<article>Istorijska godina za Crnu Goru i Evropsku uniju (EU) - poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića u Davosu sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, koja je tokom razgovora najavila zvaničnu posjetu Crnoj Gori već u februaru.Iskazano je obostrano zadovoljstvo tempom reformi Crne Gore i realizacijom mjera i projekata iz Plana rasta, te najavljen nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja naredne sedmice.Riječ je o poglavlju 32 - Finansijski nadzor, koje je u nadležnosti Ministarstva finansija, a premijer Spajić i komesarka Kos saglasili su se da je u ovoj godini važna puna posvećenost i Crne Gore i Evropske unije kako bi se pregovarački proces završio kako je planirano, odnosno do kraja 2026. godine.Predsjednik Vlade saopštio je da crnogorski pregovarački timovi predano rade na svakom od preostalog 21 poglavlja za zatvaranje, te da će na toj liniji uslijediti i vanredna zasjedanja parlameta.Poseban fokus, kako je istaknuto tokom sastanka, je na poglavljima 23 i 24, gdje se, između ostalog, kontinuirano radi na okončanju procesa imenovanja u pravosuđu.Kako je naglasio premijer Spajić, Crna Gora ove godine, dok obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, ima niz međunarodnih aktivnosti - predsjedava Berlinskim procesom, Fondom za Zapadni Balkan i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a 5. juna biće i domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan.Premijer Spajić i komesarka Kos posebno su ukazali na važnost isticanja jasnog političkog signala EU prema regionu, kako bi proces proširenja ostao kredibilan i mjerljiv.U tom smislu, kako je zaključeno, Crna Gora može računati na kontinuiran i intenzivan dijalog i podršku EU i njenih država članica u sprovođenju reformi i ubrzanju procesa zatvaranja poglavlja, te da će zajedničkim naporima Crna Gora biti uspješan primjer evropske integracije na Zapadnom Balkanu.</article>

Istorijska godina za Crnu Goru i Evropsku uniju (EU) - poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića u Davosu sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, koja je tokom razgovora najavila zvaničnu posjetu Crnoj Gori već u februaru.
Iskazano je obostrano zadovoljstvo tempom reformi Crne Gore i realizacijom mjera i projekata iz Plana rasta, te najavljen nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja naredne sedmice.
Riječ je o poglavlju 32 - Finansijski nadzor, koje je u nadležnosti Ministarstva finansija, a premijer Spajić i komesarka Kos saglasili su se da je u ovoj godini važna puna posvećenost i Crne Gore i Evropske unije kako bi se pregovarački proces završio kako je planirano, odnosno do kraja 2026. godine.
Predsjednik Vlade saopštio je da crnogorski pregovarački timovi predano rade na svakom od preostalog 21 poglavlja za zatvaranje, te da će na toj liniji uslijediti i vanredna zasjedanja parlameta.
Poseban fokus, kako je istaknuto tokom sastanka, je na poglavljima 23 i 24, gdje se, između ostalog, kontinuirano radi na okončanju procesa imenovanja u pravosuđu.
Kako je naglasio premijer Spajić, Crna Gora ove godine, dok obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, ima niz međunarodnih aktivnosti - predsjedava Berlinskim procesom, Fondom za Zapadni Balkan i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a 5. juna biće i domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan.
Premijer Spajić i komesarka Kos posebno su ukazali na važnost isticanja jasnog političkog signala EU prema regionu, kako bi proces proširenja ostao kredibilan i mjerljiv.
U tom smislu, kako je zaključeno, Crna Gora može računati na kontinuiran i intenzivan dijalog i podršku EU i njenih država članica u sprovođenju reformi i ubrzanju procesa zatvaranja poglavlja, te da će zajedničkim naporima Crna Gora biti uspješan primjer evropske integracije na Zapadnom Balkanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milojko Spajić

