepčevićeva firma povlašćena je od države – za samo tri godine, kako pišu srpski mediji, postpisala je sa srpskim državom čak 70 ugovora vrijednih više od 200 miliona eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f" data-rendition-name="original" width="690" height="471" loading="lazy" alt="Slijepčević na obilježavanju dana MUP-a"> </figure>  Široj balkanskoj javnostu kontroverzni biznismen postao je poznat – ne po privrednoj – već po kriminalnoj predizbornoj aktivnosti.&nbsp; Slijepčević je dva puta hapšen pred izbore: jednom u Bosni i Hercegovini pred predsjednike izbore, drugi put u Crnoj Gori, dan prije izbora u Podgorici.&nbsp; U Bosni i Hercegovini, u Gradišnici, priveden krajem septembra 2022. zbog unošenja novca i zbog sumnje da je, zajedno sa funkcionerom Srpske napredne strane Adamom Šukalom učestvovao u kupovini glasova u korist opozicionog SDS-a i opozicione predsedničke kandidatkinje Jelene Trivić.&nbsp; Slijepčević je bio ,,specijalni izaslanik“ Aleksandra Vučića u disciplinovanju Milorada Dodika, tokom izbora 2022. godine.&nbsp; Petnaestak dana kasnije, 23. oktobra, Slijepčević je dan pred izbore u Podgorici, uhapšen na Aerodromu Podgorica, nakon što sletio helikopterom. Kod njega je nađena veća svota eura, oko 30.000 eura, ali su pilot i kopilot helikoptera stali ,,u zaštitu“ Slijepčevića dajući izjave da je dio novca i njihov.&nbsp; Tako Slijepčević nije završio u zatvoru, već se istog dana vratio helikopterom za Beograd. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, koje je tada bilo zaduženo za procesuiranje izbornih prevara, nije otvorilo predmet. Ni u Bosni i Hercegovini - gdje je Slijepčević uhapšen sa kešom od 50.000 eura i plakatima Srpske napredne stranke &nbsp;- takođe se nije vodila istraga.&nbsp; Očito je da Vučićev uticaj prelazi granice Srbije i da ljudi koji rade u korist SNS-a i zvaničnog Beograd uživaju specijalnu zaštitu srpskih bezbjednosnih službi. U slučaju Dejana Slijepčevića to se pokazalo kao najbolji bezbjedndosni štit, a kontroverzni biznismen će i dalje rado činiti usluge Aleksandru Vučiću.&nbsp; Ko zna, možda ponovo doleti helikopterom, koji dan prije 29. septembra i izbora u Podgorici?

Zašto je Vučićeva ekipa omogućila Rudniku uglja ekstraprofit od milion eura?!

Novinarka RTCG-a Tanja Šuković uputila je pismo predsjedniku Savjeta Javnog servira Veselinu Drljeviću i članovima tog tijela u kome traži odgovore na pitanja koja se odnose na otkazivanje svečanosti proslave 80 godina postojanja Javnog servisa koja je trebalo da bude održana 16. septembra u Vladinom domu na Cetinju.
Portal ETV je prije nekoliko dana objavio informaciju da je Organizacioni tim RTCG informisao zvanice da se događaj otkazuje usljed najavljenih padavina i niskih temperatura "na kojima muzički instrumenti ne mogu funkcionisati".&nbsp;
Međutim, prema našim informacijama, odgađanju se pribjeglo jer odziv na pozivnicu nije bio onakav kakav je Boris Raonić očekivao, sa željom, između ostalog, da se sa visokih diplomatskih adresa legitimizuje njegov treći nezakoniti izbor za generalnog direktora RTCG.
Pismo Tanje Šuković prenosimo integralno:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Zamoljavam Vas, kao "prvog među jednakima", da upoznate i ostale članove Savjeta sa sadržajem dopisa.
Kao prvo, pozdravljam Vašu inovativnost i neskrivenu &nbsp;želju da raskinete sa izanđalom i prevaziđenom praksom da se proslava Jubileja organizuje u dane kada se događaj koji se proslavlja zaista i desio. Iščitavam u toj namjeri "širu sliku" i potrebu da se naš Javni servis, po svaku cijenu, modernizuje.&nbsp;
Uostalom, svako dobronamjeran svjedoči, da ste na tom planu - teško razumljivih radikalnih rezova i otklona od tradicije i ljudi koji su gradili ovu našu kuću, dali nemjerljiv doprinos. Što je, u konačnom, jedna od osnovnih pretpostavki Vašeg pregalaštva i vizije razvoja nacionalne medijske kuće.&nbsp;
Naglasila bih da me istinski fascinira Vaša odlučnost da se na tom trnovitom putu modernizacije ne osvrćete na zakone, pravila i propise. Staza kojom hodite nije laka, ali samo naprijed! Ne dajte da Vas pokolebaju Scile i Haribde oličene u regulativi i legislativi!
Ono što me istinski uznemirilo i nametnulo pitanja, koja sada Vama postavljam, &nbsp;je sljedeće:&nbsp;
<ul>
 <li>Da li su službe, nadležne za predikciju vremenskih prilika, namjerno i svjesno, dale pogrešnu prognozu vremena sa jednim ciljem - da se uruši ugled Javnog servisa i na taj način omete implementacija OTT platforme i put naše kuće do visina kojima stremimo?</li>
 <li>Da li su članovi simfonijskog orkestra opstruirali proslavu novembarskog Jubileja u septembru, jer naslućujem da bi samo oni mogli imati informaciju u kakvim vremenskim prilikama funkcionišu muzički instrumenti?</li>
 <li>Da li je u pitanju organizovano udruživanje loših namjera simfonijskog orkestra i nadležnih službi za predikciju vremena, sa jednim ciljem - da se naruši ugled i obesmisli vizija razvoja Javog servisa?</li>
</ul>
Uz želju da Vam dragi Bog podari mudrost i stpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, zabrinuta i dobroželateljna uposlenica Javnog servisa

Vlasi: Političko djelo Vidoja Žarkovića ugrađeno je u temelje Crne Gore

Tagovi

Povezani tekstovi

Đukanović: Živimo u vremenu u kom se zaboravljaju heroji, a svecima proglašavaju četnički koljači

Mesić: Afirmišu se ideologije usmjerene ka negiranju bića CG, više nego ikad zemlji potreban jedan Vidoje Žarković

Medijski savjet za samoregulaciju primio u punopravno članstvo 32 medija

Radovi "do kola": Pogledajte kako je asfaltirana ulica u Staroj Varoši

BS: Spomenik Amfilohiju, koji je imao kontroverzne izjave o muslimanima, neće doprinijeti multietničkom skladu

Vučinić: Državljani Crne Gore koji imaju i srpsko državljanstvo vojni su obveznici Srbije i po zakonu te države moraju da se odazovu na njen poziv

PRATITE TVe UŽIVO