Marta Kos

Politika

Spajić i Kos: Istorijska godina za Crnu Goru i EU

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je predsjednika SAD-a Donalda Trampa u intervjuu za Skaj Njuz i rekao da saveznici treba da slušaju zabrinutosti predsjednika Trampa.
- On je lider slobodnog svijeta. Ako je zabrinut zbog nečega, onda bi trebalo da slušamo, jer je moguće da je otkrio nešto što nije dobro - rekao je.
Intervju je uslijedio nakon objave Trampa na njegovoj društvenoj mreži, u kojoj je naveo da se s Ruteom dogovorio o „okviru budućeg sporazuma“ o bezbjednosti Arktika tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, što bi potencijalno moglo da smanji tenzije s dalekosežnim geopolitičkim posljedicama.
Čini se da je generalni sekretar NATO-a odigrao ključnu ulogu u uvjeravanju Trampa da odustane od prijetnje uvođenjem kaznenih carina za osam evropskih država kako bi izvršio pritisak za američku kontrolu nad Grenlandom — što predstavlja zapanjujući zaokret, ubrzo nakon što je insistirao da želi da dobije ostrvo „uključujući pravo, titularno vlasništvo i posjed“.
Rute je rekao da pitanje američke akvizicije Grenlanda nije bilo tema njegovih razgovora s predsjednikom Trampom, te da su se fokusirali na ono što treba postići, a to je sprječavanje Rusije i Kine da steknu veći uticaj na Arktiku.
Naveo je da je njegova poruka saveznicima da počnu da sprovode odluke samita u Hagu, a to su povećanje potrošnje, intenziviranje proizvodnje u oblasti odbrane i fokus na Ukrajinu.
Rute je opisan kao „Trampov šaptač“, naslov s kojim se ne slaže.
- Zašto bih morao da šapućem bilo kome? Njemu to nije potrebno. Naravno da ponekad imate debate, unutar prostorije, sa evropskim saveznicima vodim takve razgovore. Ali na kraju, to je snaga NATO-a — uvijek se držimo zajedno - rekao je.
Ponovo je potvrdio posvećenost NATO-a Članu 5, za šta, kako je rekao, Rusi i Kinezi neće biti srećni.
- Ali Rusi i Kinezi znaju da važi princip ‘svi za jednog, jedan za sve’. Član 5 je čvrst kao čelik: napad na jednu članicu je napad na sve. Tu nema nikakve sumnje - poručio je.
Naglasio je i da fokus na Ukrajinu ne smije biti izgubljen zbog Grenlanda ili drugih spornih tema.
- Ne smijemo da ispustimo loptu kada je riječ o Ukrajini samo zato što smo zauzeti svim ovim drugim stvarima. Za Ukrajinu moramo da obezbijedimo da imaju sve što im je potrebno u pogledu vojne podrške kako bi izdržali borbu. SAD obezbjeđuju veliki dio te pomoći, koju finansiraju evropski i kanadski saveznici. Na to moramo nastaviti da se fokusiramo - upozorio je Rute.

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Prije nego što je američka vojska ranije ovog mjeseca uhapsila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, Delsi Rodrigez i njen moćni brat obećali su da će sarađivati s administracijom Donalda Trampa nakon što taj autoritarni lider ode s vlasti, rekla su za Gardijan četiri izvora.
Rodrigez, koja je 5. januara položila zakletvu kao vršiteljka dužnosti predsjednice umjesto Madura, i njen brat Horhe, predsjednik Nacionalne skupštine, potajno su preko posrednika unaprijed uvjeravali američke i katarske zvaničnike da bi pozdravili Madurov odlazak, navode izvori.
Komunikacija između američkih zvaničnika i Delsi Rodrigez, koja je tada bila Madurova potpredsjednica, počela je na jesen i nastavila se nakon ključnog telefonskog razgovora Trampa i Madura krajem novembra, saznaje Gardijan, u kojem je Tramp insistirao da Maduro napusti Venecuelu. Maduro je taj zahtjev odbio.
Do decembra je jedan Amerikanac uključen u razgovore rekao Gardijanu da je Delci Rodrigez poručila američkoj vladi da je spremna: „Delsi je prenijela poruku: ‘Maduro mora da ode.’“
- Rekla je: ‘Radiću sa onim što dođe poslije toga’ - rekao je drugi izvor upoznat s porukama.
Izvori navode da je Marko Rubio, Trampov državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, koji je u početku bio skeptičan prema saradnji s elementima režima, s vremenom povjerovao da su obećanja Delsi Rodrigez najbolji način da se spriječi haos nakon Madurovog odlaska.
Obećanje saradnje Delsi i Horhea Rodrigeza prije akcije protiv Madura ranije nije bilo objavljeno. U oktobru je Majami Herald izvijestio o propalim pregovorima preko Katara, u kojima je Delci nudila da preuzme ulogu šefice prelazne vlade ako Maduro odstupi.
Rojters je u nedjelju izvijestio da je i Diosdado Kabaljo, moćni ministar unutrašnjih poslova Venecuele, koji kontroliše policiju i bezbjednosne snage, mjesecima prije operacije protiv Madura vodio razgovore s Amerikancima.
Svi izvori naglašavaju da je postojao suptilan uslov u dogovoru Delci Rodrigez: dok je porodica Rodrigez obećala da će pomoći SAD-u nakon Madurovog odlaska, nijesu pristali da aktivno učestvuju u njegovom svrgavanju. Izvori insistiraju da ovo nije bio puč koji su protiv Madura organizovali brat i sestra Rodrigez.
Nekoliko sati nakon akcije, Tramp je izgledao kao da potvrđuje te razgovore. Rekao je za Njujork Post da je Delci Rodrigez bila uključena.
- Razgovarali smo s njom mnogo puta i ona razumije, ona razumije - kazao je.
Vlada Venecuele nije odgovorila na pitanja poslata elektronskom poštom u vezi s ovom pričom. Bijela kuća takođe nije odgovorila na detaljna pitanja.
Pored tajnih kanala, odvijali su se i brojni zvanični razgovori između Trampovih zvaničnika i venecuelanske vlade predvođene Madurom.
Sam Maduro se sastao s Rikom Grenelom, visokim Trampovim savjetnikom, samo deset dana nakon Trampove inauguracije, kako bi razgovarali o američkim zatvorenicima, koji su ubrzo pušteni na slobodu.
Ključni Trampovi saradnici nastavili su česte zvanične razgovore s Horheom i Delci Rodrigez, između ostalog radi koordinacije dvonedjeljnih letova Venecuelanaca deportovanih iz SAD-a, prema riječima dva izvora upoznata s tim razgovorima. Postojao je čitav niz pitanja koja su morala biti riješena: gdje će deportacioni letovi slijetati, status Venecuelanaca zatvorenih u Salvadoru i političkih zatvorenika koji bi mogli biti pušteni.
U međuvremenu, Delsi Rodrigez je zadržala veoma bliske lične veze s Katarom, gdje su je članovi vladajuće porodice smatrali prijateljicom, prema izvorima upoznatim s njihovim odnosom. Katar, ključni saveznik SAD-a, donirao je Trampu luksuzni avion vrijedan 400 miliona dolara, što je bio presedan kao poklon strane države jednom predsjedniku. Iskoristio je dobru volju koju je imao u Trampovoj Bijeloj kući kako bi Rodrigez otvorio dodatna vrata u tajnim pregovorima, navode dva izvora.
Kako je Majami Herald izvijestio u oktobru, Rodrigez je pokušala da predloži prelaznu vladu, koju bi ona vodila, a koja bi upravljala Venecuelom ako bi Maduro pristao na unaprijed dogovoreno povlačenje u navodno sigurnu zemlju. Plan je propao, a Rodrigez je žestoko demantovala taj izvještaj, ali su ključni Amerikanci počeli da shvataju da ona nije jednodimenzionalna dogmatska figura.
Oni koji je poznaju opisuju je kao osobu s neobičnim osobinama koje joj pomažu da lako gradi veze. Pije šampanjac, ima privatnog trenera za stoni tenis i sklonost da izaziva strane diplomate na partije.
Do oktobra su, kako kažu izvori, čak i Amerikanci koji su bili najagresivniji prema Maduru u tajnosti bili spremni na saradnju s njom.
Jedan od faktora bilo je njeno obećanje da će sarađivati s američkim naftnim kompanijama i njena poznanstva s ljudima iz američke naftne industrije.
- Delsi je najviše posvećena saradnji s američkom naftnom industrijom - rekao je jedan njen saveznik.
Izvori navode da je Maurisio Klejver-Karone, bivši Trampov specijalni izaslanik za Latinsku Ameriku, koji je i dalje imao uticaj na Marka Rubija iako više nije bio u vladi, bio jedan od ključnih zagovornika te saradnje.
Klejver-Karone je odbio da komentariše.
Glavni cilj SAD-a bio je stabilnost nakon Madurovog odlaska, s obzirom na prognoze građanskog rata i haosa. Jedan od izvora rekao je da je „najvažnije bilo izbjeći propalu državu“.
Tek kasno na jesen Delci Rodrigez i njen brat su zaista započeli razgovore sa SAD-om iza Madurovih leđa.
Maduro je razgovarao s Trampom telefonom u novembru, a već naredne sedmice postalo je jasno da neće otići.
Za Delsi Rodrigez to je bio delikatan ples. U isto vrijeme kada su davali ponudu, izvori navode da nije pristala da aktivno izda Madura.
- Plašila ga se“ - rekao je jedan zvaničnik upoznat s dešavanjima.
Kada su američki borbeni helikopteri početkom januara uletjeli u Karakas, Delsi Rodrigez nije bila prisutna. Proširile su se glasine da je pobjegla u Moskvu, ali dva izvora tvrde da se nalazila na ostrvu Margariti, poznatom venecuelanskom turističkom odredištu.

Izdaja ili pragmatičnost? Delsi Rodrigez se dogovorila s Trampom prije otmice Madura

„Matematika nije o brojevima, formulama i jednačinama. Radi se o razmišljanju", rečenica je koju bi trebalo da čuju svi koji se plaše tog predmeta, kao i oni koji se, i mnogo godina kasnije, pitaju da li su im sinus i kosinus zaista potrebni u životu. Odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja, u emisiji E-uživo, daće nam matematičar i profesor Mato Kankaraš.
Trikove za savršenu šminku, otkriće nam profesionalni šminker Milan Kovačević.&nbsp;
Panelisti emisije su Aleksandar Joksimović, Jovan i Jovo Rabrenović, koji će se osvrnuti na brojne aktuelne teme.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

E uživo: Matematika i razmišljanje

Adel Omeragić, konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku, Ministarstvu vanjskih poslova je samoinicijativno podnio lični zahtjev za povratak u zemlju, zaključno sa 1. martom 2026. godine, saopštilo je za Portal ETV Ministarstvo vanjskih poslova.
Omeragić je sa pozicije državnog sekretara u Ministarstvu dijaspore stupio u novembru na dužnost konzula Crne Gore u Njujorku, o čemu je Portal ETV prvi izvijestio.
Pojedini mediji objavili su informaciju da se iza Omeragićevog odlaska sa pozicije u Njujorku kriju politički razlozi. Resor Ervina Ibrahimovića, međutim, &nbsp;za Portal ETV napominje da je riječ o ličnom zahtjevu.

MVP za Portal ETV: Omeragić napušta konzularnu funkciju u Njujorku - povratak u Crnu Goru na lični zahtjev

Hronika

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Društvo

Jovanović: Šta bi rekli Joanikije i ostala gospoda da je Karađorđević podigao mauzolej na Lovćenu

Tužilački ,,povratak u budućnost”

Đenero: Knežević i Dajković su sada Vučićevi favoriti, slučaj Botun iskonstruisali bivši DF i Bečić

Spajić i Kos: Istorijska godina za Crnu Goru i EU

Tagovi

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Izdaja ili pragmatičnost? Delsi Rodrigez se dogovorila s Trampom prije otmice Madura

E uživo: Matematika i razmišljanje

MVP za Portal ETV: Omeragić napušta konzularnu funkciju u Njujorku - povratak u Crnu Goru na lični zahtjev

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO